Traže se mjere za spas domaće proizvodnje mlijeka

Od 1. siječnja iduće godine na snagu stupa Zakon o državnim poljoprivrednim potporama koji je Vlada već prihvatila te uputila Saboru na prihvaćanje u žurnoj proceduri. U ovom Zakonu je sadržan program jedinstvenih izravnih plaćanja poljoprivrednih potpora s kojim su osobito nezadovoljni proizvođači mlijeka. Dosadašnji sustav prema kojem proizvođači svaki mjesec ostvaruju poticaj od 50 lipa po litri proizvedenog mlijeka se ukida, a u stvarnosti bi se prvi poticaji koji bi sad bili objedinjeni s drugim sustavima poticanja proizvodnje po poljoprivrednom gospodarstvu, proizvođačima stigli tek u lipnju 2012. Na ove najave odmah su reagirali u županijskim udrugama proizvođača mlijeka, kao i u Hrvatskom savezu udruga proizvođača mlijeka čiji je predsjednik Igor Rešetar kazao da će spomenuti Zakon izravno utjecati na pad proizvodnje mlijeka i smanjenje broja proizvođača.

Stalni pad proizvodnje

- Ukidanjem potpora po litri mlijeka doći će do još većeg pada proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, odnosno do masovnog odustajanja od te proizvodnje. Naime, lani je ukupno u Hrvatskoj bilo 16.800 proizvođača mlijeka, a u prvih sedam mjeseci ove godine evidentirano ih je 14.700. Ako se provede ovaj zakon, procjenjujem da u 2012. neće biti ni 8.000 proizvođača mlijeka. Ne znam kako ova država misli da mi ostanemo likvidni ako nam ukinu mjesečnu isplatu potpora po litri proizvedenog mlijeka, ustvrdio je Igor Rešetar koji je upozorio i da je u Hrvatskoj proizvodnja mlijeka u padu. U prošloj godini ukupna proizvodnja mlijeka u RH iznosila je 623 milijuna litara, a prema trenutačnim procjenama u 2011. bi moglo biti proizvedeno najviše 600 milijuna litara.

Direktorica "Vigensa", Elvira Sterle kazala nam je da se o ovoj problematici već razgovaralo u Ministarstvu poljoprivrede s resornim ministrom Petrom Čobankovićem koji je iskazao zainteresiranost za rješenje situacije koja prijeti nesagledivim posljedicama za proizvođače mlijeka u RH.

- Osnovni problem novih odredbi je njihova velika ročnost koja dolazi na ionako već tešku dinamiku isplate potpora koja kasni, a sad bi se još produžila. U EU je ova predložena dinamika bila od početka, a mi bismo se morali na nju naglo prilagoditi, što nam, naravno, stvara velike teškoće, ističe Sterle i dodaje da bi provedbom najavljenog Zakona bili podjednako ugroženi veliki, srednji i mali proizvođači mlijeka pri čemu postoji realna opasnost da se proizvodnja mlijeka smanji za sto milijuna litara.

Sastanak s Čobankovićem

- Uskoro će se održati još jedan sastanak s ministrom Čobankovićem na kojemu ćemo potražiti mogućnost da se to izbjegne. Osobno sam iznijela prijedlog po kojem bismo mogli temeljem potvrdnica koje bi izdavala Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, naći načina za ublažavanje ovog problema u Hrvatskoj postoji iznimno kvalitetna evidencija preko Centralnog laboratorija za proizvodnju mlijeka koju tako razvijenu nema niti jedna zemlja u jugoistočnoj Europi i prema kojoj možemo ostvarivati prava na osnovu proizvedenog mlijeka.

