Tešija: Nelogično je da se potiče pašarenje na plodnim oranicama, a zatire na kršu

"Zagovaranje plaćanja potpora po grlu, a ne po hektaru je neozbiljno i nestručno jer je to u suprotnosti sa strateškim planom EU", reagira predsjednik Udruge Hrvatski krški pašnjaci Ivan Tešija na prijedlog članova Odbora za tovno govedarstvo i Odbora za sustav krava tele Hrvatske poljoprivredne komore na sastanku s ministrom poljoprivrede Josipom Dabrom.

HPK: Fokus potpore sustavu krava-tele treba biti na teladi ili kravama, a ne na hektarima

Podsjeća da je Europska komisija dala izraditi studiju koja je trebala utvrditi kako i na koji način najučinkovitije i najjeftinije održavati krški reljef na Mediteranu. Njome je utvrđeno da je najpovoljniji način ispašom stoke koja je i najdjelotvornija protupožarna zaštita te su na području cijele EU uvedene potpore na održavanje krških pašnjaka.

"One nisu proizvodno vezane nego potpore na održavanje površina kako bi se održavao cijeli eko sustav, spriječila erozija tla, održavali slivovi, tokovi podzemnih voda, održavala bioraznolikost i drugo. Tako da su ovakve izjave HPK  jako nestručne, a budući da se Komora bavi poljoprivrednom tematikom i da bi trebali zastupati poljoprivrednike, trebali bi i poznavati zakonske osnove isplate potpora izravnih plaćanja na razini cijele EU", komentira Tešija. 

Samo u tri županije nestalo 50.000 ovaca 

Navodi i da su se u Hrvatskoj počele isplaćivati 2015., a od tada pa do 2022. krška područja su kontinuirano imala rapidan rast stočnog fonda i poljoprivredne proizvodnje, odnosno bili su jedini sektor koji je imao rast ove proizvodnje u navedenom razdoblju.

"Međutim, bivša ministrica Vučković neosnovano umanjuje potpore krškim područjima i uništava najveće proizvođače mesa i mlijeka na kršu. Pravdala je to smanjenjem financijske omotnice, dok je i dalje isplaćivala abnormalne potpore podobnima na štale bez stoke i na povijesna prava", proziva čelnik udruge.

Kaže i da je rezultat takve tendenciozne politike bilo gašenje mnogih OPG-ova i rasprodaja stoke. Prema njemu, samo u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji prodano je preko 50.000 ovaca, a ove tri županije su uvijek imale više ovaca nego cijela Hrvatska. 

"Strateški cilj EU je održavanje okoliša, eko proizvodnja 'od polja do stola', a krška područja su idealna za to", naglašava. 

Navodi dalje da Hrvatska ima obvezu održavati krška područja jer je među vodećim zemljama EU po rasprostranjenosti zaštićenih prirodnih područja. Imamo čak 38 % kopnenog teritorija pod NATUROM 2000 ili 1,5 milijuna hektara, što iznosi dvostruko više od prosjeka Europske Unije koji je oko 18%, a pod njim je i gotovo cijelo područje krških pašnjaka.

Krški pašnjaci prostiru se na oko 2 milijuna hektara i zauzimaju 48% kopnenog dijela RH. Od toga je 1,6 milijuna ha idealno za ekstenzivnu, klimatski prihvatljivu stočarsku proizvodnju.

"Nažalost, krška područja su zapuštena i zanemarena zbog slabo ispregovaranih površina s EK, a od 1.6 milijuna hektara prijavljeno je u ARKOD sustav svega 100.000 ha, a očito je i to nekome problem", ogorčen je Tešija. 

Naš najveći zemljišni resurs

Ističe da je slobodna ispaša jedini mogući oblik poljoprivredne proizvodnje na velikom djelu tog područja i jedini način zadržavanja stanovništva na našim selima, "a s obzirom da je krški pašnjak najveći zamljišni resurs u Republici Hrvatskoj, zahtijeva ozbiljno i odgovorno gospodarenje, a ne tendenciozan i represivan pristup kao što je to bio slučaj do sada".

Naravno, dodaje, da Hrvatska treba povećati poljoprivrednu proizvodnju i da joj to mora biti primarni cilj, ali ponajprije treba urediti nepravednu preraspodjelu sredstava, treba urediti tržište, pojednostavniti i osigurati ljudima zakonski okvir unutar kojega će uredno živjeti i proizvoditi.

"Nelogično je da se potiče pašarenje na plodnim oranicama, a zatire ga se ondje gdje je to jedini mogući oblik poljoprivredne proizvodnje", upozorava dalje navodeći da je od milijun hektara poljoprivrednog zemljišta koje imamo u ARKOD sustavu, 500.000 ha pašnjaka, od čega 400.000 u kontinentalnom djelu, na plodnom tlu, a samo 100.000 ha na kršu.

Potpore za krave dojilje

Tešija podsjeća i da su potpore na krave dojilje proizvodno vezane potpore, tako da je na taj način regulirana potpora i poticanje proizvodnje.

"Međutim, predlagati potporu za kravu dojilju 25 eura i obavezivati stočare na uslužno klanje u klaonicama koje košta 100€ i koje su im udaljene 50 kilometara, a nadati se legalnom povećanju domaćeg mesa je nerealno",upozorava dalje. 

Proizvodnja postoji, kaže, samo ljudima treba osigurati jednostavne uvjete za klanje i plasman mesa jer ovakvim zakonskim okvirom ljudi su prisiljeni prodavati na crno.

"Veliki tovljači su uvozili iz Rumunjske uvoznu telad i dobivali potpore za nju, uvozili tovnu smjesu jer je jeftinija od domaće, a utovljenu junad prodavali na Bliski istok i za njih također dobivali potporu. Što Hrvatska i njeni građani imaju od toga? Ništa. Nama ostaje samo juneći izmet, na kojeg također tovljači dobiju potporu", revoltiran je Ivan Tešija prozivajući i da ih, dok je bilo rumunjske robe, domaća nije zanimala. 

"A sada bi, kada je nestašica, krojili zakone, potpore i način rada krškim područjima onako kako im odgovara, ne osvrćući se je li to u skladu sa zakonskim okvirom i strateškim ciljevima EU", zaključuje u reagiranju čelnik Udruge.