• Svinjogojstvo
  • 22.10.2012.

Svinjogojstvo na koljenima!

Hrvatsko svinjogojstvo je uništeno uvozom i disparitetima cijena.

  • 1.332
  • 63
  • 0

Ambiciozan plan i program uzgoja svinja u Republici Hrvatskoj iscrtao je još 1997. godine Hrvatski stočarsko selekcijski centar. Međutim, umjesto projektiranih razvojnih dometa, petnaest godina kasnije, Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SSUUSH) upozorava: Hrvatska je među 10 najvećih uvoznica svinjetine iz EU, uvozi svinjetine koliko sve zemlje EU zajedno!

Statistika bilježi da 20,1% manje krmača drže i 21,3% da su manje tovljenika proizveli hrvatski svinjogojci 2011. godine u odnosu na 2010. godinu. Klizi se, ne promijene li se dramatični trendovi, prema primjeru Slovenije u kojoj se svinjogostvo ulaskom u EU više nego prepolovilo.

Više se ne isplati

U ožujku lani, svinjogojac Ivan Lovrenčić iz Palovca za MEĐIMURJE je izjavio:
- Dvadeset sam godina samo tovio svinje, pa kombinirao, a zadnjih šest godina imam kapacitet za držanje 50 krmača. Trenutno ih je 45 s prasadi. U uzgoju sam uspio doći do othrane deset odojaka po leglu, do kvalitete... Međutim, sve više mi je problem plasman odojaka, ljudi gase kooperacije, prazne se tovilišta i još nešto: nitko više ne traži odojke, što je u Međimurju bila tradicija, za tov za vlastite potrebe kućanstva. Cijene su dovedene u takve odnose da se to jednostavno više ne isplati... Kad se pogleda kako nama svi troškovi rastu, koliko su cijene stočne hrane počele divljati! Troškovi idu gore, a naše cijene, od mene na početku uzgojnog lanca do tova, stagniraju! Koliko nas uvoz uništava - ne treba govoriti, i sad se javlja opasnost da naši ljudi krenu u smanjivanje proizvodnje. I sam o tome razmišljam, a to onda znači da ćemo gubiti kvalitetna matična krda do kojih smo jako teško došli, koja smo godinama, pazeći na genetiku, stvarali.

I sve je bilo istina

Što je govorio I. Lovrenčić, ove se godine potvrdilo. U SSUUSH-u svinjogojci tvrde da je država prekrižila svinjogojce ukidanjem poticaja (osim za krmače), a u nekoliko godina ugaslo je više od 1.000 svinjogojskih farmi zbog višestruko naraslih inputa, uz nisku otkupnu cijenu mesa i viši PDV. Istovremeno, kaže predsjednik SSUUSH-a Stjepan Kušec - Hrvatska izvozi kukuruz u Španjolsku u kojoj njime hrane svinje, a potom u Hrvatsku izvoze svinjske polovice ili čuveni pata negra pršut! Uvoz koji cvjeta i ruši domaću proizvodnju nerijetko subvencionira EU, a roba je upitne kvalitete. A sigurno dolazi i meso svinja tovljenih GMO sojom!

Ne vole nas, nego trenutno trebaju

Svinjogojci smatraju i da ukidanje embarga Hrvatskoj na izvoz svinjetine u EU nije došlo samo zato što se u Hrvatskoj prije sedam godina prestalo cijepiti svinje protiv svinjske kuge i uskladilo s EU direktivama, nego i zato što je uzgoj tovljenika u 12 novih članica EU od 2004. do 2010. pao čak 25%, a u starim EU članicama rastao 12%! Pa se pojavila negativna razlika!

Može li Hrvatska izvoziti, lako je zaključiti iz podataka Europske komisije: svježe i smrznute svinjetine, ali i masti, živih svinja i ostaloga, Hrvatska je u 2011. iz EU ukupno uvezla čak 70,7 tisuća tona! To je ekvivalent za oko 650.000 utovljenih svinja prve klase (110 kg žive vage), a gle čuda: skoro toliko odojaka se i uvezlo u Hrvatsku lani!

Naime, u Hrvatskoj se godišnje zakolje oko 900.000 svinja (domaće potrebe su barem 2,5 milijuna tovnih svinja), a uzgoji se samo 300.000 prasadi za tov. Odakle su ostali odojci za tov?

