Unaprijeđena izraelska awassi ovca

Kada govorimo o ovčarstvu u Hrvatskoj, temeljni provedbeni dokument je „Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici hrvatskoj“. Pojedinačni uzgajivači su svoja stada prijavljivali u Upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja. Registriran je Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza. Provodi se edukacija uzgajivača o hranidbi životinja, tehnologiji proizvodnje mlječnih proizvoda, zdravstvenoj zaštiti te o provedbi uzgojno selekcijskog rada. Organiziraju se izložbe i takmičenja uz snažnu stručnu potporu Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu.

U Hrvatskoj je registrirano (stada s najmanje 10 odraslih grla) 11.241 uzgajivača s 585.441 grlom ovaca, a pravo na novčanu potporu za ovnove ostvarili su uzgajivači čiji ovnovi spadaju u skupinu uzgojno valjanih.

Ovčarstvo je najviše zastupljeno u zadarskoj, šibensko-kninskoj, ličko-senjskoj, splitsko-dalmatinskoj te u primorsko-goranskoj županiji. U ovim se županijama uzgaja gotovo 60% ili oko 340.000 ovaca. Prevladavaju dalmatinska pramenka, lička pramenka, te creska, krčka i paška ovca.

U kontinentalnom dijelu prednjače osječko-baranjska, bjelovarsko-bilogorska, te požeško-slavonska županija - s najzastupljenijom pasminom - njemačkom merino-ovcom.

Od ukupnog broja (585.441 grla) priznato je 43.190 ovaca, kao uzgojno valjanih, kod ukupno 470 uzgajivača. U

• ličko-senjskoj županiji 6.296 grla,
• u šibensko-kninskoj 6.239 grla,
• vukovarsko-srijemskoj 4.682 grla,
• virovitičko-podravskoj 3.490 grla,
• bjelovarsko-bilogorskoj 3.073 grla,
• osječko-baranjskoj 2.910 grla, itd.

Kao što se teritorijalni raspored uzgojno valjanih ovaca bitno razlikuje u odnosu na ukupnu teritorijalnu strukturu ovčarstva, tako se bitno razlikuje i pasminski sastav. Najzastupljenija je

• dalmatinska pramenka s 8.135 grla,
• merinolandschaf sa 6.664 grla,
• lička pramenka 5.651 grlo,
• travnička pramenka 4.433 grla itd.

Kakav ovan - takvo stado

U Hrvatskoj je registriran ukupno 1.271 uzgojno valjani ovan. I to 295 grla dalmatinske pramenke, 144 grla ličke pramenke, 144 grla merinolandschaf, 139 grla travničke pramenke, 99 grla solčavsko-jezerske ovce, 61 grlo istočnofrizijske ovce, itd.

Kao što je iz gornjih podataka vidljivo, pasminska struktura rapidno se mijenja selekcijskim uzgojem uzgojno valjanih ovnova.

Awassi ovan

Pasmina awassi je dobila ime po beduinskom plemenu El avas. Postoji gotovo 5.000 godina (Epstain). Rasprostranjena je na područjima Jordana, Egipta, Sirije, Irana, Iraka, Izraela, i.t.d. Neselekcionirani primjerci ove pasmine i danas, kao što je to bio slučaj prije provedene selekcije, imaju mlječnost od 60 lit. mljeka u laktaciji.

Veliki revolucionarni preokret se dogodio kada je 1950.g. Finci, (vrstan selekcionar i naučnik) započeo visokoorganiziranu selekciju smjera mljeko-meso.

Selekcija je počela kontrolom 22.549 awassi ovaca, (od ukupnog fonda od 110.000 ovaca u Izraelu) izabranih fenotipskom metodom procjene, prije svega veličine, forme vimena. Formiran je pre-nucleus od 2.700 najboljih ovaca raspoređenih u 9 stada s prosječno 300 ovaca, uz adekvatan smještaj i ishranu.

