• Muhe i poljoprivreda
  • 22.11.2014. 07:20

Što za poljoprivredu znače muhe?

Dokazano je kako ni jedno naseljeno mjesto u ruralnom i urbanom prostoru na cijelom svijetu nije bez muha - tih dosadnih, opasnih, ali i korisnih insekata - koje su više od 65 milijuna godina vjerni suputnik ljudi i životinja.

  • 4.012
  • 235
  • 0

Dokazano je kako ni jedno naseljeno mjesto u ruralnom i urbanom prostoru na kugli zemaljskoj nije bez muha – tih dosadnih, opasnih i korisnih insekata – koji su vjerni suputnici ljudi i životinja više od 65 milijuna godina, a o kojima se pišu i uglazbljuju pjesme, te ih neki i crtaju. Naime, muhe (Muscidae) su porodica u redu dvokrilaca (Diptera), a stručnjaci ističu kako su najpoznatije vrste - kućna muha (Musca domestica), mala kućna muha (Fannia canicularis), te štalska muha (Stomoxys calcitrans).

No, tu su i korisne muhe cvjetare, vinske mušice od kojih je posebice zanimljiva i korisna ona, za koju je utvrđeno da otkriva rak u najranijim fazama. Naime, stručnjaci ističu i muhe na svinjskim farmama, u kokošinjcima, kravljim farmama te na rančevima konja. Upozoravaju kako muhe nisu samo napasne i dosadne, nego mogu biti prenosioci različitih opasnih organizama, a time i bolesti.

Premda, muhe imaju vrlo važnu ulogu u poljoprivredi, proizvodnji hrane. Osim što igraju ključnu ulogu u razlaganju organske tvari, a time i poboljšavanju plodnosti tla stvaranjem humusa, također su bitan faktor u oprašivanju biljaka (entomofilija), utječu na njihovu rasprostranjenost te su važna karika u održavanju biološke ravnoteže. Važne su i za biološka istraživanja u poljoprivredi.

Muhe mogu biti predatori, ali i paraziti. Hrane se ostalim štetnim kukcima i time su izravno korisni čovjeku.

Te dosadne, opasne, ali i korisne muhe – vjerni suputnici ljudi i životinja

Zapravo, ljudi i životinje se svakodnevno susreću s iznimno velikim mnoštvom tih insekata na svinjskim i govedarskim farmama, pa onim u kokošinjcima i gnojnicima, na rančevima konja, kao i na inim poljoprivrednim objektima, primjerice u skladištima i pogonima za proizvodnju hrane, ugostiteljskim objektima.

Zaštita maslina u Dalmaciji

Tek svojom pojavom muhe kod ljudi izazivaju ne samo nervozu, no utvrdili su kako te štetočine spadaju među najveće neprijatelje čovjekova zdravlja koje godišnje u svijetu ubiju na tisuće novorođenčadi, no prouzrokuju smrt i kod odraslih (ne)otpornih osoba, te ubiju i na milijune životinja, ne samo na stočnim farmama.

Primjerice, zloglasna Ce-Ce muha, čija je kolijevka Afrika (Nigerija), najsmrtonosnija je u cijelom svijetu, što su itekako osjetili i izbjeglice iz Dalmacije, Kvarnera, Like tijekom Drugog svjetskog rata u afričkim logorima El Shat, Katadba, Tulumbat – na Sinaju i nadomak Aleksandrije. Znalci kažu kako samo jedna takva muha na sebi može nositi čak nekoliko milijuna bacilauzročnika različitih bolesti.

Također je dokazano kako se muhe lijepe gotovo za sve poljoprivredne proizvode, posebice na životinjski izmet te se hrane bilo kakvom vrstom organskog otpada pa se najčešće nalaze i u blizini ljudi. Tvrde kako znatan broj muha i ugine tijekom zime, no ujedno poručuju da je dostatno tek nekoliko njih kako bi stvorile novu brojniju generaciju. Izračunali su kako se samo od jedne jedine muhe, i to samo u jednoj sezoni, može razmnožiti na milijarde novih muha te da ženka ulaže najmanje oko 130 jajašaca u bilo kojoj vlažnoj prljavštini, primjerice smeću, gnoju, truleži od voća, povrća.

