Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Svinjogojska proizvodnja
  • 28.04.2014. 13:49

U zemlji svinja i svinjogojstvo je u problemima

Ne struka, već politika mora samo pokazati dobru volju i organizirati siguran otkup. I sve kreće, pa i one farme koje će hraniti svinje do težine potrebne za dalmatinske i istarske pršute. Tada će biti i više pršuta i po manjoj cijeni za krajnje kupce i svi će biti zadovoljni.

Foto: depositphotos.com
  • 700
  • 97
  • 0

Linić bi se mogao okuražiti uspjehom s rakijom. To bi bio spas za njegov proračun. A spasonosno rješenje bile bi šunke i pršuti. Tako je nedavno protumačio jedan svinjogojac iz županjskog kraja. Kako? Pa jednostavno. Kao što je ograničio 50 litara alkohola po domaćinstvu, tako bi mogao odrediti dozvoljenu količinu šunki u Slavoniji, ili pršuta u Dalmaciji i Istri. Sada kada šunke i pršuti negdje po kućama vise i već su napravljeni, brzim potezom bi mogao ograničiti jednu šunku po obitelji. Ili jedan pršut. I to je roba koja se ne može tako brzo ni pojesti, a još manje se brzo može prodati. I pošalje one svoje pit bul terijere u društvu inspektora da plijene po slavonskim i zagorskim selima. Pretpostavlja se da bi skupio značajnu količinu, koju bi na dražbi prodao po jako dobroj cijeni i tako napunio proračun. Pošto ni poljoprivrednici nisu ljudi koji vole biti dužni, i oni bi svoje kazne koje bi dobili za prekorednu svinjsku natkoljenicu, platili prvom prilikom. A oni pak, kojima bi bilo žao da im inspektori s tavana vuku šunke, platili bi nametnutu novu trošarinu.

"I opet je tu novac za Linićev proračun", rekao je naš Mata iz Gunje.

No, što napraviti da proizvedemo daleko veću količinu šunki i pršuta nego li je to danas slučaj? Kao prvo - moramo imati svinjogojstvo. A to znači da moramo proizvesti tri puta više svinja nego li danas, a tek onda pričati o nekim brandiranjima, markiranjima i sličnim stvarima kojima nas bombardiraju. Kao, država će pomoći u brandiranju slavonske šunke i dalmatinskih i istarskih pršuta. Ma svaka čast. Tu bi se država sa svojim institucijama, zavodima, agencijama i ministarstvima jako pretrgla. Neka budu pravi gdje treba biti pravi. A to je u podizanju proizvodnje. A to znači i broja tovilišta i broja krmača, a i broja onih koji tove svinje do 160 kg žive vage. A na kraju i osigurati otkup. A ne da svaki gazda u selu pravi svoju šunku i obilazi gostioničare ne bi li im se ovi smilovali i kupili od njih šunku. Moraju se napraviti otkupne stanice u svakom kraju. Hoće li ih organizirati neka državna institucija ili pak trgovci, ili možda Agrokor. To neka smisle naši političari.

Od sadašnje proizvodnje svinja, samo trećina otpada na male farme

Proizvodnja pršuta tradicionalno je vezana za medi­teranske zemlje, osobito Italiju, Španjolsku, Francusku, Portugal i Hrvatsku, odakle potječe najveći broj različitih vrsta pršuta. Osobine svakog od njih zavise od velikog broja čimbenika, kao što su genetska osnova i način uzgoja, dob i tjelesna masa te prehrana svinja, klimatski uvjeti, kakvoća buta, tehnologija prerade itd. Italija je danas najveći proizvođač pršuta, kako industrijskih tako i brojnih vrsta zaštićenog imena. Najpoznatiji su u Italiji - Prosciutto di Parma, Prosciutto di San Daniele, Prosciutto di Modena, Prosciutto di Carpagena, Prosciutto Toscano i Prosciutto Venetto Berico-Euganeo; u Španjolskoj - ibe­rijski Guijuelo i Teruel pršut te Serrano pršut; te u Fran­cuskoj - Jambon de Bayonne, koji su upisani u registre proizvoda Europske komisije (PDO, PGI i TSG) čime je standardizirana njihova tehnologija i zaštićen naziv, što je uvelike doprinijelo očuvanju tradicionalne tehnologije i visoke kakvoće te postignuta odgovarajuća visoka trži­šna vrijednost proizvoda, ističu u svojim izlaganjima mr. sc. Marina Krvavica s Veleučilišta „Marko Marulić“ iz Knina i Jelena Đugum iz Ministarstvo poljoprivrede

U Hrvatskoj, prema onima koje nazivamo optimistima, proizvodimo 700.000 do 800.000 komada svinja, što pokriva tek 30 posto domaće potražnje. Po nekima nemamo mi ni 500.000 svinja. Prije rata u Hrvatskoj se proizvodilo 2.000 000 svinja. Od ovoga što proizvedemo, dvije trećine se održava u Agrokoru i sličnim sustavima, a ona trećina koja otpada na male farme, svakim danom sve je manja pa je za očekivati da će se broj smanjivati i da će na kraju ostati samo na ovome što se proizvede u velikim sustavima. Velik broj malih obiteljskih gospodarstava propada zbog prevelike cijene stočne hrane, otežane prodaje, preniskih otkupnih cijena i slabe državne potpore u tom sektoru.

Na državi je da osigura uvjete proizvodnje

"Trenutno u Hrvatskoj imamo 100.000 krmača, što je i do 50 posto manje nego prije nekoliko godina, kada se taj broj kretao između 180.000 do 200.000 komada", rekao je nedavno na jednom skupu Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu u HGK, Županijskoj komori Osijek. Mnogi ističu kako energiju treba usmjeriti na marketing i prodaju svinja sa sela. To su dobri projekti samo za one koji dobivaju novce za projekte, a to su uglavnom profesori i znanstvenici. No, ne struka, već politika mora samo pokazati dobru volju i organizirati siguran otkup. I sve kreće, pa i one farme koje će hraniti svinje do težine potrebne za dalmatinske i istarske pršute. Tada će biti i više pršuta i po manjoj cijeni za krajnje kupce i svi će biti zadovoljni. Jer treba znati da ni stanovnici EU neće kupovati naše skuplje pršute, već će i dalje uzimati one iz Italije ili Španjolske pa neka mi vrištimo koliko hoćemo - da su baš naši pršuti najbolji.

Foto: depositphotos.com


Tagovi

Šunka Pršut Agrokor Proizvodnja mesnih proizvoda Svinjogojski uzgoj Proračun Slavko Linić Trošarina Alkohol Rakija Podizanje proizvodnje Otkupna stanica Male farme Tehnologija Jelena Đugum Marina Krvavica Genetska osnova Način uzgoja Ita


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Gudovcu živo na proljetnom sajmu. Jedni kažu da je skupo, dok drugi troše bez pitanja. Jedni su sretni s ovim terminom dok neki trgovci smatraju da treba biti ranije, prije sjetve. Kako god, i u ovom formatu od četiri dana, posjetitelja n... Više [+]