• Štete od divljači
  • 29.12.2016. 18:00

Štete na usjevima najčešće od divljih svinja

Mraz i tuča ove su godine prouzročili štete od 130 milijuna kuna, kaže Dubravko Obadić, sudski vještak za procjenu šteta na poljoprivrednim usjevima. Standardni očevid takve procjene po nalogu suda košta 2.000 kuna plus PDV.

  • 3.283
  • 340
  • 0

Ove je godine poljoprivrednicima mraz načinio velike štete, a čak je 70% nasadnih kultura (jabuke) bilo nijime zahvaćeno.

Štete od mraza i tuče ove godine preko 130 milijuna kuna

Štete od mraza procjenjuju se na preko 50 milijuna kuna (samo na voćnim usjevima) a zbroj od mraza i tuče doseže čak 130 milijuna. Na tjednoj je razini bilo i više tuča od prosjeka, posebice u Slavoniji, Međimurju, Istri, Zadarskom zaleđu.

Podaci su to sudskog vještaka Dubravka Obadića dipl. ing. poljoprivrede koji se dugovjeko bavi procjenom šteta na poljoprivrednim kulturama, u određenim sudskim postupcima odnosno za osiguravajuće kuće (vanjski suradnik). Štete procjenjuje i za fizičke osobe, a riječ je o njegovom kutinskom Agrouredu koji se bavi i izradom elaborata, unosom tzv. dugotrajne imovine OPG-a i dr.

Štete od divljih svinja najčešće u Bjelovarsko-bilogorskoj i Sisačko-moslavačkoj Županiji

Nemalo je riječ kaže o štetama od divljači, ponajprije divljih svinja koje ih najviše (u)čine u Sisačko-moslavačkoj županiji, (Lonjsko polje) i Bjelovarsko bilogorskoj, preko 80%. Kukuruz im je u 70% slučajeva omiljena hrana, a potom slijede druge žitarice odnosno šteta od ostale jesenske divljači poput jelena, srna, medvjeda. Na terenu se po nalogu suda ili primjerice na poziv vlasnika imanja, ako želi znati kolika mu je realna šteta "snima stanje usjeva".

Standardni očevid štete na usjevu 2.000 kuna plus PDV

Ovisno o obujmu štete i količini rada, standardni očevid po nalogu suda iznosi 2.000 kuna plus PDV. Kada se izađe na teren "procjenjuje se je li usjev 100% uništen odnosno utvrđuje se o kojim je životinjama riječ". Kada divlje svinje, a posebice krmača s mladima, uradi štetu na usjevu "prepoznatljivo je to po gotovo pravocrtno porušenim stabljikama koje (iz)ruje".

Kako je naš sugovornik završio i katedru za lovstvo, stručnjak je i za "čitanje" tragova divljači. Lako je kaže utvrditi koju je štetu učinila koja životinja, to više jer ga na sudskim ročištima znaju (u)pitati "kako zna da je primjerice štetu učinila divlja, a ne pitoma životinja?"

Kod pitomih svinja papci zaobljeni kod divljih špicasti i izbrušeni

Kada se radi o divljim svinjama kaže, dva su im papka itekako izdignuta, dok kod pitomih to nije slučaj, jer one zbog načina života (ne idu u potragu za hranom), imaju zaobljene papke s kojima na tlu stoje cijelom težinom pa ostavljaju drukčije tragove. U divljih, oni su špicasti i kao (iz)brušeni.

Divlje svinje štetu u kukuruzu rade u više faza, neposredno nakon nicanja biljke a kada sjeme (iz)nikne, nije im interesantno od 15.6 do 15.8. odnosno od mliječne zriobe kukuruza. Kada se formira zrno tada od njih i nastaju najveće štete na usjevima. Svinje se pri aktivnostima ravnaju po njuhu, a kada uđu u red primjerice kukuruzišta, pravocrtnim prerovavanjem stabljike, ne dižući njušku, mogu izbacivati biljke i tristotinjak metara.

Šteta od jelena na pola odgriženi kukuruz, od medvjeda povaljani usjev

Šteta od jelena i srna u kukuruzištu prepoznaje se po odgriženim klipovima kukuruza (na pola), a ako ga ima i po izmetu odnosno načinu pravljenja štete. Kada je riječ o medvjedima (izmet im je sličan čovjekovom) , oni su kaže naš sugovornik svežderi pa je šteta od njih (brdoviti predjeli Like,Gorski Kotar) u pravilu "povaljani usjev".

To se događa jer se nerijetko mladi medvjedeći igraju i to hvatanjem za vrat, pa se tako "zagrljeni" s brdovitog terena kotrljaju niz padinu. Osim (po)nešto vrana i divljih gusaka u slučaju ptica, fazani u pravilu prednjače u stvaraju štete na usjevima, i to tako što im je navada iščeprkavati tek zasađenu biljku. Naš je sugovornik na procjenama šteta od divljači i drugog prošao kaže cijelu Hrvatsku, a najmanje su ga u tome tražile fizičke osobe.

OPG-i procjene traže za podizanje kredita i zbog osiguranja

Kada to i učine, riječ je o OPG-ma, koji mu uglavnom traže usluge u odnosu na osiguravajuće kuće odnosno podizanje kredita i sl. U svim takvim poslovima ističe potrebno je dobro obaviti procjene investicija, kalkulaciju isplativosti, troškovnik i druge stavke.


Tagovi

Mraz Tuča Jeleni Srne Šteta Divljač Dubravko Obadić Izlazak Teren Procjena Medvjedi Usjev Povaljani Usjev Sudski Vještak


Autorica

Snježana Kratz

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.