Dakle, ne neke buduće proizvodnje, nego onoga što smo proizveli i već predali prerađivačima. Te potvrdnice bi bile neka vrsta vaučera kojima bi se kod poslovnih banaka moglo dobiti novac kojim bismo plaćali naše obveze prema drugima. Banke bi sigurno uzimale neku proviziju, no to bi bilo puno manja šteta, nego da ostanemo sasvim bez ičega, istaknula je Elvira Sterle koja upozorava da bi daljnji pad domaće proiozvodnje mlijeka bio fatalan jer bismo se mogli naći u situaciji da ovisimo isključivo o uvozu, što uza sve druge opasnosti predstavlja i cjenovni rizik, jer bi se tada mlijeko i mliječni proizvodi prodavali po cijenama koje bi diktirali drugi.

- Iskreno se nadam da ćemo naći rješenje, što bi se trebalo dogoditi na sastanku s ministrom koji će se održati do kraja ovoga mjeseca. Ministar Čobanković je svjestan da ako se neki modalitet ne nađe mogu nastati nesagledive posljedice, kaže direktorica "Vigensa" Elvira Sterle.
Dobre vijesti za mala gospodarstva Između svih odredaba novoga Zakona ima i onih koje će proizvođači vjerojatno pozdraviti. Tako bi prema izmjenama i dopunama Zakona o državnim potporama, poticaji koje proizvođači primaju trebali biti izuzeti od ovrhe. Predviđeno je i da u sustav poreza na dohodak moraju poljoprivrednici koji su u godini dobili 48.000 kuna primitka od potpora (do sada je bilo 24.000 kuna). Također je predviđeno da korisnici koji ostvaruju plaćanje za manje od pet mliječnih krava ne moraju biti u sustavu kontrole mliječnosti. Ako izmjene i dopune Zakona o državnim potporama prođu u Saboru, trebao bi biti produžen i rok do kojeg (do 30. rujna 2012. godine, a bio je do 1. studenoga 2011.) lokalna samouprava može bez odobrenja Ministarstva poljoprivrede odobravati lokalne potpore.

Traže isplatu do dolaska EU

Među prvima su na najave novih zakonskih mjera reagirali u Udruzi proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije, čiji je tajnik Milan Kosanović upozorio:

- Hrvatska je početkom 2010. godine imala 18.500 proizvođača mlijeka, a danas ih imamo samo 15.200. Prije nekoliko godina cijena mlijeka bila je vezana uz ulazne troškove i proizvođači su mogli povećavati svoju proizvodnju jer su imali nekakvu zaradu. No danas sve skuplja stočna hrana i gorivo koje ne prati otkupna cijena mlijeka doveli su do toga da je proizvodnja mlijeka postala mukotrpan i neprofitan posao koji nitko više ne želi raditi, kazao je Kosanović, a predsjednik te Udruge Ivica Miketek poručuje:

- Bez potpora po litri mlijeka teško da proizvođači mlijeka više uopće mogu opstati, posebice oni manji. Ako te izmjene Zakona o državnim potporama ipak prođu, možemo svi zatvoriti svoje farme, rekao je Miketek koji se zalaže da Vlada donese uredbu prema kojoj će isplata potpora ostati po starom do službenog ulaska Hrvatske u EU.

HSS traži i povratak kapitalnih ulaganja

Saborski zastupnik HSS-a Zdravko Kelić uvjeren je da su ovim Zakonom poboljšani uvjeti za mala poljoprivredna gospodarstva:

- Smanjivanje obveza držanja mliječnih krava sa 5 na 1, vrijedan je poticaj za ljude na selu i podrška održanju sela kakvog poznajemo. Isto tako je dobro i povećanje maksimalnih jediničnih iznosa za krave dojilje, kao i za ovce i koze, kazao je Kelić koji je na saborskoj sjednici iznio i par amandmana kluba HSS-a na ovaj Zakon, zatraživši između ostalog da se vrati potpora za kapitalna ulaganja kako bi se takve potpore mogle odobravati poljoprivrednicima iz lokalnih i županijskih proračuna. Haesesovci također predlažu da se u kontrolu mjera iz područja ruralnog razvoju osim Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, uključi i Hrvatska poljoprivredna komora.

Autor: Ivan Stagličić