Svinje najpodložnije temperaturnom stresu!

Problema s održavanjem kondicije stoke pri visokim temperaturama imaju uglavnom oni uzgajivači koji stoku drže u neadekvatnim prostorima kakvih je u seljačkim domaćinstvima prije desetak i više godina bilo poprilično puno, ali ih je, poglavito ulaskom RH u EU, na sreću sve manje. Ali ih ipak još uvijek ima.

Te nastambe, štale i svinjci građeni su na neadekvatan način. Najčešće imaju vrata i povišene prozore relativno malih dimenzija koji omogućavaju slabo strujanje zraka visoko iznad životinja tako da su one često u području ustajalog i pregrijanog zraka.

Svinje osjetljivije na temperaturne promjene

Znanstvena i praktična iskustva pokazala su da je optimalni raspon temperature za goveda između 0 i +15 stupnjeva Celzijevih. U peradi u uzgojnim uvjetima optimalna temperatura je za piliće 32 do 35 stupnjeva Celzijevih, a za tovnu kategoriju 18 do 21 stupnjeva Celzijevih. Ovce relativno dobro podnose temperaturne promjene. Svinje su za razliku od goveda mnogo osjetljivije na temperaturne promjene. Tako je za njih optimalna temperatura zraka 16 do 20 stupnjeva Celzijevih uz relativnu vlagu od oko 80% uz stvaranje pogodne mikroklime koju uz temperaturu i vlažnost zraka čine i brzina strujanja i sastav zraka te svjetlost.

Prema agronomima Draženki Gutzmirtl i Željku Kucjeniću, autorima publikacije Uzgoj svinja Savjetodavne službe, temperatura zraka jedan je od najvažnijih čimbenika mikroklime. Ona utječe na rast svinja, iskorištavanje hrane, kakvoću proizvoda i rezultate razmnožavanja svinje. Stoga je vrlo važno uspostaviti optimalnu temperaturu nastambe i optimalnu temperaturu u biozoni životinje. Ako temperature prelaze određene granice, ugrožava se zdravlje i ponašanje životinje, što direktno utječe na rezultate proizvodnje. Praščići su vrlo osjetljivi na niže temperature od optimalnih zbog nedovoljnog razmjernog vlastitog mehanizma termoregulacije. Posljedica je smanjena otpornost praščića prema uzročnicima bolesti.

Najkritičnije vrijeme prasenja

Termoregulacijski mehanizam počinje sustavno funkcionirati od 12-tog dana života. Stoga je i najkritičnije razdoblje u uzgoju prasadi tijekom prasenja i u prvih nekoliko dana nakon prasenja. Poznato je da oko 80% ukupnih gubitaka nastaje upravo u tom razdoblju, navode autori dodajući kako visoke temperaure zraka negativno utječu i na tov svinja. Ona može prouzročiti smanjenje dnevnog prirasta za više od 20%.

Na variranje kritičnih temperatura za svinje utječu: dob, tjelesna masa svinja, način držanja, vrsta hrane, vrsta poda na kojem borave, brzina strujanja zraka u nastambi. Zato se prije gradnje objekta treba savjetovati sa stručnjacima, specijalistima za pojedine segmente.

Smanjeni prirast - smanjena cijena

Ostrižene ovce podnose temperaturu i do 30°C u hladu, a do 22°C na suncu. Ove godine temperature su dosezale i vrijednosti iznad 40°C u hladu pa je ranojutarnje napasivanje stada zbog vrućina moralo biti skraćeno. Škrta i usahla trava nije bila dostatna za zadovoljenje hranidbenih potreba životinja, koje su se vraćale s paše uglavnom gladne u svoje nastambe.

Posljedice ovakvih temperaturnih uvjeta očituju se u nedovoljnom prirastu mladih grla, gubitku težine kod starijih grla, a povećani broj uginuća je vrlo česta pojava. Osim u direktnim gubitcima u brojnom stanju, zatim u rastu i razvoju mladih životinja, gubitci se očituju u kašnjenju pripusta za rasplodne životinje te nedovoljnoj plodnosti s pojavom većeg broja jalovih ovaca i koza. Kod grla koja su ostavljena za tov, neuhranjenost i koščatost životinja odaje nedostatak hrane, a time i slabog prirasta te ih je onda vrlo teško prodati ovdašnjim mesarima i za njih dobiti dobru cijenu.

U takvim stresnim uvjetima za ublažavanje stanja nužno bi bilo osigurati zaštitu od direktnog utjecaja sunca, stalno provjetravanje objekta otvaranjem svih dostupnih otvora, mogućnost boravka životinja u ispustu uz stalnu dostupnost svježe vode, onemogućiti prolijevanje vode po stelji čime se povećava razvoj mikroorganizama i temperaturno-humidnog indexa, u hranidbu uvesti svježu zelenu travu, kvalitetno sijeno po volji uz dodatak smjese za nadohranu, mineralne soli za lizanje trebale bi biti stalno na raspolaganju životinjama.

Koliko novca, toliko i dobrobiti?!

Velika većina naših uzgajivača stoke i pridržava se zakonskih odredbi o zaštiti životinja te su sukladno njima investirali značajna sredstva kako bi stoka bila primjereno smještena. Problematični su manji i osiromašeni uzgajivači koji nemaju dovoljno financijskih sredstava da ulože u osuvremenjavanje i modernizaciju postojećih nastambi za stoku ili jednostavno, a ima i takvih, to i ne žele jer nemaju ambicija za nepredak. Jedan od njih je i Mato Barić iz Babine Grede koji se kako kaže prije godinu dana raspitivao oko troškova izgradnje svinjogojske farme.

"Za tov 200 tovljenika investicija bi bila teška oko pola milijuna kuna zajedno s opremom, potrebnom mehanizacijom i prascima", prisjeća se taj uzgajivač svinja koji je od priče o izgradnji vlastite farme ipak odustao jer kako kaže, vremena još uvijek nisu naklonjena svinjogojcima.

Koliko će stočara dočekati sljedeće vrućine?

Problem s visokim temperaturama i vrućinama Barić riješava na način da svinje preko ljeta drži na otvorenom, na stanu kakvih je u okolici Babine Grede još dosta sačuvanih. "Na svježem zraku su od proljeća do kasne jeseni i ništa im ne nedostaje. Vrućina je bilo ovoga ljeta ali na stanu ima dosta hlada od drveća", kazuje Mato Barić otkrivajući učinkoviti način na koji je doskočio ljetnim vrućinama.

A što da čine oni svinjogojci koji svojim svinjama ne mogu priuštiti boravak u prirodnom okruženju, a sadašnji uvjeti u kojima drže svinje su daleko od zadovoljavajućih. Odgovora koji ne sadrži nužnost ulaganja nažalost nema. Došlo je vrijeme u kojem će preživjeti samo oni koji doista ozbiljno prilaze bilo kojoj djelatosti vezanoj uz poljoprivredu i stočarstvo. Svi ostali osuđeni su na životarenje bez izgledne perspektive. Pri tome, jasno je, izostaje svaka dobrobit, kako za njih, tako i za stoku koju drže. Kada se tako poslože stvari, ljetne vrućine takvim su slavonskim stočarima najmanji problem. Jer vrućine kako dođu, tako i prođu. Pravo pitanje je, ako nas dogodine visoke temperature ponovno zateknu, koliko će ih stočara, u uvjetima kada se izlaz iz neimaštine u Hrvatskoj još uvijek teško nazire, uopće dočekati.