Pretraga tekstova
Zašto je važan sadržaj kalcija i vlakana u hrani? Koliko hrana ima utjecaj na prašenje, mliječnost krmača i prasce?
Greške u hranibi krmača, mogu imati fatalne posljedice za prasad, posebno u trenutku samoga prašenja, objasnio je dr Franz Lappa za Agrarheute.
Izbor i kvaliteta hraniva djeluje na krmače, a onda i prasad. Problemi započinju sporim prašenjem, većim brojem mrtvorođenih, a nastavljaju se nedovoljnom količinom mlijeka i završavaju većim gubitcima i prelakom mladunčadi u trenutku odbijanja.
Kada hrana za suprasne krmače sadrži previše kalcija to dovodi do smanjenog oslobađanja paratireoidnog hormona iz paratireoidne (doštitne) žlijezde. To smanjuje mobilnost kalcija u fazi prašenja i smanjuje se proizvodnja mlijeka.
Sam proces je spor. Prasci izlaze sporo, a posteljica se izbacuju sa zakašnjenjem od nekoliko sati ili dana. To dovodi do razvoja bakterija i raspadanja u maternici. Pokreću se upalni procesi, koji ometaju oslobađanje prolaktina iz hipofize. Protok mlijeka tada se zaustavlja ili presuši.
Drugi važan aspekt je opskrba krmača sirovim vlaknima. Pored njihovog udjela u obroku, važnu ulogu igra i udio onih koja se mogu fermentirati pomoću bakterija. Hrana kao što je pulpa šećerne repe, sojine ljuske, zobene mekinje ili lucerna imaju visok sadržaj probavljivih vlakana, što značajno ubrzava prolaz kroz probavni trakt i tako sprječava zatvor kod krmače.
Vlakna sprječavaju nakupljanje endotoksina u crijevima koji se stvaraju zbog sporijeg prolaza hrane u crijevima, što na kraju dovodi do nedostatka hranjivih tvari u plodu u završnoj fazi i to kroz upalne reakcije i poremećenu funkciju crijeva. Ova pojava je poznata kao sindrom metaboličkog stresa, a jedini način da se izbjegne je hrana bogata vlaknima, posebno prije prašenja.
Tagovi
Prasci Mliječnost krmača Sindrom metaboličkog stresa Oslobađanje prolaktina Prašenje Hranidba krmača
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje