Uskoro MEL-ova nova pršutana i poslovni centar

Pršut tvrtke MEL iz Hrvaca je minule i ove godine višestruko nagrađivan kao malo čiji proizvod diljem Lijepe naše. Samo tijekom 2013. se dvaput okitio titulom šampiona, najprije na proljetnom 8. nacionalnom sajmu pršuta i trajnih suhomesnatih proizvoda u Sinju, zatim na jesenskom Međunarodnom sajmu pršuta u istarskom Tijanu tijekom listopada. Titulom vicešampiona se okitio i na nedavno održanom 9. međunarodnom sajmu pršuta i trajnih suhomesnatih proizvoda s međunarodnim sudjelovanjem u alkarskom gradu "Sinj 2014." Podsjetimo tek kako su MEL-ovi proizvodi pobjednici sajmova u Sloveniji, Italiji, Novom Sadu.

Tako je i najnovijim laskavim priznanjima i dodatno potvrđena kvaliteta Lovrićeva proizvoda na nacionalnim i međunarodnim gospodarsko-gastronomskim priredbama koje su organizirali novoosnovani Klaster Hrvatski pršut i Poslovni centar Sinj. Inače, na tradicionalnom sajmu u Tijanu svoje su najbolje pršute izlagala 33 proizvođača, odnosno pršutari iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Hrvatske i Španjolske, a u Sinju 52 izlagača. U natjecanju su za šampiona i vicešampiona sudjelovali dalmatinski, istarski i krčki pršut. Naime, MEL-ov pršut se u Tijanu natjecao u kategoriji dimljenih pršuta te uvjerljivo pobijedio.

MEL-ov pršut iz Hrvaca s oznakom Izvorno hrvatsko - europski šampion

Dakako, tvrtki MEL - mesnici Lovrić itekako gode najnovije visoke nagrade, titule europskog šampiona i vicešampiona, nakon što je Hrvatska postala članicom Europske unije, tim više što one potvrđuju i ustrajnost kvalitete njezinih proizvoda.

Upućenima je poznato kako stručni ocjenjivači godinama na sajmovima najviše ocjene daju pršutu baš iz MEL-ove mesnice iz Hrvaca. Riječ je o proizvođaču koji godišnje u prosjeku proizvodi 10.000 pršuta, pršutani koja soli i proizvodi pršute isključivo od svinjskih butova, odnosno domaćih svinja iz Slavonije. Također je poznato kako je tvrtka MEL među rijetkim proizvođačima te dalmatinske delicije koja svoje pršute deklarira oznakom Izvorno hrvatsko. To je ovih dana potvrdio i direktor tvrtke MEL Jakov Lovrić, jedan od njezinih (su)vlasnika, koji se ponosi kvalitetom svojih proizvoda, baš kao i svi njeni djelatnici.

"Dalmatinski pršut proizvodimo više od 15 godina na tradicionalan način – soljenjem čistom morskom soli, dimljenjem na bukovini i zrenjem na određenoj temperaturi. Budućnost tvrtke vidimo u širenju proizvodnje i čvršćoj obostranoj suradnie s lokalnom zajednicom odnosno stanovništvom; u stvaranju našeg branda'te proširenjenju kapaciteta tržišta", ističu vlasnici obiteljske tvrtke MEL-mesnica Lovrić u Hrvacama, braća Jakov i Branko.

Tvrtka MEL-mesnica Lovrić iz Hrvaca budućnost vidi u širenju proizvodnje

Tvrde kako je cilj projekta zaštititi dalmatinski pršut i kao hrvatski brand (marka), i kao jedinstveni proizvod na europskom i svjetskom tržištu. Direktor tvrtke Jakov Lovrić kaže kako je znanstveni projekt zaštite proizvodnje dalmatinskog pršuta, koji je uspješno godinama vodio prof. dr. Romano Božac sa svojim suradnicima, okončan još 2008., dakako pokazavši očekivano dobre rezultate.

"Imat ćemo zaštićen dalmatinski pršut na tržištu i kao hrvatski 'brand', čime ćemo konkurirati cijeloj Europi. Osim pršuta za koje se, prema našem programu, uzgaja i posebna vrsta svinja (križanci jorkshira i landersa) kod naših kooperanata u Slavoniji i Podravini, naša tvrtka proizvodi i poznatu dalmatinsku pancetu, alkarsku kobasicu (salamu) i još nekoliko mesnih proizvoda, traženih na tržištu", naglašava Jakov Lovrić. Ističe kako njegova obitelj ima iza sebe višedesetljetnu uglavnom uspješnu poslovnu tradiciju u mesnoj djelatnosti i na tržištu je kontinuirano nazočna 40-ak godina u srednjem poduzetništvu te da je u tvrtki MEL-mesnica Lovrić zaposleno više od 60 djelatnika kojima su plaće sigurne i redovite.