Postignuta je prosječna mlječnost od oko 400 litara mljeka, po grlu, u laktaciji. Najbolja ovca, u kontrolnoj 1974. godini, u trećoj laktaciji od 289 dana, imala je mlječnost od 1.282 litre mljeka, sa 7,01% mlječne masti.

Rezultat : Unaprijeđena izraelska awassi ovca

karakteristike:

• Pasmina ima izražen instinkt stada. Ovce su dobre majke, a ovnovi imaju izražen libido. Izuzetno je prilagodljiva na razne klimatsko-geografske i uzgojne uvjete. Posebno je pogodna za mediteranski dio Hrvatske gdje s lakoćom podnosi duga, sušna i vruća ljeta ali joj nisu problem ni hladne kontinentalne zime. Njena je sposobnost da istovremeno pase i brsti. Neprobirljiva je te iskorištava najnekvalitetnije bilje, žbunje i trnje što ovu rasu čini pogodnom i za intenzivno i ekstenzivno uzgajanje.
• Masa 55-75kg kod ovaca i 80-125kg kod ovnova.
• Jaka konstitucija, posebno dobro razvijene noge
• Ispupčeni profil kod oba spola. glava je pokrivena kusom crvenkastom, ali i smeđom, crnom i bijelom dlakom, vrat je pokriven dlakom u nijansama glave. Stomak je neznatno ili uopće nije pokriven vunom. Noge su u donjem dijelu pigmentirane.
• Ovce su sa ili bez rudimentiranih rogova, dok su ovnovi rogati.
• Vimena su velika, dobro formirana i povezana, sa sisama pogodnim za strojnu i ručnu mužu.
• Runo je otvoreno sa pramenovima šiljatog oblika, sjajne oštre i dugačke dlake, upotrebljive za grublje proizvode /tepisi i sl./. proizvodnja vune po grlu je oko 2-2,5 kg kao tercijalan proizvod.
• Kompozicija mljeka je sljedeća: masnoća 6,8-7,5%, proteini 5,5-6%. uobičajena dužina laktacije je oko 200 dana, nerijetko 240-270 dana. Postoje primeri kada laktacija traje do ponovnog janjenja.
• Prosječna mlječnost u Izraelu je oko 350-500 litara mljeka
• Od jedne čistokrvne awassi ovce moguće je dobiti 70-90 kg bijelog ovčijeg (typ feta) sira, godišnje.
• Interesantan je i kvalitet posnog mesa ove rase ovaca jer se loj taloži u repu, te neznatno u drugim dijelovima tijela, što mesu daje izvrstan kvalitet (i bez prisustva ponekad “neprijatnog” mirisa janjetine). meso awassi pasmine je crvenkasto, izuzetno ukusno. daje „krckavo” pečenje” zbog čega je na bliskom istoku meso ove rase znatno skuplje od ostalog ovčjeg mesa.

Prema izvještaju iz 2000 god. (ing. Karmen Sinković , Hrvatski stočarski selekcijski centar), objavljenom u mljekarskom listu 5/2001, prosječna proizvodnja mljeka meleza awassija ( na dostignutom nivou) u Hrvatskoj je 202 kg laktacijskog mljeka; istočnofrizijska 154,99 kg, istarska 111,92 kg, paška 98,61 kg itd.

Evidentna je superiornost rase i meleza, posebno njihova izdržljivost, mogućnost brzog i jeftinog stvaranja awassi meleza u velikom broju i heterogenosti kao osnove za dalju selekciju.

Pravilan izbor rase, pola puta do profita

Zašto se stalo na pasminskom sustavu, na kojem je danas hrvatsko ovčarstvo, pitanje je za uzgajivače ovaca, nadležne institucije i organizacije za razvoj ovčarstva?

Rezultati s unaprijeđenom izraelskom awassi ovcom (pasminom i melezima) iz okruženja (Španjolska, Francuska, Bugarska Makedonija, Mađarska,...) poznati su našoj agro-eliti.

Možda bi trebalo, ponovo razmisliti?

Autor: Zdravko Milić, info@poljo.hr