• Kozje mlijeko kao lijek
  • 23.02.2017. 07:30

Umjesto strojeva, šikaru krčile svestrane koze

Mirjana Milić iz Pušćanske Dubrave svjetla grada zamijenila je pitomim seoskim krajolikom i kaže nije požalila. Gospodarstvo joj broji kokoši, patke i koze koje su se, obrstivši joj zemlju zaraslu u šikaru, već pokazale korisnima. Kada od njih bude dobivala i najzdravije mlijeko, kefir, sir i jogurt učinak će biti potpun!

  • 5.486
  • 726
  • 0

Zdravo življenje već je duže vrijeme jedna od glavnih tema u javnosti, a posebice kada se radi o prevenciji bolesti. Potonje kada je o životinjama riječ, čini i ispijanje kozjeg mlijeka, kao jednog od najzdravijeg.

To je bio jedan od razloga zašto je Mirjana Milić iz Pušćanske Dubrave odlučila oformiti svoje malo stado, koje danas broji tri francuske alpine, jarca Ferdu i njegove družice kozu Rozu i Suzi. O tome koliko će u konačnici biti njezino stado još ne može sa sigurnošću reći, jer se podmladak očekuje tek u travnju. Već s prvim naznakama jutra kaže "francuskinje" se uključujući i jarca oglašavaju, pozivajući je da im da prvi obrok.

Jutarnji "oblizeki" koza kukuruz, ječam i zob

Riječ je uglavnom o miksu jutarnjih "oblizeka" odnosno kukuruzu, ječmu i zobi, ali i škrtom zelenilu koje zimi (iz)nađu na gospodarstvu. Zato kaže ona koze tijekom dana imaju sijena u izobilju. Zimska im je prehrana pojačana, a kada sve zazeleni, francuske se alpine goste bršljanom, djetelinom, travom, grančicama koje (iz)nađu. Dobiju one i ostatke povrtnica od kupusa do blitve i salate, svega izuzev peršina od kojeg zaziru. Suhi kruh im dobrodođe za oštriti zube, a vole i mrkvu "hrdati". Gospođa Mirjana iz grada je doznajemo došla prije nekoliko godina na seosko gospodarstvo, u Pušćansku Dubravu i tvrdi nije požalila.

Kokice, patke i francuske alpine

Okružena bregima i smirujućim slikama tamošnjeg krajolika, osvjedočena je ljubiteljica životinja pored kokica i pataka (sada su zatvorene zbog uredbe o ptičjoj gripi) koje ima, odlučila nabaviti i koze francuske alpine. Ponajprije zbog kozjeg mlijeka koje važi za najzdravije, a razlog je bio i to što je imala neobrađene zemlje zarasle u gustiš.

Odlazak na selo s kozama u bolji život

Umjesto strojnog krčenja šikare odlučila je da to odrade koze, i nije pogriješila jer one su kaže sve "odlično obrstile". Odabir smeđih francuskih alpina bio je zbog njihove otpornosti na bolesti, a i "mlijeko im ima najmanje karakterističan miris". Dosta su samostalne, a i inače tvrdi ona "vrijedne su te životinje truda". Po cijele su dane na ispaši u sklopu i službeno joj registriranog poljoprivrednog gospodarstva (PG), koje je zbog "francuskog trojca" ustrojilo i električnog pastira.

Francuske alpine

Čuvari alpina tornjakinja Alma, pas Tobi i električni pastir

Osim potonjeg, uvijek na njih jednim okom motri i vremešna tornjakinja Alma, a svojim se sićušnim i odlučnim lavežom na dovoljnom odstojanju, s kozama često nadmudruje drugi ljubimac, "štraser" Tobi. Životinjsko carstvo nekadašnje stanovnice grada okrunili su i omiljeni mačak Faca te dvije mačke Sara i Gara, zaduženi ponajprije za lov miševa. Brojne su životinje oplemenjivale to gospodarstvo postepeno, a kada je riječ o kozama, znanje o njima stjecalo se iz razgovora s kozarima, na internet forumima, čitajući dostupnu literaturu, a ponajviše iz vlastitog iskustva.

Životni vijek jedne koze i 15 godina

Iz potonje se kaže naša sugovornica doznaje da "životni vijek jedne koze može doseći i do 15 godina", a kvaliteta im je reprodukcije oko osam. Po kozi se može dnevno dobiti i do 3,5 litre mlijeka, a ženske su primjerke nabavljali u prosjeku od 800 do tisuću kuna, dok je cijena jarca nešto viša.

Odlazak iz grada na selo nije (po)greška

Za one koji iz grada namjere otići na selo naša sugovornica kaže da neće pogriješiti, uz uvijet da "vole životinje, čeprkat po vrtu, voćnjaku" i nije im teško raditi jer gospodarstvo to zahtijeva. U seoskom je ambijentu čišći zrak, drukčiji je ritam života, nema susjeda kaže u šali koji vam tresu tepih ponad glave i sl. Selo umnogme pruža kvalitetnu hranu za koju čovjek zna "što jede", a to je u današnje vrijeme često genetski preinačenih namirnica, salmonele, pesticida i svih drugih "ida" itekako važno. Ako ljudi nisu megalomani za početak mogu "na malo" startati sa oko tri tisuće kuna, tako početi pa polako širiti stado.

Plan za budućnost kozje mlijeko, kefir, sir, sirutka, jogurt

Imati svoje kozje mlijeko, raditi sir, imati sirutku, spravljati kefir, jogurt, to je u budućnosti plan gospođe Mirjane. Ona svoje gospodarstvo uvijek oplemeni i (po)kojom biljkom više, pa je tako posadila i kaki jabuke, batat krumpir, jam, a ima i dugovjeka stabla oraha, višanja, šljiva, jabuka, breskvi, krušaka, dunja. Ima i staru lipu ispod koje u ljetnim danima voli popiti kavu uz svoju jaču polovicu, i neizostavno društvo svojih ljubimaca koje upotpune i koze. Slobodno se kreću po gospodarstvu, štala im je uvijek otvorena pa Ferdo, Suzi i koza Roza vode uistinu slobodan život.

U štali uvijek čisto, suho, zimi toplo, uz dovoljno stelje

U štali im uvijek mora biti čisto i suho, u zimi i toplo, uz dovoljnu količinu stelje (sijeno, slama) ali i pokoji dodatak suhog lišća (sve je pohranjeno u zasebnom dijelu), to više jer koze nisu zahtjevne životinje.Hranu za njih (kukuruz, ječam, zob), kupuje na sajmištu nerijetko onom samobroskom, ali i drugim poljoprivrednim sajmovima. Mirjana koja za sebe voli reći da je "selak" ističe kako je sreća, da im zemlja nije rasparcelirana, već je u komadu pa je utoliko lakše s njom "behandlati" (ubraja u nju i mali vinograd).

Košnja šikare u prosjeku tisuću kuna

Koze su joj u raskrčivanju pomogle utoliko, jer nije morala plaćati košnju, što u prosjeku košta oko tisuću kuna. Iako do prvog sira nema još dugo čekanja, budući da prinove stižiu u travnju, pa je plan kada se "cure" ojare ostaviti ostaviti žensku jarad, a bavi se mišlju i nabavljanja "dvije ovčice" za sebe.

Papirologija najiscrpniji posao

Od sveg je posla doznajemo, najiscrpnija bila papirologija zbog administrative koju valja ispoštovati. Uključuje to među ostalim, i upisnik u poljioprivredna gospodarstva, kontrolu prostora gdje se drže životinje, evidenciju zemljišta (njive) i dr. Veterinarski je nadzor takđer obavezan odnosno dobivanje ušne markice i elektronskog transpondera (bolus) koji se umeće u želudac životinja da bi se i službeno evidentirale.


Fotoprilog


Tagovi

Mirjana Milić Koze Francuske Alpine Pušćanska Dubrava Mlijeko Zdravlje Šikara Ovce Ferdo Tobi Kefir Jogurt Sir


Autorica

Snježana Kratz

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.