Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj fajferica
  • 26.12.2016. 09:00

Umjesto junadi uzgoj svinja fajferica

Zbog teško naplativih mu dugovanja u sektoru junadi kojom se nekada bavio, inženjer Mario Juretić iz Kapelice, preorijentirao se na uzgoj slavonskih crnih svinja fajferica. Proizvodi od njih trebali bi zaživjeti i kao turistički!

  • 6.106
  • 743
  • 0

"Previše sam tu uložio da bih otišao iz Hrvatske, iako sam svojedobno imao priliku. Mislim da se i ovdje može opstati, ali s puno rada, strpljenja i upornosti". Kaže to Mario Juretić (40) inženjer poljoprivrede iz Kapelice u Bjelovarsko-bilogorskoj Županiji, vlasnik OPG-a od 2000. godine na kojem se bavio uzgojem junadi, a otprije šest ljeta preorijentirao se na uzgoj crnih slavonskih svinja - fajferica.

Uzgoj fajferica umjesto teško naplativih dugovanja s junadi

Junadi se odrekao ponajprije zbog teško naplativih mu dugovanja i loše situacije u tom sektoru. Crne fajferice kaže "još nisu dostigle potražnju bijelih vrsta svinja", iako su itekako kvalitetne.

Posebice kada je riječ o masnoćama odnosno kada su prerađene u kobasice, krvavice i slično. Prve je primjerke rasplodnog materijala gospodin Juretić inače predsjednik tamošnje Udruge Agrikola, nabavio u Slavoniji po 400-tinjak kuna za komad, i zadovoljan je svojim odabirom. Nije međutim općim stavom koji vlada kod ljudi jer je "još uvijek prisutna sumnjičavost zbog te vrste svinja, ponajprije zbog njenih masnoća".

Opća sumnjičavost zbog masnoća crnih svinja

Ne treba čuditi kaže jer je to mesno-masna pasmina (pola mesa, pola masti), dok je kod bijelih svinja riječ o postotku od oko 60% mesa i 40% masti. U svinjcima naš sugovornik od rasplodnog materijala broji tri krmače, dvije nazimice i jednog nerasta, koje posebice ljeti hrani zelenim krmivom. Ne daje im koncentrirana krmiva, već zob i stabljike kukuruza (mlade) nemalo zimi, što uključuje i tritikal odnosno križanac raži i pšenice. Kukuruz koji se posije, kada dođe u vrijeme tzv. voštane zriobe, trga se i (po)sprema za hranu svinjama. Sedam je rali zemlje pod žitom, što mu zadovoljava potrebe za ishranu svinja odnosno do 60 odojaka godišnje.

Troškovi bijelih plemenitih svinja 3kg za kilogram prirasta mase

Kada je o troškovima proizvodnje riječ, oni kod bijelih plemenitih svinja iznose 3 kg za kilogram prirasta mase, a kod crnih ističe nije radio kalkulacije. Tu prednjači brzina prirasta odnosno nutritivna i zdravstvena kvaliteta, ponajprije da je životinja što prirodnijeg uzgoja, da je vani na zraku, suncu (vitamin D) i sl. Iako ima još planova, za sada primarno uzgaja tj. prodaje odojke fajferica po 14 kuna za kilogram žive vage no, namjera mu je spojiti turizam i svoju gospodarsku proizvodnju.

Tradicionalno spravljeni suhomesnati, istodobno i turistički proizvodi

Kada se stvori podloga uključujući i onu zakonodavnu, ušao bi u plasiranje suhomesnatih proizvoda spravljenih na tradicionalan način, što bi moglo postati i svojevrsnim turističkim proizvodom. To više jer su fajferice svinje gotovo zdravstveno selekcionirane, pa kao takve mogu biti tijekom cijele godine na "mršavoj hrani", a i otpornije su od drugih.

Za sada Bjelovarčanin čvarke, slaninu i neizostavne krvavice i kobasice, dimljeni vrat i drugo radi za sebe, po starim receptima koji su se pokazali odličnim. Meso dimi na dimu bez plamena odnosno na suhoj bukovini. Gospodin Juretić ne živi samo od rada s OPG-a, već ima i posao s kojeg će kaže iza Silvestrova otići, ali započet će s novim. U radu na gospodarstvu pomaže mu i supruga Melita (38), a i podmladak se već naučio ponekim poslovima oko stoke. Kćer Mirna, školarka već zna fajfericama da(va)ti (po)koji obrok, a svemu se već odmalena poučava i sin prvašić.

To više jer sve što naš sugovornik danas ustrojava i radi nada se, kako će potomci nastaviti. Ipak, svaki daljnji korak u budućnosti valja promisliti posebice kada je riječ o pravnim stavkama i pomoći države koja to baš i ne čini. Kako objasniti 25% dažbina državi, kada kupujemo umjetna gnojiva, mehanizaciju, ralo, plugove i slično, pita se naš sugovornik. Ako ugostiteljskom sektoru dodaje davanja mogu biti 13%, onda bi i u našem valjalo učiniti određene pomake na bolje.

Akcija Petrokemije na umjetna gnojiva i do 30%

To više jer Petrokemija sada daje akciju na kupnju umjetnih gnojiva i do 30%, pa 100 kg košta oko 160 kuna, dok je na proljeće to čak 240. Problem je što su se mnogi poljoprivrednici (dosada) istrošili pa za spomenute i slične akcije u ovo doba "nemaju sredstava". Iako naš sugovornik nije kreditno zadužen, o svakoj kuni kaže valja promisliti kako će se i na što utrošiti. Pametno valja promišljati i kada je riječ o neobrađenoj i korovom zarasloj zemlji koja propada, a u garešničkom je kraju ima oko 1.500 hektara.

Uzgoj starih sorti bijelog i ljubičastog kukuruza

Na svojoj će gospodin Juretić prijeći i na uzgoj starih sorti kukuruza bijelog, ljubičastog odnosno tzv.osmoreda jer ima(ju) dobre prinose a i bolje se nose s korovima. Kada je o zdravlju svinja riječ, gospodarstvo mu je "slobodno" od plavog jezika, aktualne bolesti stoke a i ostale su potrebe zdravstvene provjere životinja provedene, to više jer svinje po potrebi odvozi u obližnju klaonicu.

Otkriva nam i planove, da se ubuduće želi "javiti na neku od mjera ruralnog razvoja, kako bi mogao pribaviti sredstva od 30.000 tisuća eura", koja bi među ostalim utrošio i na mehanizaciju. U Austriji OPG-ovci tvrdi sa dvadesetak hektara zemlje strojeve unajmljuju pa nemaju brige za nabavkom novih i odgovarajućih, ne vode računa o registraciji, gorivu, tehničkom pregledu i drugome.

Osnivajem udruge do inozemnog tržišta

Kako je svjedočio nekim europskim iskustvima u radu OPG-a, i kod nas bi ističe trebalo slijediti takve primjere i "povući više sredstava iz europskih fondova pa čak i osnivajem svojevrsne udruge ili institucije koja bi se bavila iznalaženjem tržišta". U to bi valjalo uključiti stručne ljude, sa znanjem stranih jezika koji bi mogli poljoprivrednicima u svemu spomenutom itekako pomoći.


Tagovi

Slavonska Svinja Fajferica Mario Juretić Kapelica Bjelovarsko Bilogorska Bijela Županija Turizam Uzgoj Prodaja Odojci OPG


Autorica

Snježana Kratz

Više [+]

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.