• Otkup mlijeka
  • 20.09.2017. 15:00

Sve smo bliže uvođenju interventne cijene mlijeka?

Zbog stalnog pada broja krava i proizvodnje mlijeka kao i nedostatka rasplodnog ženskog podmlatka, nužno je oformiti tim za izradu Vladinog projekta revitalizacije govedarstva.

Foto: Bigstockphoto/dolgachov
  • 2.885
  • 143
  • 0

Delegacija Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta koja boravi u našoj zemlji, iz neposrednog razgovora s poljoprivrednicima pokušava doznati koji su najveći utezi hrvatskog agrara. Odmah po dolasku uputili su se na OPG Darka Grgata u Lužanu nedaleko od Zagreba.

"Na svom OPG-u imam 30 krava te sam kao takav među srednje velikim proizvođačima mlijeka u Hrvatskoj. Svoju proizvodnju razvijam uz potporu lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba. Moram istaknuti da se država prema nama odnosi maćehinski, jer otkupne su cijene niske. Također kao srednje veliki proizvođač puno teže dolazim do sredstava iz europskih fondova. Smatram da EU svojom Uredbom o potporama male vrijednosti koči proizvođače, jer one su premale za naš daljnji razvoj", kazao je između ostaloga domaćin Grgat.

Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka Davor Blažić, istaknuo je da se proizvodnja mlijeka svela samo na onu za vlastite potrebe, te se prisjetio vremena kada je Hrvatska predala zahtjev za ulazak u EU.

"Uvedeni su EU kriteriji za koje mi nismo bili spremni. Ti se uvjeti u kratkom vremenu nisu mogli ispuniti i tada nam je počeo naglo opadati broj proizvođača. Odnos prema mlijeku i onima koji ga proizvode treba mijenjati, jer globalizacija je prvo pogodila male, ali će uskoro početi utjecati i na velike proizvođače", poručio je Blažić.

Proizvođačke organizacije trebaju zeleno svjetlo od države za bolju zaštitu članova

Voditelj Uzgojno-poslovno-obrazovnog centra Simentalac, Miroslav Kovač, istaknuo je kako su politike gospodarenja s primjerice, poljoprivrednim zemljištem, zatim potporama, ali i korištenjem fondova EU za ulaganja u poljoprivredu kao i određena druga zakonska rješenja, u Hrvatskoj pogodovala visokoj koncentraciji kapitala, koji je omogućio rast tek malog postotka onih koji se bave proizvodnjom hrane.

"Zanemareni su prostor i ljudi u njemu, a poticana industrijska proizvodnja dugih serija u kratkom roku, za razliku od organskog rasta obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Rezultat toga je visoka negativna bilanca hrane u Hrvatskoj i prehrambena ovisnost“", zaključio je Kovač.

Željko Turčić, predsjednik Proizvođačke organizacije udruga mljekara "Draga-Sava" upozorio je na važnost udruživanja i rada proizvođačkih organizacija koje u Republici Hrvatskoj još uvijek nemaju jakost i potrebnu moć zastupanja svojih članova na tržištu.

"Kao predsjednik jedne takve organizacije koja broji više od 230 članova, prilično sam siguran da ih niti neće imati sve dok ne dobiju zaštitu, podršku i benefite propisane od strane Ministarstva poljoprivrede i Vlade Republike Hrvatske", smatra Turčić.

Hrvatskoj hitno treba program oporavka govedarstva

Iznijevši najnovije podatke o stanju u sektoru, direktor Gospodarskog interesnog udruženja "Croatiastočar" Branko Bobetić rekao je kako "nastavak negativnih trendova smanjenja broja krava, proizvodnje mlijeka, niske proizvodnosti, nedostatka rasplodnog ženskog podmlatka ugrožava opstojnost cjelokupnog sektora govedarstva i prateće industrije te je zbog toga nužno oformiti tim za izradu Vladinog projekta revitalizacije govedarstva u Republici Hrvatskoj u narednom srednjeročnom periodu“.

Načelnica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, Hrvatske gospodarske komore Božica Marković pozdravila je delegaciju.

"Stanje u sektoru mljekarstva je alarmantno. U vrlo kratkom roku naši proizvođači imali su niz prilagodbi. Ruski embargo i svjetska kriza napravili su pritisak na malo hrvatsko tržište", rekla je Marković. Osvrnula se i na uvjete financiranja te zatražila ravnopravan položaj po pitanju proizvodnje. "Podržavamo reguliranje nepoštene trgovačke prakse na razini EU, jer smo često smo imali urušavanje dumping cijene što se odrazilo na cijeli sektor", rekla je Marković.