Osim neprocjenjive štete koju muhe prouzrokuju farmerima, nažalost i svim poljoprivrednicima, predstavljajući opasnost za poljoprivredu, posebice ove godine maslinarima (maslinova muha) u Dalmaciji, zanimljiv je i životni ciklus muhe, kao i suzbijanja tog insekta na ekološki način.

Suzbijanje muha na ekološki način

A što se pak tiče životnog ciklusa kućne muhe, stručnjaci objašnjavaju kako se kod tog insekta javlja potpuna metamorfoza, sastavljena od jajašaca, kukuljice te imaga, te da prezimljuju u stadiju ličinke na nekim zaštićenim područjima poput stajskog gnoja, kontejnera i sličnih mjesta.

"U optimalnim uvjetima razvojni ciklus muhe traje od 10 do 12 dana, ali ako uvjeti nisu optimalni trebat će i oko dva mjeseca do završetka ciklusa. Tijekom samo jedne sezone u umjerenim klimatskim područjima muha može imati od 10 do 12 generacija. Imago kućne muhe je veličine od 6 do 7 milimetara, dok je ženka obično veća.

Oštećeni maslinovi plodovi maslinovom muhom

Žive od 15 do 25 dana, ali i do dva mjeseca. Naime, duljina njihova života ovisi o dostupnosti hrane, kažu najčešće šećera.

Pristup životinjskom gnoju, primjerice u štalama i svinjcima te kokošinjcima, ne utječe na duljinu života muhe. Muhe se tijekom noći odmaraju i tada nisu aktivne. Kod kućne muhe postoje četiri različite faze života: 1. faza jajašca, 2. faza ličinka, 3. faza kukuljica i 4. faza odrasli imago", ističu znanstvenici.

Tvrde kako su njihove najezde najčešće na farmama i stajama uslijed velike količine gnoja gdje vole leći jajašca, te da mogu prenijeti i do 100 zaraznih bolesti i infekcija uključujući tifus, tuberkulozu (sušicu), dizenteriju i salmonelu. Hrane se pomoću svojih rilaca, dok im je najdraža crvena boja, zatim narančasta, žuta, crna, ljubičasta, zelena, modra, bijela, no muhe zacijelo predstavljaju veliku opasnost i za poljoprivredu.

Dokazano je, međutim, kako prezimljujuće muhe mogu uništiti rane poljoprivredne kulture. Mogu uništiti i cijeli urod ili prouzročiti neočekivano velike štete poljodjelcima, primjerice u voćnjacima i povrtnjacima. To se najčešće odnosi na kupusne i lukove muhe, odnosno uzročnike crvljivosti kupusnjača i luka, a ove je godine maslinova muha prouzročila velike štete na maslinicima u Dalmaciji, uslijed čega se jadaju se OPG-ovi, jer im je maslinova muha smanjila više od 20% ploda i maslinova ulja.

Maslinova muha u krošnji masline

To je bilo razlogom što ni mnoge uljare nisu radile, poput onih u Solinu, a i ono maslinova ulja što je proizvedeno – neusporedivo je lošije kvalitete u odnosu na minule godine te se ponegdje osjeti i neugodan miris.

Naime, odrasla kupusna muha je slična kućnoj muhi, sive boje, tijela dugog između 5–7 milimetara, prezimljuje u tlu, kao kukuljica. Međutim, muhe izlijeću tek na temperaturi iznad 12 stupnjeva Celzijevih.

Praktičari tvrde kako se u nepovoljnim klimatskim uvjetima prezimljujuća populacija kupusne muhe pojavljuje postupno, što značajno otežava zaštitu prskanjem biljaka u polju. Odrasle muhe privlači uglavnom žuta boja, čija se populacija može pratiti žutim lepljivim pločama.

U najnovije vrijeme proučava se mogućnost primjene gljivice Beauveria bassiana
za suzbijanje kupusne muhe, u sklopu nove metode suzbijanja štetnika nazvane autodiseminacijom. Ta metoda koristi feromon kojem je pridodan neki uzročnik bolesti, dakle entomopatogen. Štetnika privuče feromon pa se tu zarazi uzročnikom bolesti koju zatim širi unutar populacije. Stoga ovu metodu nazivaju još i "Trap and release". Osim za suzbijanje kupusne muhe istražuje se i za suzbijanje kupusnog moljca.

Vrlo se intenzivno proučava i mogućnost suzbijanja maslinine muhe upotrebom njezinih prirodnih neprijatelja, uglavnom osa najeznica. Takva se jedna osica Opius concolor Szepl. uzgajala i u nas u laboratoriju Instituta za jadranske kulture u Splitu, i to na voćnoj muhi kao prikladnijem domaćinu za uzgoj parazita. Uzgojene osice puštane su u prirodu na neke otoke, a pratilo senjihovo djelovanje. Utvrđeno je da zbog nedovoljne sposobnosti udomaćenja parazita treba ovu osicu stalno ponovno masovno ispuštati u prirodu. Usprkos dosta lakog laboratorijskog uzgoja, primjena u našoj praksi nije počela, iako se ta parazitska osica s većim ili manjim uspjehom koristi u nizu drugih mediteranskih država. Istražuje se i mogućnost korištenja nekih drugih vrsta parazita za biološko suzbijanje maslinine muhe.

Istražuje se i mogućnost primjene tzv. autocidne metode suzbijanja puštanjem velikog broja steriliziranih mužjaka u maslinike. Ti se mužjaci naime uzgajaju ulaboratoriju i steriliziraju gama zrakama. Budući da su sterilni, ali potentni, oni konkuriraju fertilnim mužjacima u prirodi i isključuju ženke s kojima kopuliraju iz daljnjeg razmnožavanja, pa se tako smanjuje populacija. Moguće je prethodno kemijskim putem smanjiti brojnost prirodne populacije i tek tada puštati sterilne mužjake jer se tada lakše postiže brojčana nadmoć sterilnih mužjaka.

Muhe mogu uništiti cijeli urod i prouzročiti velike štete u poljoprivredi

Što se pak tiče zaštite maslina od maslinove muhe, stručnjaci upozoravaju kako je ta mediteranska biljka izložena od napada iznimno velikog broja štetnika, među kojima je najopasnija baš maslinova muha (Bactrocera oleae Gmel). "Rasprostranjenost i brojnost tog štetnika u maslinicima izravno utječe na kakvoću i količinu maslinova ulja. Štete su najčešće u godinama kada je rod slabiji pa zbog napada muhe i drugih štetnika poput moljaca, urod može gotovo potpuno izostati.

Ženka maslinine muhe najčešće polaže jedno jaje po plodu masline, a samo za iznimno jakog napada u jednom se plodu može naći i više jaja. Ličinka koja se razvija iz jaja buši hodnik i hrani se mesom ploda. Najčešće prezimi kao kukuljica u tlu, a rjeđe kao odrasla muha na skrovitim mjestima ili kao ličinka u zaostalim plodovima. Ličinka se ubušuje u mezokarp (vanjski dio ploda), kasnije prodire do endokarpa (unutarnjeg dijela) i opet se vraća prema površini. Zbog velikog broja oštećenja plodovi se suše i opadaju. Razvojni stadij kukuljice ovisi o klimatskim čimbenicima, a traje desetak dana.

U jednoj sezoni obično se razviju tri generacije maslinine muhe, a zabilježen je razvoj čak i šest generacija. Prva generacija maslinine muhe javlja se krajem lipnja i početkom srpnja, kada su plodovi masline atraktivni za napad. Odrasla ženka prvo odlaže jaja u najrazvijenije plodove.

Zaštita maslinova ploda od maslinove muhe

Ženka leglicom probada pokožicu ploda te ispod nje odlaže jedno oplođeno jaje. Jedna ženka može odložiti i do 300 jaja po maslini. Već nakon dva dana ličinka izlazi iz jajeta, čiji razvoj u plodu traje do 14 dana, nakon čega se u njemu kukulji. Odrasli oblici druge generacije lete u kolovozu i odlažu jaja u plodove.

U njima se razvija ličinka koja se kukulji u tlu. Treća generacija javlja se u jesen. Ličinke te generacije razvijaju se u plodovima, a na kraju razvoja spuštaju se na tlo i tamo se kukulje (mjesec studeni)", objašnjava ugledni stručnjak, dipl. ing. agr. Davor Popović.

Ukazujući i na štete maslinove muhe, Popović upozorava kako su izravne posljedice napada muhe opadanje plodova i gubitak njihove težine, a neizravne štete očituju se u smanjenju količine i kakvoće ulja, što se nažalost ove godine dogodilo mnogim maslinarima na području Dalmacije. Naime, računa se kako je ove godine urod znatno manje nego što je očekivan, a toliko i ulja koje se po kvaliteti ni izbliza ne može usporediti s prošlogodišnjim.