Tvrtka posjeduje svoj proizvodni pogon i svoju stoku, a u Hrvacama ima modernu klaonicu i suvremeni proizvodni pogon sušenja pršuta i inih mesnih proizvoda. Lovrići su zadovoljni i ponosni što na Nacionalnom sajmu pršuta u Gradu Sinju te na Međunarodnom sajmu u Tijanu i inim sajmovima diljem Europe gotovo redovito dobivaju zlatne i srebrne medalje te ina visoka priznanja za svoje najbolje proglašene pršute.

Novi projekt proizvodnje oko 50.000 pršuta godišnje

"Godinama smo proizvodili tek po 5000 pršuta godišnje, a sada oko 10.000 komada, i to je posve malo. Uslijed velike potražnje na tržištu prije nekoliko godina smo krenuli u gradnju novog pogona radi proširenja proizvodnih kapaciteta.

Riječ je o zahtjevnom projektu buduće pršutane na iznimno atraktivnoj lokaciji površine oko 100.000 metara četvornih nadomak rijeke Cetine, sportskih terena i prometnica, odnosno između planina Svilaje i Kamešnice i ceste D-1. Imat će ukupni radni prostor od oko 24.000 metara četvornih, a gradnja prve faze gospodarskog objekta je završena. Zatim smo povećali proizvodne kapacitete za 6.000 komada pršuta, a izgradili i namjestili i novu upravnu zgradu. Prati nas Splitska banka već više od 30 godina. Naime, prvotni proizvodni projekt kapaciteta od 250.000 pršuta godišnje u početku je bio zamišljen na temelju programa Udruge proizvođača dalmatinskog pršuta, koja je morala zaštititi dalmatinski pršut na način da se postigne standard u kvaliteti tog proizvoda te da se u konačnici postigne i zajednička cijena, dakako i sigurna suradnja s hrvatskim proizvođačima.

Kako je to sve otišlo u posve drugom smjeru, a ja sam istupio iz Udruge proizvođača dalmatinskog pršuta i sad tvrtka MEL ima svoj razvojni projekt. Iako nije baš onakav kakvog smo prvotno zamislili, svakako je dobar i njime smo itekako zadovoljni. U početku mu je kapacitet pršuta do 50.000 godišnje, no proizvodnja mu se može širiti, kao i otvaranje novih radnih mjesta te zapošljavanje", upoznaje nas Jakov Lovrić, inače osnivač tvrtke MEL-mesnica Lovrić prije više od tri desetljeća.

Naime, tvrtka MEL-mesnica „Lovrić“ je imala poticaje od resornih ministarstava RH. "To je meni, kao srednjem poduzetniku, na neki način otvaralo i mogućnost u kontinuiranom razvoju i širenju proizvodnje. Nailazimo i na potporu državnih resornih tijela. Vrata nam se otvaraju i dosad nismo imali nikakvih problema. Nailazimo i na razumijevanje kod Općinske uprave Hrvace, posebice kada je riječ o gradnji komunalne infrastrukture i novih objekata", iskreno će Jakov Lovrić. Podsjeća kako je prije nekoliko godina pokrenuo i osnivanje Udruge Dalmatinski pršut, koja je 50-ak okupljala pršutara s područja cijele Dalmacije, a cilj joj je bio da Dalmatinski pršut predstave na štandu Europske unije, primjerice u Munchenu.

MEL ima vlastiti razvojni projekt – u početku godišnja proizvodnja do 50.000 pršuta

Inače, vlasnici tvrtke MEL-mesnica Lovrić napominju kako je za proizvodnju Dalmatinskog pršuta važna sirovina (vrsta svinje, težina, starost i način ishrane), tradicija, pravilno soljenje, dimljenje i zrenje.

Tijekom obrade, oblikovani svinjski but se stavi u prostoriju za soljenje na temperaturi od 1 do 3 stupnja Celzijevih i tu ostaje 19 dana. Potom se stavlja na dimljenje suhim drvima, bez smole i inih sastojaka, a pršut se u međuvremenu pritišće dva do tri puta umjerenim teretom. Vlaga u komori ne smije premašiti 68 stupnjeva i temperaturu od 14 stupnjeva Celzijevih, dok se dim do ulaska u komoru za sušenje obvezno filtrira. U komorama za zrenje ostaje godinu dana na temperaturi od 14 do 16 stupnjeva Celzijevih te u vlazi do 70 posto, a površina pršuta je pokrivena bijelom plijesni. Naime, privatna tvrtka MEL - mesnica Lovrić u Hrvacama kod Sinja trenutačno ima 40 proizvoda i stalno širi svoj asortiman osim pršuta, no odavno je tržištu poznata u proizvodnji kvalitetnog Dalmatinskog pršuta.

