Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Hranidba stoke
  • 06.09.2022. 07:30

Stočni kelj ima više prednosti - zašto ga sijati?

Može se sijati u različitim sjetvenim terminima. Daje kvalitetnu krmnu hranu. Koristi se za ispašu, košenje ili siliranje. Smanjuje troškove proizvodnje

Foto: Depositphotos/mcornelius
  • 316
  • 40
  • 0

Krmni kelj postaje sve interesantnija kultura kako raste interes za smanjenjem troškova proizvodnje. Njegova prednost je što značajno može produžiti sezonu ispaše i hranidbe svježom zelenom masom, a sjetva se može obaviti u nekoliko termina i tako prilagoditi potrebama životinja. Uzgaja se kao ozimi, glavni, naknadni i postrni usjev. 

Otporan na niske temperature

Njegova je prednost što je otporan na niske temperature i jače mrazeve, što mu daje prednost u odnosu na ostalim krmnim kulturama. Može se koristiti u svježem stanju poslije svih trava, a na proljeće rano kreće s vegetacijom i dospijeva za upotrebu.

Već 60 do 80 dana nakon sjetve stiže za upotrebu. Kako ima nizak vegetacijski vrh može se kositi nekoliko puta ili se koristiti za ispašu. Za košnju su visoke sorte. Visina košenja se kreće od 15 do 20 cm. Može se i silirati u smjesi s kukuruzom, krmnim sirkom, sudanskom travom, graškom, grahoricom i drugim kulturama koje imaju visok sadržaj suhe tvari. 

Sadrži 12 do 15 posto suhe tvari. Količina od 6 do 8 kg dat će 0,75 kg suhe tvari po m². To znači da će krava prosječne težine od 500 kg trebati 20 do 25 kg svježeg kelja, odnosno da joj je neophodno 13 m² usjeva na dnevnoj bazi. Dakle, 1 ha stočnog kelja može osigurati tjednu hranu za 100 krava ili 500 ovaca. Najbolje rezultate u hranidbi postiže kada se daje u fazi početka cvjetanja.

Može se miješati sa kukuruznom silažom (Foto:  Depositphotos/PantherMediaSeller)

Ima energetsku vrijednost kao proljetna trava, a dugo zadržava visoku kvalitetu. Probavljivost proteina varira od 82 do 88 posto. Sadržaj šećera se kreće od 28 do 38,7 posto i zbog toga ga stoka rado jede. Jesenski kelj ima više šećera, a sadržaj se poveća poslije prvih mrazeva. Bogat je izvor vitamina i minerala.

Ne voli kiselo, pjeskovito i zbijeno zemljište

Za uspješan uzgoj neophodno je duboko oranje. Ne podnosi pjeskovita, vrlo kisela i zbijena zemljišta. Odgovaraju mu zemljišta sa pH reakcijom od 6 do 7. Na istu parcelu se sije poslije četiri do pet godina. Potrebna količina stajskog gnojiva je 25 do 30 t/ha, a u vidu mineralnih neophodno je 200 kg/ha dušika, 120 kg/ha fosfora i oko 200 kg/ha kalija.

Sjeme je sitno i sije se na dubinu od 1 cm, do 3 cm na lakšim tipovima zemljišta. Međuredni razmak je 50 cm za proljetnu sjetvu, a za postrnu i ozimu do 40 cm. Zimu treba dočekati s dobro razvijenom lisnom rozetom, koja treba imati oko osam listova. Zasijan u jesen, najkasnije do sredine listopada, daje prvu zelenu hranu na proljeće. Opasnost za njega predstavljaju puževi, ali je generalno otporniji od ostalih kupusnjača.

Količina sjemena varira od termina sjetve. Kada se sije kao glavni usjev potrebno je 2 do 3 kg sjemena, a za postrnu i do 5 kg. Količina sjemena zavisi od termina sjetve i uslova pa može biti i veća. Kod postrnog i ozimom usjeva sklop biljaka je nešto gušći i kreće se od 200.000 do 300.000 biljaka/ha, dok je sklop u proljetnoj sjetvi, kao glavni usjev, mnogo manji od 75.000 do 100.000 biljaka/ha.


Povezana biljna vrsta

Stočni kelj

Stočni kelj

Sinonim: - | Engleski naziv: Fodder kale | Latinski naziv: Brassica oleracea (L.) convar. acephala (DC.) Alef. var. viridis L.+ var. medull

Stočni kelj najviše se uzgaja u Francuskoj, Engleskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Danskoj i Njemačkoj. Sadrži mnogo vrijednih hranjivih sastojaka, pa je vrlo vrijedna stočna hrana. U... Više [+]

Tagovi

Stočni kelj Ishrana muznih krava Sjetva stočnog kelja Otpornost Stočna hrana Hranidba stoke


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Razmišljate podići plastenik? Koja su pravila pojasnila nam je prof.dr.sc. Nada Parađiković s FAZOS-a, razgovarali smo i s Franom Ivkovićem i Marijanom Kovačićem, vlasnicima tvrtki Koting i MDS, koje su među vodećim domaćim proizvođačima pl... Više [+]