Govedarstvo
Iako u mnogo čemu slične, Austrija i Hrvatska su posljednjih 70-ak godina organizirale poljoprivrednu proizvodnju na sasvim različitim temeljima. Austrijska se politika usmjerila na čovjeka i njegovo uklapanje u sustav u kojem se osjeća »doma«. Postigla je visoku učinkovitost rastom manjih i srednje velikih gospodarstava i zadružne suradnje. U Hrvatskoj su birokratizirane državne strukture pokušavale industrijalizirati proizvodnju zapostavljajući mala gospodarstva i forsirajući vrlo velike pogone.
Kategorija usporedbe | AUSTRIJA | HRVATSKA |
Površina: Država (broj stanovnika) Obradivo poljoprivredno zemljište | 83,9 tisuća km² (8,4 mil. stanovnika) 1,37 mil. ha* | 56,5 tisuća km² (4,3 mil. stanovnika) 0,85 mil. ha* |
Vlasništvo nad: - poljoprivrednim zemljištem - šumom | 98% privatno 81% privatno | 67% privatno (rasparceliranost) 19% privatno |
Prosječna veličina poljoprivrednoga gospodarstva | 34 ha | 5 ha |
Ukupan broj krava (2011) | 784.000 | 206.000 |
Broj krava na 1000 stanovnika | 94 | 46 |
Prodaja poljoprivrednog zemljišta | Namjena onima koji se bave poljoprivredom - kontrola gruntovnice na lokalnoj razini | Nema organiziranog tržišta prodaje poljoprivrednicima Prodaja bez kriterija i uključivanja neposredne lokalne zajednice (posebice one državne zemlje) |
Organiziranost poljoprivrednika | Profesionalne interesne udruge bazirane na privatnom interesu (npr. 18 profesionalnih uzgojnih udruga u govedarstvu) | Volonterske interesne udruge (velik broj - nestabilna članska podloga) Bez prave funkcije |
Funkcija temeljnog uzgoja | Uzgojne udruge nositelji i provoditelji uzgojnih programa | Djelokrug državnih institucija, ovisnost o državnim dotacijama Uzgojne udruge nisu operativni provoditelji uzgojnih programa |
Kontrola proizvodnosti i kvalitete (uzgojnog rada) | Organizirana kroz kontrolne udruge | Organizirana kroz državnu instituciju |
Porezna politika | U sustavu PDV-a 2-3% poljoprivrednika Na mlijeku utrženi PDV ostavlja se poljoprivredniku | U sustavu PDV-a oko 70% poljoprivrednika Na mlijeku utrženi PDV prosljeđuje se državi |
Uzgojni centri (umjetno osjemenjivanje) | 5 u vlasništvu domaćih uzgajivača i poljoprivrednika te 1 banka bikovskog sjemena | 2 s udjelom stranog vlasništva 2 u vlasništvu komercijalnih firmi (bez vlasničkog udjela uzgajivača) |
Prerađivački kapaciteti | Prevladava velik broj manjih kapaciteta u vlasništvu proizvođača | Dominira nekoliko velikih u vlasništvu komercijalnih tvrtki (korporacija) |
Kamatna kreditna stopa | 1-2% | 3-8% |
Strategija razvoja | Obiteljska poljoprivredna gospodarstva i lokalno donošenje odluka | Veliki korporativni sustavi uz snažnu potporu državnih institucija |
Školstvo u poljoprivredi | 80% mladih dolazi na školovanje s OPG i onamo se vraća (elitne škole na selu) | Vrlo malen broj mladih s obiteljskih gospodarstava na školovanju (škole u gradovima) |
Izvozna orijentacija uzgojnih grla goveda (2011) | 34.700 uzgojnih grla izvezeno u 2011. | Beznačajan izvoz u 2011. |
Proizvodnja mlijeka (2011) | 3.3 mlrd. kg (366 kg/stanovniku) | 0,65 mlrd. kg (162 kg/stanovniku) |
Otvaranje veterinarske ambulante (Započinjanje rada) | Diplomirani veterinar može nakon završetka fakulteta obavljati sve poslove uz minimalne prostorne uvjete (ured) i opremu | Potrebno zaposliti 2 veterinara sa završenim fakultetom te jednog veterinarskog tehničara uz zahtjevne prostorne uvjete (urede) i opremu |
Aukcijske dvorane | 13 (146 aukcija uzgojnih grla/godinu) | 1 (2 aukcije/godinu) |
Tablica sažima kako su se te politike odrazile na strukturu govedarstva. Austrijsko je govedarstvo svojom učinkovitošću daleko odmaknulo hrvatskome. Prije 1. svjetskog rata Hrvatska je na austrijsko i bavarsko tržište godišnje izvozila i do 130.000 goveda, sada po broju krava na 1000 stanovnika zaostaje za Austrijom više od 50% i sve je ovisnija o stranom uzgoju i uvozu mlijeka i mesa. Dvije zemlje imaju vrlo sličan prosječan broj krava po gospodarstvu ali dijagram 1 pokazuje da se iza prosjeka skriva velika razlika - austrijski je kravlji fond koncentriran u manjim i srednje velikim gospodarstvima, dočim je Hrvatska zemlja ekstrema: hrvatske su krave relativno najbrojnije u najmanjoj kategoriji stada, a cijelih 15% je u kategoriji stada s više od 100 krava, koja u Austriji praktički ne postoji.
Autor: Miroslav Kovač
Povezana stočna vrsta
Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Više [+]
Tagovi