Opetujmo kako uspješno posluje više od tri desetljeća te je dosad osvojila više visokih priznanja na nacionalnim i međunarodnim sajmovima. Prije više od petnaest godina, Lovrići su pokrenuli i novu proizvodnju pršuta, salame i kobasica te njihov proizvodni pogon pršuta i trajnih suhomesnatih proizvoda prve kategorije. Danas njihova tvrtka ima modernu klaonicu, suvremeni pogon za polutrajne proizvode u Hrvacama nadomak ceste D-1 Zagreb-Sinj-Split, osamnaest prodavaonica i mesnica na području od Brača, Hvara, Splita, preko Sinja, Vrlike, Knina, Zadra, Paga, Zagreba i okolice. Tvrtka surađuje s kooperantima i u Slavoniji i Podravini, pa sve potvrđuje kako MEL zacijelo proizvodi i posluje na europskoj razini, koja je još prije ulaska Hrvatske u EU sve uskladila s EU standardima.

Kontinuirano otvara novi prodajni prostor, odnosno nova tržišta u zemljama te asocijacije, a svakim danom je sve veća mogućnost i obostrane suradnje. To nam je također rekao jedan od vlasnika MEL - mesnica, direktor Jakov Lovrić ističući kako ni u potrazi za odgovarajućom stručnom radnom snagom na širem sinjskom području nema poteškoća.

"Pršut koji se na domaće tržište uvozi iz inozemstva, u zemljama izvan Hrvatske ne naziva se niti se smije nazivati pršutom. Primjerice kilogram španjolskog pršuta, koji je prepoznatljiv u cijelom svijetu, košta 250 kuna i to, s kosti. Taj se proizvod strogo kontrolira kao i uzgoj svinja, te se tako stvarno dobije dobra kvaliteta. Kilogram našeg pršuta je nešto više od 100 kuna i mislim da mu je cijena podcijenjena. Ali mi imamo i velikih problema zbog pršuta koji na domaće tržište dolaze najviše iz Italije i Španjolske, te se prodaju pod nazivom Dalmatinski pršut. Talijani taj pršut nazivaju 'matunela' jer ga ne smiju nazvati pršutom. Kao Dalmatinski pršut prodaje se gotovo u svim našim poslovno-ugostiteljskim centrima. Tako će biti sve dok ne zaštitimo naš Dalmatinski pršut, a to će najvjerojatnije biti uskoro pa se nakon toga strani proizvodi neće moći deklarirati kao Dalmatinski pršut jer će na njemu pisati, primjerice talijanski špek, matunela i slično", priželjkuje Jakov Lovrić.

Zaštita Dalmatinskog pršuta i kao hrvatski brand

Na upit može li Hrvatska svinjska proizvođačka mesna industrija (HSPMI) svoje proizvode plasirati i na tržište Europske unije, Lovrić podsjeća na činjenicu kako je Hrvatska na to imala zabranu koja je trajala nekoliko godina. Dodao je kako je Europska unija propisala da zemlje, koje su cijepile svinje primjerice protiv svinjske kuge, ne mogu izvoziti svoje proizvode. No zanimljivo je čuti kako je Hrvatska prestala cijepiti svinje protiv te opasne bolesti, dakako i kako će moći izvoziti Dalmatinski pršut i na svjetsko tržište. "Proizvođači pršuta u Hrvatskoj su još tako mali, da je od njih svih jači samo jedan svjetski pršutar. Primjerice, jedan talijanski proizvođač godišnje proizvede milijun komada pršuta, dok mi svi u Hrvatskoj proizvedemo upola manje, bez obzira na naše ambiciozne projekte", iskreno će Jakov Lovrić, koji s obitelji postupno ostvaruje novi razvojni projekt za proizvodnju suhomesnatih proizvoda, odnosno kvalitetna Dalmatinskog pršuta, alkarske kobasice.

