Turizam i poljoprivreda mogu držati 1/3 BDP-a

Kristijan Pandek je proizvođač mlijeka iz općine Rugvica kod grada Zagreba i vodi obiteljsku tvrtku zajedno sa suprugom. S njime smo imali prilike razgovarati na nedavno održanoj poljoprivrednoj konferenciji Slavonika.

Na svom gospodarstvu imaju 150 muznih krava, a sveukupan broj stoke je oko 280 grla s podmlatkom. Na oko 200 ha zemljišta obitelj Pandek proizvodi hranu za svoje krave. Godišnje proizvedu oko milijun litara mlijeka, a većinu tog mlijeka prodaju mliječnoj industriji Dukat, dok 15% mlijeka plasiraju direktnom prodajom putem dva mljekomata.

Milijun litara mlijeka godišnje

"Stručne radionice su vrlo korisne jer su spoj proizvođača, struke i znanstvenih institucija. Podržavam događaje koji okupljaju nas poljoprivrednike i predstavnike Ministarstva poljoprivrede i kada su sve glave na okupu. Mislim da je to jako dobra šansa da se pokušaju riješiti problemi koji nas tište", govori Kristijan.

Prisutni smo na europskom tržištu pa bi se trebali tako i ponašati

"Glavni problem mljekarskog sektora je taj što naš proizvod odnosno mlijeko nema adekvatnu cijenu koju treba. Znači mi još uvijek dosta zaostajemo u odnosu na proizvodnu cijenu mlijeka koja nas košta na farmi. Kada gledamo koliko dobivamo od mljekare to je velik razmjer i mi smo u minusima. Politika se trudi to izmanevrirat u svojim trenutnim mogućnostima. Međutim mi imamo europsko tržište na kojem smo već prisutni te bi se trebali ponašati kao i oni", priča Kristijan.

Zaostajemo za starim članicama EU 15% do 20%

"Mi zaostajemo u potporama za starim članicama Europske unije i to u prosjeku negdje 15% do 20%. Zbog toga smo još manje konkurentni njihovim proizvođačima, a to su zemlje koje imaju hiperprodukciju mlijeka i koje svoje viškove plasiraju na naše tržište i to vrlo često po dampinškim cijenama. One djeluju po sinergiji njihovih Vlada i trgovačkih lanaca koji su ovdje prisutni, a svi ti faktori su udari na nas domaće proizvođače u Hrvatskoj. Njemačka, Nizozemska i Danska imaju tradiciju bavljenja mljekarstvom i vodeće su u tom sektoru."

Zemlja sa 4 milijuna ljudi, a godišnje nas posjeti 16 milijuna

O prednostima Hrvatske na velikom europskom tržištu, Kristijan misli: "Naša prednost je što smo mi zemlja sa 4 milijuna ljudi, a godišnje nas posjećuje 16 milijuna ljudi što znači da imamo turizam koji je naša velika šansa i nama je potrebna sinergija zelene i plave Hrvatske. Naši proizvodi bi trebali dospjeti do tih 16 milijuna ljudi, jer mislim da nitko od te populacije ljudi ne želi jesti hranu na koju su navikli nego žele probati nešto što drugačije, a mi im to možemo ponuditi.

Ono što nam dolazi iz Europe nije jednake kvalitete

Našim hotelima na Jadranu nije problem kupiti proizvod širom svijeta no zar bi to trebao biti interes? Interes bi trebao biti da hotel ponudi ono što je proizvedeno u Hrvatskoj, a ne da uzimaju jeftinije od stranih dobavljača. Siguran sam da hoteli sa 5 zvjezdica na Jadranu kojih danas ima puno i sve više se grade, sigurno neće gledati na cijenu hrane koju će ponuditi stranom gostu, ako je ona iz Hrvatske i ima kvalitetu. Ono što nam dolazi iz Europe sigurno nije jednako kvalitetno kao što je i kod njih."

Dosad se nije vodila strategija o kupovini mlijeka od domaćih proizvođača

O tome zašto hoteli ne uzimaju naše domaće mlijeko, Kristijan kaže kako ga ipak uzimaju, ali u vrlo maloj mjeri zato jer ne postoji netko tko bi se trebao brinuti o tome i dosada se zapravo uopće nije vodila strategija o kupovini mlijeka od domaćih proizvođača. Lijep primjer toga je bio u izlaganju proizvođača iz Varaždinske županije koji je rekao da oni potrošače educiraju od vrtićke dobi i to je pravi primjer kako se stvara potrošač. Djecu od malena uče što znači ako su oni kupili mlijeko, meso, povrće, ili voće od lokalnog farmera. Na tom nivou bi trebale funkcionirati sve županije u Hrvatskoj, smatra Kristijan.

U svijetu bi trebali promovirati i gastronomski turizam

"Kako bi mogli na najbolji način brendirati naše proizvode? Mi kao Hrvatska smo poznati po vrhunskoj hrani. Mislim da smo mi mali proizvođači tu nemoćni i da tu državne institucije trebaju učiniti svoj dio posla na način da kada se promoviramo na sajmovima agroturizma diljem svijeta, uz turizam promoviramo i gastronomski turizam i naše delicije, našu hranu i naš proizvod koji će toga turista dočekati na stolu. Ako jedan turizam u Hrvatskom BDP-u čini 25%, a poljoprivreda 5% zamislite kada bi sinergija tih dvaju sektora bila 30%. To bi onda bila 1/3 hrvatskog BDP-a, te bi na taj način ojačala i hrvatska poljoprivreda, a ako se ovako nastavi onda poljoprivreda može samo propadati."