Uništava nas uvoz jeftine svinjetine

Zastoj u isplati potpora za kapitalna ulaganja do kojega je došlo uslijed recesije te obećanje resornog ministarstva, koje je za ovotjednog posjeta Brodsko-posavskoj županiji poljoprivrednicima uputio državni tajnik Josip Kraljičković, da će potpore onima koji su zahtjeve podnijeli u siječnju i veljači 2009. biti isplaćene uskoro, dok će oni koji su zahtjev uputili do 25. studenoga 2009. do konca srpnja dobiti tek rješenja o visini i roku isplate, ne zadovoljava poljoprivrednike koji su se kreditno zadužili i proširili svoje farme uzdajući se i u povrat dijela kapitalnih ulaganja.

Odvažio se na proširenje farme, ali...

Među njima je i Željko Kurkutović, već godinama najveći proizvođač svinjskog mesa u Hrvatskoj u kategoriji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG). Podigavši prije gotovo osam godina vlastitu svinjogojsku farmu - obrađuje 150 hektara pod pšenicom, kukuruzom, repicom i sojom - te uz gotovo 30 kooperanata i siguran plasman, Kurkutović se odvažio na proširenje proizvodnje i gradnju nove farme. Investiciju od 11,5 milijuna kuna taj je OPG realizirao kreditom HBOR-a, uz nadu da će polovicu iznosa vratiti kroz kapitalna ulaganja. Izgradnjom tri suvremena objekta opremljena po svim europskim standardima Kurkutović je proizvodnju od 12.000 proširio na 25.000 tovljenika godišnje.
»Odluku o mogućnosti povrata kapitalnih ulaganja dobio sam kada sam kretao u investiciju 2008., a zahtjev za povrat kapitalnih ulaganja podnio sam lani u svibnju, po završetku gradnje farme. Međutim još nisam dobio ni odluku o iznosu kapitalnih ulaganja ni novac niti umanjenje glavnice od strane HBOR-a. Nas koji smo radili velike projekte iz operativnih programa ljuti što nas se 'stavlja u isti koš' s onima koji su kupili traktor ili slično ako iznos prelazi 80.000 kuna«, kaže Kurkutović. Upozorava pritom da odredbom o povratu kapitalnih ulaganja »do 50 posto« ostaje nejasno koliko će konkretno povrata dobiti, jer forma je ispunjena i sa samo pet posto povrata.

Možemo se prilagoditi tržištu EU-a

Vjesnikov sugovornik upozorava i na uvoz velike količine jeftine svinjetine iz Čilea što ruši cijenu tovljenika proizvedenih u Hrvatskoj. »Da je svinjetina uvezena iz Europske unije bilo bi dobro jer se i ja i mnogi proizvođači možemo prilagoditi tržištu EU-a, gdje je trenutačna cijena od 1,17 do 1,22 eura. Da bi se dovezao kamion svinjetine od 25 tona iz EU-a to košta 3000 eura odnosno kunu čemu se hrvatski proizvođači mogu prilagoditi. Međutim ova količina svinjetine iz Čilea je uvezena po pet kuna, pa su kod nas svinje sada od 12 do 13 lipa po mesnoj jedinici, odnosno 7-7,5 kuna po kilogramu. To je gubitak po svinji od 250 do 300 kuna«, kaže Kurkutović. Naglašava da će se domaći svinjogojci iz takve situacije teško izvući unatoč vrhunski opremljenim farmama i tehnološkim rezultatima istovjetnim onima u EU.

S proizvodnjom struje iz bio-plina mora čekati izmjene zakona

Željko Kurkutović je također planirao i gradnju energetskog objekta za proizvodnju struje iz bio-plina, čime bi riješio problem ekologije, ali i električne i toplinske energije na farmi. Jedan od najuspješnijih hrvatskih svinjogojaca ističe da u Njemačkoj ima 4000 bio-plinskih elektrana, dok je u Hrvatskoj taj projekt u povojima. Iako je dobio deklarativnu potporu resornog ministarstva, a za ulaganje su zainteresirani i investitori iz Njemačke i Austrije, prva je kočnica neusklađenost zakonske regulative, budući da je gradnja, osim za pilot-projekt, dopuštena na građevinskom zemljištu, a farme moraju biti izvan građevinske zone. Stoga, za realizaciju ovakvih projekata, treba najprije ići u izmjenu zakona.

Stanje na tržištu diktira Agrokor i još neke velike tvrtke

Nekontroliran uvoz jeftinog, a uz to i nekvalitetnog mesa, te činjenica da stanje na hrvatskom poljoprivrednom tržištu diktira Agrokor i još neke velike tvrtke, uništit će domaću proizvodnju, tvrdi Željko Kurkutović. »Imam 28 kooperanata, međutim kako sada stvari stoje bojim se da ću im morati otkazati te da će slično morati učiniti i drugi proizvođači te napustiti ovu proizvodnju. Jedva čekamo da uđemo u EU i da se izjednačimo po cijenama ali i svim ostalim uvjetima, jer ako može opstati poljoprivrednik u EU, opstat ćemo i mi«, kaže Kurkutović. Dodaje da Hrvatska godišnje proizvede milijun tovljenika, što je samo četvrtina domaćih potreba, pa se ostalo uvozi u vidu zaklanog mesa. »Hrvatska također uveze 600 do 700.000 prasadi iz EU-a godišnje, budući da još nemamo dovoljno kvalitetne genetike. Proći će još dugo vremena prije nego li sami uspijemo namiriti vlastite potrebe. No uvozom gotovog smrznutog mesa zarađuju samo uvoznici i država, a uvozom prasadi zarađuju svi - od Petrokemije, ratara, kooperanata, mesne industrije«, poručuje Kurkutović

Autor: Anita Benić