Uskoro medijska kampanja za uzgoj gusaka

"Ljude u Hrvatskoj treba naučiti kupovati guske, a mesu te životinje valja iznova dati na važnosti jer je guska prava delicija i višestruko korisna životinja". Kaže to Darija Marković viša stručna suradnica za stočarstvo u Savjetodavnoj službi Bjelovarsko-bilogorske Županije. Kako bi guska ponovno došla na naše stolove ističe, treba pokrenuti i medijsku kampanju, a predstojeći su blagdani dobar preduvjet za to.

Meso guske zapostavljeno nauštrb purice

To više jer s mesom se guske nekad svetkovalo za Martinje, ali i Božić, a danas je ona zapostavljena nauštrb purica. Guščije su meso naši stari nekada sušili, koristili su njihovo perje za jastuke, a jetra šopane guske (u dijelu europskih zemalja to je danas zabranjeno) bila su glasovita delicija (paštete). Već se krenulo u određene projekte za popularizaciju uzgoja gusaka. Kod nas su tri izvorne pasmine: dravska, posavska i podunavska guska.

Dravska guska u akciji zaštite, za posavsku se traže sponzori

Dravska je guska u akciji zaštite, kao i posavska za koju se doznajemo još uvijek traže sponzori za stvaranje matičnih jata. To više, jer nekada su kaže Darija Marjanović, sela bila puna gusaka koje bi valjalo početi promovirati, kao što se primjerice činilo s popularizacijom proizvodnje i konzumacije sira. Takvi su sajmovi posjetiteljima nudili sir, upoznavali su se s proizvodnjom te namirnice, sastojcima i dr.

Započeti s danima pašne peradi

Istovjetno se može započeti i s Danima gusaka kao pašne peradi, smatra ona dodajući kako je najbolji njhov poluintenzivan uzgoj. Pri tome im samo valja osigurati dobru (is)pašu, jezerce ili potok da se mogu okupati, a za ostalo će se (travu) životinje pobrinuti same. Guske im u Županiji doznajemo nemalo otkupljuju Dalmatinci, a slijede ih kopuni, pivci, jarčevi. Nada Bajević iz Kaniške Ive kaže kako voli jesti guščje meso, a ponosna je što u svojem jatu, od 50-tak primjeraka ima tamošnje kako ih voli zvati "moslavačke" guske, čija se loza proteže još od njene prabake!

Meso gusaka sočno, a mast ljekovita

U odnosu na ostalu perad, guščje je meso sočnije, mast joj je ljekovita (topi se salo), perspektivne su za uzgoj, a dobri su i čistači voćnjaka i sličnih površina. Ponajprije zbog jakog kljuna kojim mogu uništavati tvrđe dijelove biljaka. Nedjeljom se nekada, prisjeća se naša sugovornica, spremala guska kao dugoočekivani mesni obrok (sušena, paprikaš, odresci), a njezino se salo topilo za mast na kojoj se kuhalo tijekom tjedna. Svake godine njene domaće guske otkriva "snesu od 10 do 15 jaja i na njima sjede mjesec dana".

Do konačnog odrastanja kaže Moslavka, po primjerku životinja može doseći težinu i do pet kilograma. Iako ih već dugovjeko ima za sebe, gospođa Bajević ističe kako bi hrvatske vlasti trebale poduprijeti uzgoj gusaka, začeti možda i pilot projekt u suradnji s agronomskom strukom i novac (po)tražiti iz europskih fondova, u nekom od programa ruralnog razvoja. Ljudi bi smatra, sustavnije krenuli u uzgoj kada bi im se pripomoglo i u ustroju prostora gdje bi perad boravila, nosila jaja i sl.

Poticaji države samo za izvorne pasmine gusaka

Izuzev za izvorne hrvatske pasmine, za uzgoj gusaka država ne daje poticaje. Njih nema ni uzgajivačica sivih i bijelih labudastih gusaka Milka Šenija, iz Gornje Garešnice koja broji jato od 150 životinja. Počela je na svojem istoimenom OPG-u prije pet godina, jer je kaže mislila kako će taj uzgoj mesa biti zanimljiv široj javnosti. Posebice, jer se ono uvozno ne može mjeriti sa domaćim mesom.

Tako međutim nije bilo, jer su te kvalitetne životinje kaže itekako zapostavljene. Potonje se ne smije dogoditi ni za njihovog odrastanja jer su, nakon što se izlegu, mali guščići osjetljivi pa se u tom razdoblju mora paziti da budu na toplom i suhom. Mora se voditi računa i da se zbog možebitne hladnoće zbog zbijenosti jedno(g) u drugo ne uguše. Svoje guske (po komadu ih cijeni oko 50 kuna za kilogram) hrani sa zobi, ječmom, kukuruzom i(li) mješovito, koje uzgaja na svojih 40 hektara polja. Na jedno jato koje čini do 50 gusaka, kada je o oplodnji riječ, dolazi jedan gusan kaže gospođa Šenija dodajući da se te životinje hrane zdravo. Ponajprije zelenilom od trave do djeteline pa i korova. Za život zahtijevaju prozračan, svjetli i suhi prostor zaštićen od vjetra.

Primjerak guske 40 kuna - a pileta 4,5

Kada odrastu guske su samostalna perad koja po komadu u valionici košta(ju) do 40 kuna , za razliku od pileta koje je 4,5. Smjesu guske naše sugovornice jedu dva tjedna do ispaše, a potom se hrane travom i žitaricama. Sezonska je to perad kaže ona, koja se liježe u travnju i svibnju, a kada su starosti tri mjeseca guske formiraju jata. Prodaja im počinje od desetog mjeseca, a svoje očišćene primjerke po kilogramu Moslavka "prodaje na kućnom pragu i preko intereta". Svojedobno su se kaže i oglašavali,ali mjesečna im je marketinška cijena od 1.500 kuna (po)vratila tek 100.

Tržište problem uzgajivača gusaka

Problem je uzgajivača plasman robe i tržište koje se kod nas nije ustrojilo, a mogao bi se uzgoj gusaka itekako proširiti kaže Milka Šenija. Dodaje da bi ona to učinila kada bi se otvorio put prodaje u inozemstvo, ali i dobile smjernice pomoći i potpora proizvođačima. To više jer tržište tamo postoji počevši već od Austrije i Francuske gdje se uvelike konzumira guščje meso.