Urušava se perspektivna mliječna industrija

U prvih osam mjeseci 2011. proizvodnja mlijeka manja je za 15 milijuna kilograma u odnosu na isto razdoblje lani. Pesimisti među vlasnicima farmi najavljuju da će ova godina donijeti pad od 15 posto u odnosu na količine iz 2010., kad su proizvedena 624 milijuna kilograma te upozoravaju da će proizvodnja mlijeka padati i dogodine. Procjenjuju da bi, nakon desetogodišnjeg rasta, količina proizvedenog mlijeka sljedeće godine mogla pasti na manje od 600 milijuna kilograma, a to nas vraća na rezultat iz 2004. Razlog su urušavanja donedavno najperspektivnijeg tržišta u nacionalnom agraru sve skuplji ulazni troškovi (stočna hrana, gorivo...), čiji rast ne prati otkupna cijena, pa mnogi farmeri napuštaju mliječni biznis.

Prvo s ministrom

Zbog dramatičnog stanja u mliječnom sektoru na nogama su i farmeri i mljekarska industrija, ali ne na istoj, već na suprotnim barikadama. Upravni odbor Saveza udruga proizvođača mlijeka u petak je formulirao svoje stavove s kojima namjerava najprije upoznati resornog ministra Petra Čobankovića i predstavnike mljekarske industrije. Dok to ne obave, ne žele ih javno objaviti. Neslužbeno ipak doznajemo da je najveću uzbunu među farmerima izazvala odluka mljekarske industrije koja navodno već tjednima potiho pritišće i inzistira na ukidanju formule za otkupnu cijenu mlijeka. Formula je uvedena prije dvije godine, a otkupna cijena od tada se izračunava prema prosjeku cijena u članicama EU 25. Farmeri pak smatraju da se otkupna cijena mora korigirati, ali na veći iznos od sadašnje 2,4 kune za kilogram mlijeka EU kakvoće.

Velike su mljekare kroz svoju interesnu grupaciju Croatiastočar početkom rujna ustvrdile da je otkupna cijena na ovdašnjem tržištu u posljednjih 20 mjeseci rasla čak 36 posto, što, poručili su, generira negativne učinke ne samo u mljekarskom sektoru već i u ukupnom gospodarstvu. Rast otkupnih i pad maloprodajnih cijena uz povećanje uvoza gotovo svih vrsta mliječnih proizvoda ne ostavlja prostora ni za održivo poslovanje mliječno-prerađivačkog sektora niti za njegov razvoj. Ustvrdili su i da je otkupna cijena mlijeka u susjednoj Srbiji i BiH niža čak 20 posto, Sloveniji 17, Mađarskoj 14, a u Njemačkoj šest posto.

Veći pritisak

Ukidanjem granica nakon ulaska u EU hrvatske mljekare suočit će se, opominju također iz Croatiastočara, s još snažnijim pritiskom cjenovno konkurentnijih proizvoda iz uvoza. U Savezu udruga, koji okuplja i mala gospodarstva i velike farme, podsjećaju da su u cjenovnim pregovorima s mljekarama svojedobno tražili uvođenje modela otkupne cijene koji bi ovisio o lokalnim uvjetima. Međutim, nametnut im je model EU 25, gdje su u tom razdoblju otkupne cijene bile niže nego u Hrvatskoj. Sada, kad otkupne cijene mlijeka u članicama EU 25 sustavno skaču zbog također skupe hrane i ostalih troškova, mljekare hoće jednostrano poništiti dogovor. Uz to, u Savezu udruga tvrde da podaci o jeftinom mlijeku u okruženju kojim mljekare uporno mašu zapravo nisu istiniti. Proizvođači mlijeka u Srbiji nedavno su se izborili za državnu subvenciju u iznosu od pet eurocenti za kilogram.

Kooperant: Jedva da sam na nuli

Kooperant Mladen Šolčić iz Patkovca nedaleko od Bjelovara Vindiji godišnje isporuči više od 1,5 milijuna kilograma mlijeka. U posljednjih sedam godina uložio je golem novac u modernizaciju farme, a o veličini njegova gospodarstva svakako svjedoči i 11 stalno zaposlenih radnika. Sa sadašnjom otkupnom cijenom, kaže, poslovanje jedva održava na nuli. Šolčić ocjenjuje da bi, s obzirom na ulazne troškove, otkupna cijena mlijeka, bez utjecaja državnih subvencija, trebala iznositi tri kune.

Autor: Božica Babić