Uz krave drže ovce, magarice, nesilice, sade povrće - ključ uspjeha u raznovrsnosti?

Poljoprivredno gospodarstvo obitelji Kišiček smjestilo se u podravsku nizinu tik uz stoljetne hrastove u općini Ferdinandovac. Obitelj trenutno obrađuje oko 30 hektara površina na kojima se proizvodi stočna hrana za raznovrsne životinje na gospodarstvu. Uzgajaju kukuruz, talijanski ljulj, lucernu i manje količine strnih žitarica. Gospodarstvo posjeduje većinu potrebne mehanizacije, a za one poslove za koje ne posjeduju unajmljuju poljoprivrednika koji se bavi uslužnim djelatnostima. Pored navedenog, ponekad vlastitom mehanizacijom obavljaju usluge na drugim gospodarstvima.  

U štalama se nalazi poveći broj raznih domaćih životinja. Glavni izvor prihoda su mliječne krave. Na gospodarstvu ih je 31 uz 9 junica i 16 teladi, sve simentalske pasmine. Mlijeko odmah po mužnji prerađuju u domaće sireve, dok neprerađene viškove prodaju mljekarskoj industriji. Sa sirevima i ostalim mliječnim prerađevinama već neko vrijeme posjećuju razne sajmove, manifestacije i tržnice u cilju promocije domaćih proizvoda. Taj oblik prodaje im se dobro pokazao u izgradnji prepoznatljivosti "imena" proizvođača na tržištu. U ovom trenutku taj oblik prodaje je stavljen na čekanje, pa su se okrenuli prodaji putem digitalnih tržnica.  

Krave, ovce, magarice, nesilice ali i povrćarstvo 

Osim krava u dvorištu obitelji nalazi se i stado ovaca. Ovce su romanovske pasmine namijenjene za proizvodnju ovčjeg mesa. Ukupan broj ovaca je 65, od čega je 30 ženskih rasplodnih grla, 32 janjeta i 3 ovna. Posjedovanje ovaca upotpunjuje dohodak gospodarstva kroz prodaju rasplodnih grla te janjadi za meso.

Uz krave i ovce tu su i kokoši nesilice za proizvodnju jaja u slobodnom uzgoju. A kao ponos gospodarstva članovi obitelji ističu magarce. Ukupno posjeduju 4 magarice za rasplod i proizvodnju mlijeka te jednog magarca, autohtone hrvatske pasmine. O magarcima se najviše brine najmlađi član obitelji koji ove godine završava osnovnu školu. Proizvodnja magarećeg mlijeka se pokazala isplativom te stoga obitelj planira povećati broj grla magarica.

Također, ne treba zaboraviti napomenuti da se obitelj bavi i povrćarskom proizvodnjom. Od povrća najzastupljeniji je domaći češnjak, a prisutnošću na raznim sajmovima stvorila se prepoznatljiva kvaliteta proizvoda kojoj se kupci uvijek rado vraćaju.   

"Poljoprivreda je teška fizička i psihička djelatnost, ali je ujedno najhumanije zanimanje koje postoji, no naravno nije svatko za poljoprivredu i ne vidi se u tom zanimanju", navodi Luka Kišiček, član gospodarstva. "S druge strane, ovo je određena sreća za nas poljoprivrednike koji možemo uživati u ovom zanimanju koje nas ispunjava i koje je naš način života. Da ustanemo svako jutro bez obzira je li neradni dan, blagdan ili hladno ili vruće, bez obzira jesmo li bolesni ili zdravi, da obiđemo svoje blago i polja. Jer ipak od toga živimo i ako nećemo sami nitko drugi neće umjesto nas“, govore članovi obitelji.

Nekoliko mjeseci proveo u Francuskoj 

Luka je proveo nekoliko mjeseci na stručnom treningu u Francuskoj. Tamo je imao priliku učiti o francuskim tehnologijama i poslovnim modelima u poljoprivredi. Danas, Luka može povući paralelu između hrvatskog i francuskog poljoprivrednika. "U Francuskoj je mladim poljoprivrednicima puno lakše voditi gospodarstvo i steći vlastito gospodarstvo. No nije niti njima bajno imaju i oni poteškoća ali trenutno kako situacija stoji oni se nalaze u mnogo boljem položaju od nas“, govori Luka.

Kako dodaje, što se tiče mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj situacija bi mogla biti mnogo bolja. "Mnogo je tu stvari koje bi se mogle poboljšati i na kojima bi trebalo raditi, a za primjer možemo uzeti države kao što su Austrija, Francuska, Nizozemska…“ tvrdi Luka.

Kriza u hrvatskoj poljoprivredi nije od jučer 

Kakve probleme i rješenja vide u obitelji Kišiček uz trenutnu situaciju? "Bez obzira na današnju krizu s COVID-19 virusom, naš kao i svaki drugi OPG se nalazi u krizi i strahu da opstane u vremena koja su počela biti sve teža i teža. Ali rješenja uvijek postoje. Sad, koliko je netko spreman žrtvovati ovisi o osobi. Na pitanje osjetimo li posljedice krize, možemo tvrditi da kriza u hrvatskoj poljoprivredi traje već godinama i da neće tako brzo nestati. Zato bi se javnost trebala konačno osvijestiti da je domaće bolje, zdravije, ukusnije.

Kako dodaje, svi znamo da je lakše sjesti u auto otići do dućana i kupiti litru trajnoga mlijeka koje može u hladnjaku stajati tko zna koliko dugo. Ali samim time što se kupuju domaći proizvodi, prvo; pomaže se poljoprivrednim proizvođačima, drugo; pomaže se rastu domaće proizvodnje, treće; smanjuje se potrošnja robe iz dućana i samim time uvoz te četvrto; potrošači jedu zdravije i znaju što stavljaju na stol.

"Zato apeliramo kupujte domaće od domaćih proizvođača, je li to na placu, nekom sajmu, domaćem pragu nije bitno. Važno je da se ta humanost koju mi poljoprivrednici ulažemo u proizvodnju hrane da nam potrošači vratite time da kupuju naše proizvode, a ne iz uvoza“ zaključuju članovi obitelji Kišiček.