Tek rijetki odluče registrirati proizvodnju kulena

Vrijeme je tradicionalnih slavonskih svinjokolja koje su nekad smatrane velikim društvenim događajem. Domaća prerada mesa i danas je uobičajena za većinu obiteljskih gospodarstava. No, tek se rijetki odluče registrirati proizvodnju kako bi čvarke, slaninu, kobasice i kulenove mogli legalno plasirati na tržište. Nezadovoljan stanjem u stočarstvu, Vjenceslav Hruška iz Bjeliševca prije 20 godina svoju priliku vidio je upravo u suhomesnatim delicijama.

"Možemo reći da u našoj Slavoniji izumire svinjokolja. Ja sam proizvođač koji radi za druge. Ako netko poželi kupiti slaninu i malo kobasica, neće više organizirati kolinje nego će doći kod mene ili drugih vlasnika OPG-a kupiti zdrave i domaće proizvode", kaže Hruška.

Od 120 tovljenih svinja dvije tone suhog kulena

Naš sugovornik ističe kako od 120 tovljenih svinja godišnje napravi dvije tone suhog kulena. Uz Hrušku, na području Požeško-slavonske županije nalazi se još samo jedan registrirani proizvođač.

"Bilo bi dobro da nas ima još desetero. Problem nam stvaraju proizvođači koji prodaju na crno, pa smo mi koji plaćamo državi poreze u hendikepu. Moramo zadovoljiti sve zdravstveno-sanitarne uvjete, a proizvode slati na testiranje. Ove godine smo nekoliko puta u slanini provjeravali toksine nastale dimljenjem. Sve je bilo u redu, stoga je zadovoljstvo dalje raditi", naglašava vlasnik OPG-a.

Prema riječima ovog proizvođača, najtraženiji je kulen od svinja koje su svoj vijek provele na otvorenom prostoru uz domaću hranu. A osim kvalitetnog mesa, ništa manje nije bitan ni dobar recept.

"Bitan je omjer soli i paprike. Već 15 godina kupujem papriku u Donjem Miholjcu i znam točne omjere. Ne mogu se prevariti".