Pretraga tekstova
Gledajući iz točke iskorištavanja prirodnih resursa, hranidbe i potrebe za adekvatnim objektima onda sigurno kada se crta podvuče, sustav uzgoja "krava-tele" postaje najisplativiji oblik proizvodnje.
Što proizvoditi, koju pasminu goveda nabaviti, je li isplativo proizvoditi mlijeko, baviti se preradom, ili toviti junad, ne samo da su pitanja koja se javljaju kod "početnika" već i stalnih dugogodišnjih farmera. Natjerani borbom na tržištu i otkupnim cijenama koje ne prate odgovarajući poticaji na stalno razmišljanje i neizvjesnost što je to najisplativije u govedarskoj proizvodnji. Gledajući iz točke iskorištavanja prirodnih resursa, hranidbe i potrebe za adekvatnim objektima onda sigurno kada se crta podvuče, sistem uzgoja krava-tele postaje najisplativiji oblik proizvodnje. Ipak ne tako zastupljen i popularan u govedarstvu naročito kod manjih farmi i OPG-ova, ipak pruža niz benefita koji mogu prevagnuti u farmerskim dilemama čime se baviti i što proizvoditi.
Za mlade farmere, ili one koji tek ulaze u govedarstvo, sistem uzgoja "krava-tele" je donekle i nepoznat. Što je ustvari uzgoj "krava-tele"? Osnovni proizvod ovakvog sistema uzgoja je tele, spremno za daljnji uzgoj i tov. S vrlo malim potrebama za osnovnim objektom, opremom i iskorištavanjem prirodnih resursa konstantne ispaše na pašnjacima sve dok to vremenske prilike dozvoljavaju itekako smanjuju potrebu za kupovinom stočne hrane, što u konačnici povećava ekonomičnost.
Tele je glavni proizvod, ali se ne zanemaruje proizvodnja mlijeka kod krava (cca: 1.400 litara u prosjeku) što je ključni faktor za odgoj zdravog vitalnog teleta, kao osnovna hrana do 6-7 mjeseci starosti do kada ostaje uz kravu. Karakteristika ovog uzgoja je veći broj krava 80 do 100, što je i optimalno uz osigurane zemljišne resurse za proizvodnju krme i silaže.
Smatra se da bi uz ovaj broj krava bilo idealno koristiti oko 100 hektara prirodnih ili zasijanih pašnjaka. Ono na što farmer mora obratiti posebnu pozornost jesu faze proizvodnje koje ovise od laktacijskih faza krava. Nakon odbića teleta obrok kravama se smanjuje uz ograničenu količinu sijena i silaže ako je u pitanju zimski period. Najpogodnije za ovaj vid uzgoja su mesne pasmine goveda ili križanci pasmina Hereford, Šarole, Angus. Boravak vani na slobodnoj ispaši utječe i na bolju kondiciju i zdravstveno stanje krava, a naročito teladi koja se dalje koriste za tov.
Jedna od osnovnih prednosti u uzgoju sistema "krava-tele" jesu vrlo mala ulaganja u stajski objekt i ostalu infrastrukturu, uz vrlo ograničenu upotrebu opreme i sustave kao što je to slučaj u klasičnom mljekarstvu. Sasvim dovoljne su i nadstrešnice u ljetnim mjesecima dok u zimskom periodu je dovoljan objekt - štala sa sistemom duboke stelje s boksom za kravu i tele.
Neusporedivo su manji izdatci za hranu jer se koristi kabasta hrana, slama i ispaša. Potrebe za radnom snagom su manje i različitom mehanizacijom, zbog većeg perioda tijekom godine boravka na ispaši, te je smanjena i potreba za stalnim čišćenjem i dezinficijensima. Zbog vrlo čestog tzv. prirodnog teljenja koje krave same obavljaju smanjeni su i veterinarski troškovi. Po definicijama i stvarnim umanjenim potrebama krava i teladi u ovakvom sustavu uzgoja ovaj tip proizvodnje i je najisplativiji, da bi zaista on i bio u praksi farmer se mora pridržavati svih uputa i pravila ove proizvodnje, koja ipak i nije toliko manje zahtjevna u odnosu na klasičan tov, zbog višemjesečnog boravka krava i teladi na ispaši.
Tagovi
Krava-tele Isplativost u govedarstvu Troškovi govedarstva Prednosti Tele Benefiti
Autor
Više [+]
Magistar Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
samir velic
prije 7 godina
Pokušajmo ,zajedničkim snagama na relaciji " Stručnost i poduzetništvo " Odraditi jedan vid stručnog usavršavanja i uvođenja novih stvari u svijet dalekosežnog i profitabilnog poslovanja.Ljudi dosta stoje na mjestu i nepromišljeno lako odustaju i zatvaraju vrata biznisa.Razumijem ih! Ali uz jedno ovakvo podsticanje na rad ,mislim da bih se odrazilo na svijet poslovanja.Sve nas muči isti problem.Repromaterijal .Tržišna cijena.Svi komentari ,dobro su došli,tko god želi neka se oglasi.Nije važno iz koje zemlje dolazi.
samir velic
prije 7 godina
Jedno stručno predavanje na ovu temu,kod poduzetnika na USK nebi bilo na odmet.Rado bih prisustvovao .
Vitek
prije 7 godina
Postovani gospodine daleko smo mi u RH od iplative proizvodnje u sustavu kraba tele. Da je to isplativo povecavao bi se broj mesnih goveda a prema svim pokazateljima on pada. To je zato jer taj posao u RH nije isplativ. Ministarstvo poljoprivrede ne potice sustav uzgoja tekadi u sustavu krava tele a to se najbolje vidi u tome sta u novim pravilniku o dobrobiti zivotinja nema sustava krava tele. To rade enuzijasti koji ne gledaju koliko su na kraju godine zaradili vec gubitak u oroizvodnji saniraju iz nekog drugog izvora. Sam sam uzgajivac vec preko deset godina i odgovorno tvrdim ako poljoprivrednik nema 3 hektara na jedno UG nemoze se pokriti godisnje troskove. A kad se jos tu uzme u obzir kontrola i nacin koristenja pasnjaka koji provodi Agencija za placanje koja ima "vrlo zanimljiv" nacin k9ntrole i cijene teladi u zemljama okruzenja gdjr smo nekonkuretni gotovo euro po kilogramu nevidim ni boljitak u skoroj perspektivi a dugorocno smo inonako svi mrtvi. Zato je moja preporuka novim poljoprivredicima koji su zainteresirani za ulazak u sektor " BOLJE KUPITE DVA APARTMANA NA JADRANU I UZIVAJTE"