"Izgrizanjem mesa ploda ličinke pospješuju razgradnju ulja i nastajanje slobodnih masnih kiselina. Bušenjem hodnika otvaraju pristup kisiku, čime nastaju oksidacijski procesi koji negativno utječu na organoleptička svojstva ulja (peroksidni broj). Moguća je i sekundarna zaraza izmetom koja uzrokuje neugodan miris. Jedna odrasla ženka polaganjem jaja može nanijeti štetu u padu proizvodnje za oko 0,17 litara ekstra djevičanskog ulja", računa dipl. ing. agr. Davor Popović, koji ujedno skreće pozornost i na metode suzbijanja muhe na ekološki način:

Danas se maslinova muha najčešće suzbija konvencionalnom metodom

"Danas se maslinina muha najčešće suzbija konvencionalnom metodom prskanja cijele krošnje više puta u sezoni (ovisno o temperaturi, vlažnosti zraka i letu muhe u toj godini). Svrha tretiranja je sprječavanje ličinki da se ubuše u plodove. Često se s muhom suzbija i maslinin moljac, jasminov moljac te maslinina muha. Za zaštitu se koristi protektivni ili sistemični i kontaktni insekticid Calinogor u koncentraciji od 0,10 – 0,15% (100-150 ml u 100 l vode).

Calinogor kontaktno suzbija odrasle oblike maslinine muhe, a sistemično prodire u unutrašnjost prskanih plodova i potpuno zaustavlja razvoj muhinih ličinki. Tretiranje treba provesti kvalitetno i to tako da se dovoljnom količinom tekućine i insekticida zahvate sva rodna stabla i rodni dijelovi. Prva generacija maslinine muhe suzbija se početkom srpnja, a ostale sredinom rujna te početkom i sredinom listopada.

Maslinova muha oštetila plod masline

Zbog sve veće potražnje za ekološki proizvedenim maslinovim uljem i zbog toga što takav proizvod na tržištu razvijenih europskih zemalja postiže znatno veću cijenu, uz konvencionalnu metodu zaštite, danas se sve više koriste ekološki prihvatljivije metode suzbijanja maslinine muhe poput primjene fizikalnih i biotehničkih metoda.

Stoga je u svrhu zaštite masline najviše istraživana metoda "Attract and kill" (Namami i uništi), tj. primjena vizualnih atraktanata s biocidom - ljepilom i lovki s atraktantima (McPhail, žuta posuda) i učinkovitim insekticidom, kao što je insekticid Calinogor. Odrasle muhe pomoću mamaca se privlače u lovke, a nakon kontakta s insekticidom ugibaju", naglašava Popović i konkretizira:

"Kao atraktanti (mamci) koriste se tri vrste: vizualni - žuta boja (ploče, posude); hranidbeni (olfaktorni), seksualni (feromon). Bolja učinkovitost postiže se kombiniranjem više vrsta atraktanata. Tako pripremljene lovke postavljaju se sa sjeverne strane u sredinu krošnje, gdje se muha najčešće zadržava, i to na udaljenost od najmanje 50 metara. Na osnovu dugogodišnjeg praćenja leta maslinine muhe, tj. razdoblja u kojemu muha može postati opasnom, hrvatski maslinarski prostor uvjetno je podijeljen na tri osnovna područja.

U skladu s tim postoje i rokovi zaštite masline pomoću mamaca: za maslinike južnije od Splita: 1. put početkom srpnja (1. – 10. srpnja), 2. put u prvoj polovini kolovoza (5. – 15. kolovoza), 3. put početkom rujna (1. – 5. rujna), 4. put polovinom rujna (15. – 20. rujna), 5. put početkom listopada (1. – 5. listopada) te 6. put polovinom listopada (15. – 20. listopada), za maslinike između Splita i Šibenika: 1. put od polovine srpnja, 2. put početkom rujna (1. – 5. rujna), 3. put polovinom rujna (15. – 20. rujna), 4. put početkom listopada (1. – 5. listopada) te 5. put polovinom listopada (15. – 20. listopada); za maslinike sjeverno od Šibenika: 1. put krajem srpnja do početka kolovoza (25.srpnja – 5. kolovoza), 2. put početkom rujna (5. – 10. rujna), 3. put polovinom rujna (20. – 25. rujna) te 4. put početkom listopada (5. – 10. listopada."

