Pretraga tekstova
Praznji pašnjaci - od 8443 krave iz 2003., danas ih je 3500!
Nastavi li se trend urušavanja stočarstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji, neće biti začuđujuće da se u dogledno vrijeme ta grana poljoprivrede potpuno izbriše, kao nepostojeća. Nedavna županijska izložba stoke u Sinju, osma po redu, bila je zrcalo takvog trenda. Mliječne krave izložila su dvojica proizvođača, farmera, a još troje pokazalo je buše. Nešto bolje stanje bilo je s ovcama i kozama kojih su vlasnici izložili po sedam kolekcija. Moglo se vidjeti još nekoliko magaraca. I točka.
Prema službenim podacima Hrvatske poljoprivredne agencije, na području ove županije uzgaja se 48.000 ovaca, 7000 koza i 3500 goveda. U upisnik uzgojno valjanih ovaca i koza kod Hrvatske poljoprivredne agencije upisan je 21 uzgajivač, s ukupno oko 2200 ovaca pasmine dalmatinska pramenka i koza pasmine hrvatska šarena. Kontrolom mliječnosti obuhvaćeno je tek 289 krava kod 18 uzgajivača.
Kravu bušu kao izvornu i zaštićenu pasminu uzgajaju sedmorica seljaka, koji imaju ukupno 38 životinja, a kokoš hrvaticu, također izvornu i zaštićenu, na cijelom području županije drže dvojica uzgajivača, koji imaju svega osam matičnih jata.
Tvrdnju s početka teksta o urušavanju stočarstva najzornije potvrđuje neumoljiva statistika. Prema popisu stoke iz 2003. godine, na području Splitsko-dalmatinske županije bilo je 8443 goveda, 644 konja, 24.164 svinje, 65.456 ovaca, 26.508 koza, 354.651 komad peradi te 13.864 košnice. Najviše goveda, svinja, koza i peradi prije 10 godina bilo je na području Cetinske krajine, ovaca na području Pućišća, a najviše košnica na području Omiša.
Usporedbom tadašnjih i današnjih raspoloživih podataka, vidljivo je da je broj goveda smanjen s 8443 na 3500. Ili, za samo 10 godina broj goveda smanjen je za 141 posto. Kod ovaca je trend nešto povoljniji. Njihov broj smanjen je sa 65.456 na 48.000, ili 36 posto. Koze su desetkovane. Njihov broj smanjen je s 26.508 na 7000, ili za 279 posto. A već tada, prije 10 godina, stočarstvo u cijeloj Dalmaciji, posebice na području Splitsko-dalmatinske županije, galopiralo je silaznom linijom.
Unatoč silnim nepovratnim sredstvima kojima su, navodno, poticani uzgajivači, kojih danas nema, štala naseljenih domaćim životinjama bilo je sve manje. Kada se pozovu u pomoć statistički godišnjaci, dolazi se do - iz perspektive današnjeg stanja - gotovo nezamislivih podataka. Tako su, na primjer, vlasnici muznih krava na području Cetinske krajine tijekom 1978. splitskoj "Mljekari", današnjem "Milsu", isporučili 5,5 milijuna litara mlijeka. U to vrijeme na tom istom prostoru bilo je 12.000 muznih krava, što je činilo dvije trećine govedarskog fonda Dalmacije.
Autor: Toni Paštar, Foto: STOCK.xchng
Izvori
Tagovi
Ovce Stočarstvo Hrvatska poljoprivredna agencija Poticaji Uzgajivači Cetinska krajina Mljekara Mils
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/