Pretraga tekstova
Lička krava šampionka daje 7,3 tisuće litara mlijeka na godinu
Na trećoj izložbi goveda Ličko-senjske županije koju je organizirala Braniteljska poljoprivredna zadruga Frankopan iz Brinja bilo je deset izlagača koji su izložili dvadeset grla stoke iz svojih staja.
- Na dosadašnjim izložbama koje smo organizirali pod pokroviteljstvom Ličko-senjske županije, općine Brinje te gradova Otočca i Senja, bilo je najmanje izlagača do sada - kaže Josipa Pavlović, direktorica Zadruge iz Brinja, dodajući da joj je žao što nije bilo izlagača iz Gospića.
- Napiši, napiši da lička šampionka dolazi iz ličke štale iz Čovića - reče ponosni vlasnik šampionke Ivan Matasić.
Ovogodišnja brinjska šampionka pasmine crni holštajn, Ida I, daje godišnje više od 7,3 tisuće litara "varenike". Stara je pet godina.
- I njena majka je bila odlična krava. Nabavio sam ju iz Njemačke i bila je kod mene 13 godina. Dobre su i njene sestre koje i daju preko sedam tisuća litara u 305 dana laktacije. Raduje me i mlada prvotelka Migi koja je nakon teljenja na drugoj kontroli dala 31 litru mlijeka. Nadam se da će biti bolja od Ide I - kaže Matasić.
Drugu kravu po kvaliteti ima također uzgajivač iz Čovića, Ivica Banić, čija krava za godinu dana daje sedam tisuća litara mlijeka. Banić ima stado od 15 krava i proizvede 75 tisuća litara mlijeka za mljekaru.
Na izložbi u Brinju bilo je i nekoliko ličkih buša koje su izložile obitelj Žarak iz Perušića i Fanić iz Smiljana. Posljednjih godina u kontinentalnom dijelu Ličko-senjske županije sve je manje sitnih proizvođača mlijeka s jednom ili dvije krave, a sve je više farmi i s nekoliko desetaka mliječnih krava.
Lika i na tome području hvata korak s razvijenim dijelovima Hrvatske, jer pojedine farme godišnje proizvedu i blizu 200 tisuća litara mlijeka. Osim toga, sve više ličkog mlijeka prerađuje se u sir i druge mliječne proizvode koji imaju dobro ime na domaćem tržištu a traženi su i na Jadranu za vrijeme turističke sezone.
Autor: Marko Čuljat
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
#RuralFoto #proizvodnja #žito #žitnoklasje
Naš kruh.
mali poljoprivrednik
prije 6 dana
Korištenje žetvenih ostataka za energetsku biomasu neminovno vodi do smanjenja humusa.Klimatske godine koje su nastupile dovode u pitanje opstanka i Više [+] redovnih proljetnih kultura,a kamoli postrne sjetve,čak i uz navodnjavanje.Iako sam kupio soju za postrnu sjetvu neću je sijati,jer nema svrhe u ovakvu sušu.