U proizvodnji maslina i maslinova ulja zakazali maslinari, stručnjaci, institucije

"Nekakav je urod maslina zabilježen i ove godine, ali je mogao biti znatno bolji. To se nije smjelo dogoditi s obzirom na tradiciju u Dalmaciji, kao i na sredstva koja su do sada uložena u maslinike. Čini se kako su u lancu proizvodnje masline i maslinova ulja zakazali: maslinari, proizvođači djevičanskog maslinova ulja, struka, savjetodavna služba, poljoprivredne zadruge, Zavod za zaštitu bilja te ine institucije gdje ljudi primaju plaću iz državnog proračuna. Kao da je negdje pukla neka karika u tom lancu, a maslinova muha se mogla preduhitriti odgovarajućom zaštitom te inim oblicima na zaustavljanju te štetočine što su neki maslinari, doduše, i učinili, ali ne dostatno.

Slično se događalo i prijašnjih godina pa su svi na vrijeme mogli zaštititi plodove svojih maslinika te ulje učiniti kvalitetnijim. Neka ova godina bude škola koja je toliko godina bila naplaćena za budućnost, više se nikad ne ponovila", komentira poznati vodeći hrvatski stručnjak za uljarstvo (doktorirao na maslinovu od masline oblice) prof. dr. sc. Mirko Gugić, dekan Veleučilišta Marko Marulić Knin.

Jedna od modernih uljara

Dodaje kako je maslinova muha nanijela velike štete, ne samo maslinarima, a i kvaliteta maslinova ulja je loša. Dodaje kako ni mnoge moderne uljare diljem Dalmacije ove godine nisu otvorile vrata za proizvođače maslinova ploda poput one u Solinu.

Ali i one uljare koje su prerađivale maslinovo ulje nisu se proslavile uslijed iznimno lošeg proizvoda pa je i njihovim vlasnicima maslinova muha prouzročila neočekivano veliku štetu. To potvrđuje i suvremena uljara u Primoštenu gdje se neugodan miris, kažu, osjeti na ulaznim vratima i u okruženju.

"Uljara u Primoštenu doista je jedna od modernih uljara, koje danas imaju maslinari ne samo u Dalmaciji. Ali je ove godine i u njoj nešto lošije maslinovo ulje i čini se kako je maslinova muha napravila veliku štetu. Na samom ulazu u taj objekt osjeti se neugodan miris, a lani je u toj uljari i oko nje sve mirisalo na maslinovo ulje. Njezini zaposlenici kažu kako svaki dan, uslijed smrada, moraju mijenjati odjeću i obuću, a prijašnjih godina to ne bi činili tijekom cijele sezone, dok u cijelosti ne bi završila prerada maslina u ulje. Znam 10-ak maslinara koji su u rujnu preduhitrili maslinovu muhu, zaštitili plodove svojih maslina te imaju kvalitetno maslinovo ulje", doznajemo od prof. dr. sc. Mirka Gugića, koji poručuje:

"Dugo ćemo pamtiti ovu godinu kao jednu od najlošijih u proizvodnji maslina i maslinova ulja u Dalmaciji. Valjda ćemo izvući pouke i nešto naučiti, a vjerojatno je i ovogodišnja ukupna šteta od maslinove muhe ipak nešto manja no što se govori. Nema mjesta kukanju. Treba primijeniti odgovarajuće agrotehničke mjere u maslinarstvu, a jedna od njih je zaštita maslinova ploda i maslinova ulja. Jer, maslinove muhe je oduvijek bilo, ima je i danas, a bit će je dok je maslinara i maslinarstva. Organizirajmo se, neka svatko radi svoj posao pa će biti bolje, jer smo svi platili školu koja nas je puno stajala, i koju ćemo pamtiti."

Godina 2014. u Dalmaciji - jedna od najlošijih u proizvodnji maslinova ulja

Dakako, zanimljive su i korisne muhe cvjetare kojih je danas u svijetu, istražili su znanstvenici, više od 4.500 vrsta. Samo ih je u Europi oko 500, a u Hrvatskoj više od 100. Najčešći su gosti cvijeća i cvjetnih livada gdje se hrane nektrom, cvjetnim prahom i mednom rosom, nisu opasne, ne bodu, a za njih stručnjaci ističu kako su i dobri oprašivači.