Samir Kalit sa Zavoda za mljekarstvo, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o mogućnostima i izazovima za hrvatsko mljekarstvo kazavši kako mljekarska industrija neće moći dugoročno konkurirati na tržištu EU.

"Imamo dugi potencijal proizvodnje tradicionalnih proizvoda koji u tržišnom smislu nisu dovoljno iskorišteni, kao primjerice naš Paški sir", dodao je.

Neke države skrivenim subvencijama pomažu mljekare da smanje proizvodnju

Euoparlamentarka Marijana Petir na čiji poziv je delegacija EU u našoj zemlji, je ponovila kako najveći udio poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj nose mala obiteljska gospodarstva, pa tako i u sektoru govedarstva koje, prema vrijednosti proizvedenog mesa i mlijeka čini najvažniji dio stočarstva u Hrvatskoj, a koja iznosi 347 milijuna eura. Osvrnula se i na otkupnu cijena mlijeka prosjek koje je 30 eurocenti, dok je broj isporučitelja mlijeka u protekle 4 godine pao za gotovo 60%.

"Otkup je u posljednjih pet godina smanjen za petinu, a prošle je godine uvezeno čak 281% više mlijeka negoli u 2012. Jasno je da je ovdje riječ o nelojalnoj konkurenciji i nepoštenoj trgovačkoj praksi, a ne samo o poremećaju na tržištu. Postoji i opravdana sumnja da pojedine države članice imaju i skrivene subvencije kako bi se riješile svojih viškova mlijeka. Nadam se da će Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse pripomoći suzbijanju nepravilnosti na tržištu, no smatram kako je svakako nužno i pojačati kontrolu uvoznog mlijeka i utvrditi odgovara li ono kvalitetom propisanim standardima. Bez uvođenja interventne otkupne cijene mlijeka, kao i definiranja maloprodajne cijene ispod koje se mlijeko ne bi smjelo naći u prodaji, teško je očekivati stabilizaciju u tom sektoru", zaključila je hrvatska eurozastupnica.

Pustite Bavarsku, uzor neka vam bude Južni Tirol i zadruge u vlasništvu seljaka

U raspravu su se potom uključili i drugi zastupnici u Europskom parlamentu. Član Kluba Europske pučke stranke Albert Dess iz Njemačke, osvrnuo se na svoje iskustvo u proizvodnji mlijeka s obzirom na to da je dugogodišnji član zadruge te je rekao kako smatra da u Hrvatskoj nedostaju snažne zadruge koje bi bile u vlasništvu mljekara.

"Hrvatska se ne bi trebala ugledati u Bavarsku, već u Južni Tirol u kojem postoje snažne strukture“, poručio je Dess.

Slovenski zastupnik Franc Bogović, iznio je slovenska iskustva kazavši kako je važno da organizacije i proizvođači vrše pritisak. "U Sloveniji nema pada u proizvodnji mlijeka, jer smo dosta ulagali u obiteljska gospodarstava i proizvodnju", kazao je Bogović.

Kanada je zabranila uvoz mlijeka i to bi nam svima trebao biti primjer

Marc Tarabella (S&D) iskazao je žaljenje za mliječnim kvotama rekavši kako je Europa time propustila primjenjivati mehanizam regulacije. "Mlijeko s Novog Zelanda ne pripada europskom tržištu i naša je greška što ne štitimo svoje. Kanađani primjerice imaju svoju cijenu i ne dopuštaju uvoz mlijeka. Uvoze sir, no mlijeko ne", istaknuo je belgijski zastupnik Tarabella.

Izaslanik Grada Zagreba, Emil Tuk, zahvalio je zastupnici Petir i delegaciji što su posjetili gospodarstvenike s područja glavnoga grada, na čijoj površini od 64.000,00 ha gotovo 2/3 površine čine poljoprivredna zemljišta i šume. Tuk je rekao da su Gradu Zagreb registrirana 5.523 obiteljska poljoprivredna gospodarstava i 453 trgovačka društva, obrta i zadruga koji zajedno obrađuju 7.388 hektara poljoprivrednih proizvoda te da su na području Grada Zagreba evidentirana 2.464 mliječna grla.

Pred europarlamentarcima su još sastanci i razgovori s proizvođačima svinjskog mesa, voća, povrća, vina, članovima Odbora za poljoprivredu i Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora te s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem.

Foto: Bigstockphoto/dolgachov


Tagovi

Marijana Petir Delegacija Davor Blažić Marc Tarabella Miroslav Kovač Željko Turčić Emil Tuk Branko Bobetić Franc Bogović Božica Marković Samir Kalit Albert Dess Mljekarstvo Cijena mlijeka


Autorica

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi