U govedarstvu su samodostatni, a otkup mlijeka i mesa u Sloveniji obavljaju zadruge

U Sloveniji prevladavaju mala poljoprivredna gospodarstva, ima ih 70.000 s prosječnom veličinom posjeda od sedam hektara i šest grla stoke. Razvijenijih stočnih farmi je manje, oko 16.500 za tov junadi te 5.500 za proizvodnju mlijeka. Iako se broj stočarskih farmi tijekom godina smanjio, od 2010. do 2020. za tri posto (s 421.553 na 408.683), broj krava i količina mlijeka se povećava. Lani su tako prodali 600.000 tona mlijeka što je gotovo tri posto više nego godinu prije.

Čulo se to na ovih dana održanoj radionici Hrvatske poljoprivredne komore CAP for Us na kojoj su se njihovi predstavnici podičili sa čak 63 posto mladih stočara koji su prošli na natječaju za mlade poljoprivrednike u programskom razdoblju 2014.-2020., od kojih se 53,7 posto bavi proizvodnjom mlijeka i mesa.

Kada je riječ o ekološkoj proizvodnji, u 2019. godini povećane su površine poljoprivrednog zemljišta namijenjenih ovom uzgoju na gotovo 50.000 hektara te su činile 10,3 posto svih površina, što se odražava u racionalnijoj uporabi pesticida i mineralnih gnojiva.

Samodostatni u proizvodnji mlijeka i goveđeg mesa

Stope samodostatnosti, koje tijekom godina znatno fluktuiraju zbog promjena u obujmu proizvodnje i potrošnje, u 2019. su bile više nego u prethodnoj godini u sektoru žitarica i povrća, dok su se smanjile u voću, krumpiru, mlijeku i medu. Kao i prethodne godine, domaća je proizvodnja bila veća od domaće potrošnje mlijeka (stopa samodostatnosti 127 posto), govedine (103%) i peradi (111%). 

Što se tiče vanjsko-trgovinske politike, vrijednost slovenskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda posljednjih je godina iznosila više od 1,5 milijardi eura godišnje. Prema posljednjim podacima za 2020. godinu, najveći udio izvoza 17,7 posto ima stoka, meso i mesni proizvodi, dok su mlijeko i mliječni proizvodi činili 11,6 posto. 

Hrvatska je vrlo važan vanjskotrgovinski partner slovenske poljoprivredne i prehrambene industrije. Slovenija je 2019. treću godinu zaredom u Hrvatsku izvezla najviše vrijednosti (u iznosu od 332,5 milijuna eura), dok je Hrvatska bila druga najvažnija zemlja po uvozu (s vrijednošću uvoza od 338 milijuna eura).

Iznenađujući podatak je da se oko 90 posto mlijeka, 40 posto svinjetine, 70 grožđa te 40 posto pšenice i 30 posto povrća trži preko zadruga. 

Sve navedeno sudionici radionice vidjeli su i kroz konkretne primjere dobre slovenske prakse predstavljene kroz tri video priloga o obiteljskim gospodarstvima iz sektora govedarstva, mljekarstva i pčelarstva.

OPG Poličarevih - proizvodnja mlijeka

Iz sektora mljekarstva predstavio se OPG Poličarevih iz mjesta Naklo, pokrajina Gorenjska. Prije skoro 30 godina supružnici Viktor i Andreja Jagodič udružili su svoja obiteljska gospodarstva i pod poznatim imenom Poličarevih nastavili dugogodišnju djelatnost - proizvodnju mlijeka. 

U vlasništvu imaju 52 hektara, od čega je pola obradivih površina, a druga polovica šume. Bave se uzgojem goveda, svinja i peradi. U staji imaju 50 grla stoke, u turnusu isto toliko praščića i 400 kokoši u stajskom uzgoju. Osim stočarstvom, bave se i ratarstvom i uzgojem krumpira. Životinje hrane svojim žitaricama, a kupuju jedino vitaminske dodatke. 

"Obroke nam izračunavaju savjetodavci, a već iz iskustva znamo i sami koliko će nam hrane trebati“, pojašnjava Andreja dodajući kako vitamine kupuju od trgovačkih putnika. 

Jedan dio polja koriste za ispašu stoke, a imaju i tri pokusne parcele na kojima zajedno s jednom tvrtkom proizvode krumpir i kukuruz. 

Mlijeko prerađuju u skutu, razne vrste sireva i maslac, proizvode i suhomesnate proizvode, a sve to prodaju na kućnom pragu, odnosno u trgovini koja se nalazi na imanju već više od 20 godina. 

"Registrirani smo da možemo prodavati proizvode i s drugih, okolnih OPG-ova, pa tako imamo i razne sokove, kekse, brašno i tjesteninu“, ističe. Trgovina je otvorena cijelo vrijeme pa je tako kupci u bilo kojem trenutku mogu posjetiti. 

Andreja je 2009. godine proglašena inovativnom mladom poljoprivrednicom te dobila subvenciju od Europske unije koja im je pomogla u daljnjem razvoju. Danas, većinu investicija osiguravaju sami ili uz pomoć zadruge. 

Sudionike na radionici zanimalo je koliko im često inspekcija dolazi u kontrolu, na što se ova slovenska poljoprivrednica začudila jer to kod njih nije česta praksa. "Imamo samo veterinarsku inspekciju što je normalno. Za HACCP nosimo uzorke na analizu, na koju također dajemo i izmet kokoši. Ako se pokaže da nešto nije dobro, savjetuju nas kako da to popravimo“, navodi. 

Od problema, jedino je istaknula zahtjevnu birokraciju, ali i naglasila kako im u tom pogledu uvijek "uskače" savjetodavna služba.

Proizvodi s oznakom "odabrana kvaliteta"

Još jedna uspješna priča iz stočarstva dolazi iz Drožanje, naselja sjeverno od Sevnice. Jernej Jazbec je 2018. godine preuzeo obiteljsko gospodarstvo od oca, a glavna djelatnost im je tov bikova. 

Prije dvije godine, uz pomoć EU sredstava izgradili su novu farmu u kojoj je danas 120 grla stoke, koju otkupljuje Poljoprivredna zadruga Sevnica. S njom je surađivao više od 40 godina i Jernejov otac, a zahvaljujući zadruzi, njihov proizvod nosi oznaku "odabrana kvaliteta“. 

"Meso nam je kvalitetno jer životinje hranimo svojom uzgojenom kukuruznom i travnom silažom i šrotom, koju dajemo svaki dan u isto vrijeme. Također, nova, veća staja, omogućila ima je lakše kretanje i udobnost“, kaže ovaj mladi stočar.

Na imanju drže još i kokoši nesilice, a prvi su u Sloveniji koji su kupili jajomat. Postavili su ga u centru Sevnice, objašnjava, a kako je ova inovacija dobro prihvaćena među kupcima, odlučili su otvoriti još jedan u Krškom.

Sredstvima EU kupili su i nove strojeve, kosilicu i plugove. Kao mladi poljoprivrednik prijavio se u digitalni program Faden u kojem vodi evidenciju uzgojene, potrošene i prodane krme te stanje i brojnost životinja po mjesecima. Također, koristi i program Volos - registar životinja u koji bilježi ulazne i izlazne tovljenike.  

Zanimljivo je da majka Majda kao dopunsku djelatnost peče kruh i kolače, a sve proizvode prodaju na tržnici i u trgovini Poljoprivredne zadruge.

Od ekonomistice do uspješne pčelarke

Treći primjer slovenske poljoprivrede je pčelarska obitelj Šolar iz Strmca, na razdjelnici između Rimskih Toplica i Laškog. 

Držanjem pčela počeli su se baviti 1982. godine. Prije četiri godine Darja Šolar, inače ekonomistica po zanimanju, preuzela je gospodarstvo od svekra, modernizirala ga i povećala proizvodnju.

"Radila sam kao knjigovođa 12 godina u jednom poduzeću. Pčelinji svijet i gledanje svekra kako obavlja sav posao očaralo me je. Odlučila sam napustiti dotadašnji posao i baviti se ovom djelatnošću. Krajem 2016. godine postala sam nositeljica OPG-a“, rekla je predstavljajući se u videu. 

Poput prijašnjih sugovornika, iskoristila je potpore Europske unije. Dobivena sredstva uložila je u povećanje prerade meda, modernizaciju opreme i edukaciju osoblja.

Trenutno imaju oko 200 pčelinjih zajednica, a prijevozna jedinica im je mali kontejner s kojim košnice premještaju na druge pašnjake do kojih pčele ne mogu doći. 

Što se tiče meda, proizvode cvjetni, šumski, kestenov, te lipin i bagremov koje, napominje Darja, nije svake godine moguće dobiti zbog klimatskih promjena koje nisu naklonjene ovoj proizvodnji.

U kraju su najpoznatiji po medenjacima koje pravi po recepturi staroj više od 100 godina. "Tijesto stoji dva dana, a ne stavljamo ni jaja, ni masti, ni mlijeko“, objašnjava. Proizvode prodaju u svojoj trgovini, ali i putem drugih prodajnih kanala. Također, vrtiće, škole i duge trgovine u mjestu i okolici opskrbljuju medom.

Dodatni sadržaj na ovom gospodarstvu je izrada licitarskih srca i apiturizam, a priređuju i razne degustacije meda i obilazak pčelinjaka. Prije korone sudjelovali su i na sajmovima i događanjima. 

Pčelari u ovom kraju, kaže, povezani su u pčelarsko društvo, a glavni je Pčelarski savez Slovenije kojem se mogu obratiti ako im trebaju nekakve informacije o natječajima.

Solarne ćelije kao dodatna djelatnost

Zanimljiv podatak, koji je na radionici rekla Andreja s OPG Poličarevih je i taj da se griju na biomasu, a prije 11 godina postavili su i solarne ćelije.

"Kada smo ih kupili mogli smo birati hoćemo li dobiti subvenciju za njih ili za otkup električne energije jer smo to planirali da nam bude dopunska djelatnost. Odlučili smo ih sami financirati, a subvenciju za otkup dobili smo od države“, objašnjava dodajući kako su ćelije postavili na krov farme što se pokazalo kao odlična investicija, jer su okrenute cijelo vrijeme prema Suncu. 

Ovaj način dobivana energije popularan je i kod obitelji Šolar, ali ju oni ne prodaju već je koriste za svoje osobne potrebe.