"Odnedavno je Dalmatinski pršut, naš brand, zaštićen oznakom zemaljskog podrijetla, pa je i prodaja te naše delicije na tržištu nekako pouzdanija i sigurnija. Tako lakše možemo anulirati uvoznike koji ga pod tim nazivom prodaju na hrvatskom tržištu. Poslije zaštite našeg pršuta nekako lakše dolazimo do formiranja cijene našeg pršuta, dakako i do ujednačenih standarda. Ujedno lakše možemo organizirati zajedničku proizvodnju svih proizvođača pršuta ne samo na razini Dalmacije, te lakše stvoriti mogućnosti za izvoz tog našeg branda, posebice nakon nedavnog osnivanja Klastera Hrvaitski pršut", ocjenjuje Jakov Lovrić. Ujedno podsjeća i na činjenicu kako je Hrvatska imala i potporu SAPP fonda. Kaže kako je fond poticao samo poljoprivrednu proizvodnju i stočarstvo – farmere i mljekare posebice na području Splitsko-dalmatinske županije (Zagore) – ali ne i uzgajivače svinja i proizvođače pršuta pa je učinjen veliki propust i resornog ministarstva.

Moderna pršutana na EU-standardima, suvremena tehnologija, kvalitetniji proizvod

"Nadamo se kako ćemo se ipak moći koristiti sredstvima iz fondova, graditi veće moderne pršutane, kupiti postrojenja i suvremene aparate, još više primjenjivati odgovarajuću suvremenu tehnologiju te tako dobiti kvalitetniji proizvod i za izvoz. Što se pak, tiče recesije odnosno gospodarske krize ona nije toliko zahvatila malo i srednje poduzetništvo, posebice ne proizvođače hrane tražene na tržištu. No, tvrtku MEL vidim u budućnosti kao uzornog proizvođača, dakako i njene vlasnike kao uzorne poduzetnike u svojoj branši te još više kvalitetnijih proizvoda primjerice dalmatinskog pršuta, zimskih salama, a ne ići u nekakvu neracionalnu proizvodnju, nego da to sve bude brend kvalitete. Također osluškujemo, istražujemo što potrošaču kažu o našim proizvodima te na temelju njihovih primjedaba i ocjena, a u skladu MEL-ovih mogućnosti, proizvodimo što nas isto tako gura naprijed. To nas čini sigurnijima i stabilnijima na tržištu. Svima kažem da se ne boje ići u proizvodnju zdrave hrane u skladu EU standarda, da se ne boje raditi i ulagati ako mogu, jer je ovo vrijeme pogodno za nas proizvođače, male i srednje poduzetnike. Nakon što je Hrvatska ušla u EU dobro smo se snašli u proizvodnji, prodaji i poslovanju. Dobili smo puno više no što smo očekivali, čak više nego što smo izgubili – dobili smo novo tržište, nove kupce i potrošače koji se dive našim proizvodima što također potvrđuje kako je MEL-ova pršutana europski proizvodni i poslovni pogon", ocjenjuje Jakov Lovrić.

Poručuje kako je naše bogatstvo u višestoljetnoj tradiciji proizvodnje Dalmatinskog pršuta te da se od tog prevažnog projekta i za razvitak seoskog turizma nikako ne smije odustati budući da je i u tome dalmatinsko zaobalje najjače, prepoznatljivo na domaćem i svjetskom tržištu. Lovrić ujedno najavio i mogućnost otvaranja MEL-ova poslovnog centra tijekom kolovoza ili rujna ove godine na atraktivnoj lokaciji usred Hrvaca, tik uz državnu cestu (D-1) Split – Sinj – Vrlika – Knin. Riječ je o novom hvale vrijednom projektu te tvrtke koji će u sklopu svog kompleksa imati tržnicu, prodavaonicu, mesnicu, restoran, pekaru, slastičarnicu, banka, kafić, veliko parkiralište s obilnom raznovrsnom ponudom svih mogućih prehrambenih domaćih proizvoda – od tržnice do prodajnog centra, te svih mogućih uslužnih sadržaja.

Novi poslovni centar tvrtke MEL u Hrvacama u kolovozu ili rujnu ove godine

„Ocjenjujemo kako će MEL-ov novi poslovni centar, jedini takav uslužni objekt u središtu Općine Hrvace i na potezu Sinj-Knin u Zagori, biti puni pogodak 'u sridu'. No, i naša je tvrtka dobrano osjetila gospodarsku krizu. Naime, od prvog dana recesije postavili smo se tako što smo znatno više radili nego prije, znajući kako se samo dodatnim radom i racionalnim poslovanjem donekle može ublažiti ekonomska kriza koja nas je itekako potresla. Unatoč tome ipak smo zaposlili više ljudi nego što smo ih imali prije recesije. U našem novom poslovnom centru ćemo zaposliti još 20 ljudi“, optimističan je Jakov Lovrić.