Navode tri vrste takvih muha na području Hrvatske: Episyrphus balteatus, epeodes i Eyrphus ribesii. Vinogradarima, podrumarima, vinarima je dobro poznata i vinska mušica (Drosophila melangaster), inače koristan kukac iz reda dvokrilaca. Stručnjaci nas upoznaju s mnogo vrsta voćnih mušica, ali je vinska mušica najpoznatija i zato što se često koristi za laboratorijske pokuse.

Kažu kako je jedan od razloga za to – brz rast i razmnožavanje. Charles W. Woodworth na prijedlog Willjem E. Castlea smatra se prvim stručnjakom praktičarom koji je uzgajao vinske mušice u svrhu znanstvenih iskorištavanja. No, tim se ozbiljnije počeo baviti Thomas Hunt Morgan još 1910. godine. Za vrijeme boravka na Sveučilištu Columbo, zapisano je, Morgan je uspio pokazati kako se geni prenose kromosomima i da su mehanička osnova nasljeđivanja. Tako je postavio osnove za razvoj moderne genetike, a godine 1933. dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.

Iznimno loša berba maslina ove godine u Dalmaciji

No, znanstvenici su utvrdili kako vinska mušica otkriva i rak u najranijim fazama. U stručnoj literaturi je zapisano kako stanice raka imaju karakterističan miris, a vinske mušice raspolažu senzibilnim i razvijenim čulom mirisa, što te stanice mogu raspoznati u ranom stadiju teške bolesti.

Neki pak ističu kako bi ta spoznaja mogla naći primjenu i u suvremenoj dijagnostici. Naime, znanstvenici sa Sveučilišta Konstanzu su da vinska mušica može biti itekako korisna te bi mogla spasiti ljudske živote.

"Profesor Giovanni Galizio sa spomenutog sveučilišta došao je na ideju koja bi mogla promijeniti dijagnosticiranje bolesti raka, makar je poznato kako stanice raka mogu nanjušiti psi koji također nisu previše iskoristivi u znanstvenim laboratorijima, dok je majušna vinska mušica u tom smislu idealna za eksperimentiranje i uzgoj", prenosi Deutsche Welle. Doznajemo kako u suradnji sa Sveučilištem La Sapienza u Rimu znanstvenici rade na konstruiranju kompletnog uređenja za dijagnozu odnosno analizu.

Zamisao je da se uzori mirisa izdvoje iz vinske mušice te da se izolirano pokušaju integrirati u jedan dijagnostički uređaj. Tako bi se, ocjenjuju neki stručnjaci, vjerojatno mogao uvesti jednostavni test kojim bi se puhanjem moglo utvrditi ima li netko rak u ranom stadiju. Taj projekt sa zanimanjem prate mnogi doktori specijalisti i znanstvenici koji s pozornošću istražuju stanice raka. Također je bilo zanimljivo, popularno i korisno znanstveno predavanje na temu "Muhe – dosadne, opasne i – korisne!" dr. sc. Marije Ivković s Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, održano ove godine u hrvatskoj metropoli.

Znanstvenici utvrdili kako vinska mušica otkriva rak u najranijim fazama

"Iza svakodnevne riječi muha krije se velik broj vrsta muha iz reda dvokrilaca (Diptera), jednog od pet najvećih, koji broji više od 150.000 vrsta. Redu dvokrilaca pripadaju mnogi poznati kukci poput komaraca, kućnih muha, obada i mušica svrbljivica. Dvokrilci su osvojili sva dostupna staništa na Zemlji, neke vrste čak i priobalna staništa mora. Mnoge porodice unutar toga reda prilagodile su se na život u slatkoj vodi, a mnoge vrste i na parazitski način života.

Iako dvokrilce doživljavamo poglavito kao napast, kukci toga reda su izrazito važni u ekološkom smislu, a u mnogim ekološkim sustavima i ključna karika u hranidbenim lancima. Unatoč njihovoj sveprisutnosti, još su nam uvijek dosta nepoznati: svakodnevno se otkrivaju i traže nove vrste dvokrilaca novi, nadasve zanimljivi ekološki odnosi", poručuje dr. sc. Marija Ivković.


Fotoprilog


Tagovi

Muhe Poljoprivreda Ekološka zaštita Calinogor Kućna muha Štalska muha Korisne muhe Vinska mušica Stočne farme Organski otpad Kupusna muha Lukova muha Štete Koristi Klimatski čimbenici Maslinina muha Maslinik Maslinin moljac Jasminov molj

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi