Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Braniteljska zadruga Pauk-Čeka
  • 10.05.2016. 17:30

Umjesto kafića, izabrali smo poljoprivredu!

Izazovni i korisni su projekti braniteljske zadruge Pauk-Čeka poput uzgoja divljeg zeca za lovni turizam, koka hrvatica i proizvodnje jaja te pčelarenja, koji zapošljavaju mlade ljude. Prvi put će i službeno započeti prodaja jaja od kokoši hrvatice te svih svojih proizvoda s naljepnicom Braniteljska zadruga.

Foto: Željko Tomas i Nedjeljko Musulin
  • 4.032
  • 681
  • 0

Mnogi kažu kako je Imotski poznat i kao grad na Gori, prepoznatljiv i po projektima BZ Pauk-Čeka čije je osnivanje 2008. pokrenuo branitelj dragovoljac Domovinskog rata Željko Tomas, koji je od tada i njezin upravitelj.

Za njega ističu kako je s članovima udruge, braniteljima i zadrugarima, potaknuo i osmišljavanje više hvalevrijednih projekata primjerice uzgoja divljeg zeca, kokoši hrvatice i proizvodnji jaja, te uzgoju pčela i proizvodnji pčelinjih proizvoda, što omogućava i zapošljavanje. Tomas je oženjen i iz sretnog braka ima 5 djece, a supruga mu nije zaposlena.

Shvatili smo da moramo prvo spasiti sebe

"Nemam ni brata ni sestre, niti oca, a ja i pokojna majka smo sami živjeli. Završio sam SSS (strojarski smjer) i s 20 godina sam otišao u Domovinski rat 1991. Kao pripadnik 4. Gardijske brigade, 3. Imotske bojne, bio sam pet godina na prvoj crti obrane - dragovoljac i pješadinac. U rat sam otišao dragovoljno, srcem, kao i mnogi moje kolege, sačuvao me dragi Bog. Umirovljen sam 2000. godine kao časnik HV, imam status HRVI-a po ozljedi i teži oblik oboljenja PTSP-a.

Pčelar Željko Tomas uz svoje košnice u pčelinjaku

Moje liječenje je poslije rata trajalo dugo u Psihijatrijskoj bolnici u Jankomiru i Vrapču u Zagrebu te u Splitu, a od posljedica teškog ranjavanja liječio sam se u Biokovki. Pomogli su mi liječnici i bolnice, ali sam ja sam sebi najviše pomogao. Nekada sam bio opća opasnost u Imotskome i obitelji - sve posljedica ratnog PTSP-a.

Poslije rata me najviše rastužilo hodajući imotskim ulicama i gubeći vrijeme u kafićima, no jednog dana sam rekao sebi i svojim kolegama: Stop, sebe moramo spašavati, moramo nešto raditi! Tako smo osnovali Udrugu PTSP-a. Nismo ostali na tome, nego smo utemeljili Braniteljsku zadrugu (BZ) i kroz nju smo počeli nešto zajednički raditi, a nazvali smo ju Pauk po pokojnom Andriji Matijašu-Pauku i Čeka po istoimenoj lovačkoj kućici. Tako je, dakle, rođena BZ Pauk-Čeka, čiji je prvi projekt bio uzgoj divljeg zeca za lovni turizam", priča za Agroklub Željko Tomas.

Pogled na Modro jezero i Grad Imotski te okolicu

Projekt zadruge se pokazao vrlo rizičnim

Kaže kako je prvi projekt BZ prepoznalo Ministarstvo branitelja te ga i sufinanciralo. Tako su imotski zadrugari počeli s radom, ali riječ je o projektu koji se pokazao rizičnim jer je imao puno gubitaka. Zadruga je svu hranu morala kupiti dok je prodaja proizvoda bila samo dvaput godišnje - u veljači i lipnju.