Cijelo stočarstvo na koljenima

Borut Dogša iz Trnovca svinjogojstvom se bavi od 1992. godine. Slaže se da je padu svinjogojske proizvodnje uzrok koliko prevelik uvoz, toliko i veliki disparitet cijena, a problemi su samo naglašeni sušom, nedostatkom i visokim cijenama stočne hrane:
- Imam iskustva iz kooperacija od 1992. godine do 2001., pa onda i deset godina iz samostalne proizvodnje. Sada sam ponovo u kooperaciji s 400 tovljenika po turnusu. Ne mogu reći da je sjajno, makar je Vajda korektan partner jer, ukupno uzevši, u hrvatskom stočarstvu se uništava sve od izmišljene ptičje gripe, pa onda kravljeg ludila, pa svinjske kuge... Kako su se klale svinje bez prethodnih analiza! Kakva je opća situacija, vidi se u Trnovcu. Tu se tovilo do 6.000 svinja u turnusu, bile su kooperacije, vlastiti tov, uzgoj odojaka... Sad? Tu i tamo netko kao ja, a svinjogojstvo je postalo pravi lohn-posao. Tržimo ruke i dajemo objekte! No, u Međimurju je naša sreća što imamo TSH, PZ, Vajdu, Čakovečke mlinove i otkup ratarskih kultura, jer u kooperaciji nam više ne treba ni vlastiti kukuruz, ječam... S druge strane - programi, pravilnici, standardi toliko tiskaju male proizvođače da im se ne isplati ulagati, dizati standard objekata i odustaju od proizvodnje. Vidljiva je koncentracija svinjogojstva u velikim poljoprivrednim sustavima, broj malih OPG-a pada iz dana u dan. Teško je ljudima i maštati o bar “pozitivnoj nuli” kad je smjesa od 2,5 do 2,8 kuna, ulazna cijena odojka 17 kn/kg žive vage, soja je bila 2,6 kuna, sad je skoro šest kuna za kilogram (bez PDV-a), a otkupna cijena tovljenika stagnira godinama...

Kakav izvoz?!

- Davno smo pomoću udruga probali organizirati cijelu liniju - od uzgoja odojaka kod krmačara do tova, ali nismo imali dovoljnu podršku ni struke ni institucionalnu. To je gušeno! Ne znam kako će se svinjogojstvo postaviti na noge. Za nas tovljače još kako-tako, ali za uzgoj odojaka, ne znam! I oni koji još rade, bore se uz krajnji napor za opstanak uz maksimalnu kvalitetu uzgoja, a premalo nam ih je ostalo da bismo se brzo mogli oporaviti i podići domaću proizvodnju. Nama mogućnost izvoza u EU danas ne znači ništa, nemamo što izvoziti. Meni bi više značilo da “na nogama” dočekamo pad granica, pa da se razmašemo na uređenom tržištu s realnim cijenama. Da poslujemo izravno, ne s posrednicima koji beru vrhnje. Svakodnevno iz susjedstva, iz Slovenije, dobivam upite imam li kukuruza, pšenice, ječma... Znači, potražnja postoji. Za nešto oni to sve trebaju, proizvode nešto! Zar samo mi ne znamo proizvoditi ili je ipak u nečem drugom stvar? - pita se Dogša.

Nemamo ni za po doma

Ivan Balog iz Donjeg Kraljevca ima veliku, suvremenu, automatiziranu farmu za tov 1.600 svinja u turnusu. Na otvaranje mogućnosti izvoza u EU odmahuje rukom:
- I da hoće, hrvatski svinjogojci ne bi mogli tržištu EU ponuditi nešto jer trenutno naša proizvodnja ne pokriva ni polovicu domaćih potreba! I ja tovim sto komada manje od kapaciteta. Svinjogojstvo je uništeno uvozom i disparitetima cijena. Umjesto blagostanja za ljude koji rade, trude se, investiraju, mi smo proizveli - siromaštvo! Kome ide u prilog uništavanje domaće proizvodnje? Ne znamo kako? Pa u svijetu je sve izmišljeno, preslikajmo Nijemce što rade! Ljude ne mogu štititi udruge s predsjednicima volonterima. U operativi mora biti profesionalac, a ne da je predsjednik najbolji gazda. On mora raditi, ne stigne se baviti papirima, trčati za ministrom, tiskati ga... Hrvatska poljoprivredna komora trebala bi dobiti postotak od svih proizvodnji - da štiti naš interes i diše za vrat Vladi, drži tržište pod kontrolom, od proizvodnje do plasmana i cijena. Ovako, nas praktično nitko ne štiti! Mi radimo, proizvodimo, a računa netko drugi. Institucije nam žive u prošlom stoljeću!

Živimo od sitnih razlika u cijeni, nitko ne kontrolira što se vani kupuje, po kojoj cijeni, od koga, uvozimo otpad, a ne znamo prodati svoju zdravu hranu po pristojnoj cijeni?!

Ne pitamo dosta

- Ne razumijem kako domaćoj mesnoj industriji nije u interesu imati doma, “na vrtu” proizvođače, nego uvoze smrzotine?! Ali to je zato što ne pitamo što se radi s novcem koji plaćamo u porezu na umjetno gnojivo, na gorivo, na sve što imamo u inputima, pa ni za cijenu proizvoda. Ništa ne kontroliramo svojom voljom! Bio bih zadovoljan da netko jednom analizi izloži mesa koja mi uzgojimo doma i ona koja se uvozi, što ja znam, iz Danske, na primjer! Znate kakve su razlike? Savjesni inspektori znaju, ali ne smiju glasno reći. I sad što? Moramo se nadati da će nekome savjest proraditi?

Autor: Marijan Belčić


Povezana stočna vrsta

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Pročitaj više »

Izvori

Međimurje - županijske novine


Tagovi

Svinjogojstvo Svinje Uvoz Domaća proizvodnja Stočna hrana

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nešto se sprema ovdje, hmm, ali što? ;)