Zečevi bi vjerojatno uginuli od stresa. Naime, divlji zec bi navečer bio zdrav i večerao bi, a ujutro bi ga zadrugari našli mrtva u kavezu. Uginule zečeve smo odnosili u veterinarsku postaju i na Institut (patologija), ali nalazi nikada nisu pokazali nikakvu bolest niti ikakav uzrok smrti. BZ Pauk-Čeka je osnovalo sedam branitelja 2008. baš na prijedlog Željka Tomasa. Sada ima 13 članova, od kojih 12 branitelja i jednog civila.

Tomas nam je potvrdio kako je upravitelj Zadruge od prvog dana njezina utemeljenja čija je ideja da se branitelji udruže kroz tu udrugu te da zajednički rade. Naglašava kako sve što rade i zarade ide kroz Braniteljsku zadrugu, čiji je temeljni cilj okupljanje branitelja, kako bi nešto dobro pridonosili - za sebe, svoju obitelj i društvo; kako se ne bi okrenuli alkoholu, drogi, suicidu te da bi izašli iz kafića. Petorica branitelja zadrugara se brinu o uzgoju koka hrvatica, jedan o uzgoju divljeg zeca, dok trojica pčelare i proizvode domaći med, a jedan se bavi oranjem i frezanjem zemljišta u polju - svima kojima je to potrebno.

Zečevi uginuli od straha pred vukovima

BZ Pauk-Čeka je ove godine kupila i novi traktor, marke Hittner koji se proizvodi u Bjelovaru te priključak-frezu za obradu voćnjaka i vinograda u što je uložila 100.000 kuna, a u sva tri projekta ukupno investirala više od 400.000 kuna, bez uloženog rada.

Kavezi za divlje zečeve BZ Pauk-Čeka u gataru

"Projekt uzgoja divljeg zeca vodi uzgajivač Anđelko Piplica, član Zadruge te razmišljamo i o njegovu širenju. Godišnje prodamo oko 30 zečeva. Dosta štete ima oko uzgoja divljeg zeca, uglavnom kada se pušta u gatar, ali i prije ispusta u prirodu. U taj je projekt do sada investirano 150.000 kuna, ne računajući rad članova Zadruge. Suradnja s lovačkim udrugama i odgovarajućim institucijama je dobra, ali smo 2012. imali znatnih problema kada je na imotskom području napadao veliki snijeg, zameo naš gatar gdje su kavezi, kamo su upali čopori vukova.

Iako vukovi nisu imali dodira sa zečevima, oni su od straha uginuli u kavezima. Inače, zečevi su vrlo plašljivi, udarali su glavom o žicu pa su se sami poubijali. Obratili smo se institucijama Splitsko-dalmatinske županije, Ministarstvu poljoprivrede i inspekciji te prijavili štetu od vuka. Međutim, tumačenje inspektora i Ministarstva je bilo kako je riječ o divljači, a ne o domaćim životinjama, te su nam rekli da plaćaju odštetu samo za domaće životinje nad kojima vuk napravi štetu. Tako nam tu ogromnu štetu nitko nije priznao, ali nas ni to nije pokolebalo u našim plemenitim akcijama", tvrdi Željko Tomas.

Nitko nam nije htio platiti odštetu

Napominje kako je Zadruga o navedenom problemu upoznala i policiju koja je o tome sačinila i zapisnik. Veli kako ni to ništa nije pomoglo, iako je BZ Pauk-Čeka registrirana, uvedena u HPA-a kako se prijavljuju ovce, koze, krave, svinje i ine domaće životinje. A njihov divlji zec se uzgaja u kavezu, a ne u divljini.

Divlji zečevi BZ Pauk-Čeka uginuli 2012.

"Unatoč tome što smo imali veliku štetu, o čemu govore i dokumenti o uginulim divljim zečevima, nitko nam nije htio pomoći financijski, a u prvom redu mislim na općinu, grad, Županiju, Ministarstvo poljoprivrede. A dobili smo zelenu karticu na kojoj je prijavljen naš divlji zec, dok se u provjeri HPA vodi pod ostalo. Znači, u bazi podataka nas ne vode ni kao divlji zec. U Ministarstvu poljoprivrede su nam rekli: Mi o tome ništa ne znamo. E, to su ti birokrati koji ne kuže ništa ili se prave nepismeni", ukazuje na probleme upravitelj Zadruge Željko Tomas. Ujedno spominje još neke probleme koji tište ne samo poljoprivrednike, nego i branitelje članove BZ Pauk Čeka.

Tri Vlade su prošle, a mi još uvijek nismo dobili koncesiju

"Ovo vam moram reći. Grad Imotski svake godine u svom proračunu na stavku poljoprivrede planira 0 kuna pa ne prati i ne pomaže poljoprivrednicima, kao ni nama. Kad gradonačelnika zamolimo za neku pomoć, poljoprivrednicima dakako i nama, jer i mi proizvodimo hranu, radi sufinanciranja, on kaže: A di sam ja tu? I to je to, sve vam je jasno kako hoće svoj dio, a kao gradonačelnik sebi gradi hotele, resorane i bazene ulažući u svoju obitelj. Eto, to je naš gradonačelnik. A poseban problem sviju nas, koji se želimo i hoćemo se baviti poljoprivredom, odnosno raditi i proizvoditi domaću hranu, je zapušteno državno zemljište. Eto, promijenila se i treća hrvatska Vlada, a mi još nismo dobili koncesiju koju smo službeno tražili, kako bismo proširili svoje projekte, zaposlili više mladih ljudi te više radili i proizvodili.

Država nam uporno ne da zemlju da ju obrađujemo. No ovdje nam namjerno ne daju traženo zemljište što se posebice manifestiralo za vrijeme bivše hrvatske Vlade koja je jednostavno odbacila podnesak BZ Pauk-Čeka kada je zatražila državno zemljište. Na ime naše BZ s smo izvadili svu potrebnu dokumentaciju za jedno poljoprivredno državno zemljište iako je zapušteno, zaraslo u korov, i gdje je odlagalište otpada, s ciljem da nam ga daju u koncesiju, ali DUUDI-agencija na naš zahtjev nije htjela ni odgovoriti tri godine", kategoričan je Željko Tomas, koji je tajnik Saveza uzgajivača peradnjaka Hrvatske.

Projekt uzgoja kokoši hrvatice odjeknuo među proizvođačima

Doznavši za registriranje izvorne pasmine koke hrvatice, Tomas je došao na ideju kako i članovi BZ Pauk-Čeka trebaju krenuti uzgojem tih kokica i proizvodnjom jaja. Zadrugari su stupili u kontakt s već registriranim uzgajivačima te peradi u Slatini zahvaljujući suradnji s HPA.

Ta ih je agencija uputila u Slatinu gdje su kupili piliće s papirima i tu su poslije izlegli nekoliko jata. Tomas ističe požrtvovnost i stručnost prof. dr. sc. Zlatka Janjčića s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, koji im je na početku u svemu pomogao, stručno ih podučio, educirao. Ističe i aktivnost gđe. Gordane Duvnjak iz HPA oko njihova projekta.

Koke hrvatice

"Moj projekt uzgoja kokoši hrvatice odjeknuo je ne samo u Dalmaciji, nego i u Hercegovini. Zainteresirani su htjeli kupiti gotove koke ili piliće te pokrenuti uzgoj, a ja sam želio da ih ima svaka obitelj. Htio sam da ljudi, koji kupuju koke hrvatice ili piliće, to registriraju i sve uredno vode. Riječ je o jatu od 10 koka s jednim pijetlom, smještenog na otvorenom prostoru u prirodi površine najmanje 100 metara četvornih, da imaju poticaj i šire proizvodnju kako bismo za koju godinu utemeljili i klaster te krenuli u prodaju jaja. No ljudi su kupovali piliće kako bi nešto više učinili na tom projektu. Tako sada na području Dalmacije ima nekoliko većih uzgajivača koka hrvatica, ali je to malo u odnosu na potražnju za tim kokošjim jajima i mesom od pijetla", objašnjava Tomas.

Danas ima 10 tisuća uzgajivača kokoši hrvatice

Kada su članovi BZ Pauk-Čeka počeli uzgajati kokoši hrvatice, Hrvatskoj je bilo registrirano tek oko 100 uzgajivača, a sada ih ima oko 10.000. Naime, uzgoj koka hrvatica se stalno širi, kao i proizvodnja jaja. Čini se kako je taj projekt zdrave hrane najviše zastupljen u Slavoniji, Zagorju, Varaždinu i Zadarskoj županiji, ali znatno manje u dalmatinskom zaobalju. Tomas voli reći kako im je Projekt o uzgoju koka hrvatica pomogao Fond za zaštitu okoliša, ali tek malim dijelom sufinanciranja. Pri tome podsjeća da su svoj udio novca morali prije uložiti, kreditirajući. Tomas naglašava BZ Pauk-Čeka ima četiri registrirana matična jata koka hrvatica, a njeni članovi ukupno 500 tih koka na četiri lokacije.

"Suradnja naše Udruge sa Splitsko-dalmatinskom županijom je odlična baš kao s REROM te nam pomažu koliko god mogu kada treba nešto sufinancirati, ali sve putem natječaja. Također nam pomaže i Agronomski fakultet iz Zagreba u stručnom dijelu, a surađujemo i sa svim resornim ministarstvima. U uzgoj koka hrvatica na razini Zadruge uloženo je 50.000 kuna. I moj OPG se bavi uzgajam koka hrvatica i pčela, te proizvodim jaja i domaćeg meda - sve kroz Zadrugu. Sredstva koja ulažem u tu proizvodnju idu kroz BZ Pauk-Čeka, koja to sve vodi. Imamo sajmove braniteljskih zadruga na kojima izlažemo i prodajemo svoje proizvode, uglavnom ljeti. No dosta proizvoda prodamo na kućnom pragu i tržnicama", objašnjava Željko Tomas, upravitelj BZ Pauk-Čeka Imotski, najavljujući:

Otvaranje domaće tržnice

"U subotu prijepodne, 14. svibnja ove godine, predviđeno je službeno otvaranje domaće tržnice i početak javne prodaje jaja od kokoši hrvatice ispred Studenca u Omišu. Ta je tvrtka ispred svog centra besplatno osigurala prostor, štand, hladnjake - za sve koji su se pribilježili, a žele prodavati samo svoje proizvode s jedinstvenom naljepnicom Braniteljska zadruga. Voditeljica Studenca gđa Slavica Bolić nam je sve osigurala i ona će obilaziti svakog OPG-ovca ili člana BZ kako bi se uvjerila u njihov proizvod.

Mi ćemo na tržnici prodavati svoja jaja od kokoši hrvatice, ali i pčelinje proizvode, kamo će dolaziti i prodavati kokošja jaja i moji zadrugari Branimir Strizirep i Ivan Totić. Inače, sada imamo papire prema kojima dnevno možemo prodati do 350 jaja od koka hrvatica. Za to sam se baš ja izborio ne samo za svoj OPG, nego i za sve uzgajivače koka hrvatica i proizvođače jaja koji se bave slobodnim uzgojem, a članovi su BZ Pauk-Čeka. Tako na zajedničkom projektu radom i suradnjom okupljamo branitelje jer je to osnovni cilj naše Zadruge", koja posjeduje i rješenje za proizvodnju meda te inih pčelinjih proizvoda.

Foto: Željko Tomas i Nedjeljko Musulin


Fotoprilog


Tagovi

BZ Pauk-Čeka Projekti Zadrugari

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nedjeljni obilazak polja ;)