Spas mljekarstva je u tehnološkom napretku?

2008. godine, Hrvatska je proizvodila 670 milijuna litara mlijeka, a prošla godina zaključena je s proizvodnjom od 502 milijuna litara. "Svake godine gubi se proizvodnja od 100 milijuna litara mlijeka, a ako izgubimo ovaj sektor, od hrvatskog agrara neće ostati ništa", riječi su Ernesta Nada, voditelja odsjeka za poljoprivredu u HGK ŽK Osijek. Proizvodnja je nekonkurentna, a posebice teška situacija je u Osječko-baranjskoj županiji koja je imala najveću proizvodnju mlijeka, a time i najviše osjetila posljedice krize u ovoj industriji. Stručnjaci iz EU smatraju kako se ovaj problem može riješiti udruživanjem mljekara i podizanjem tehnološke razine same proizvodnje. Sigurno da se proteklih godina moglo više napraviti na organizaciji proizvodnje, ali nitko ništa nije poduzimao.

Organizacijski i tehnološki preduvjeti povećanja profitabilnosti proizvodnje mlijeka na farmama u Hrvatskoj

U županijskoj komori Osijek nedavno je održano predavanje Organizacijski i tehnološki preduvjeti povećanja profitabilnosti proizvodnje mlijeka na farmama u Hrvatskoj, Njemački su stručnjaci hrvatskim kolegama prenijeli svoja iskustva i predstavili sustav u kojem su tamošnji mali proizvođači organizirani u interesna udruženja te zajednički nastupaju na tržištu, a time su ostvareni i značajni pozitivni pomaci u proizvodnji i plasmanu mlijeka. Christian Jager, direktor Ineda instituta iz Njemačke, predstavio je Udruženje veterinara u sklopu kojega stručno djeluju direktnim pristupom farmama i educiranjem poljoprivrednika na intenzivnim seminarima i radionicama kako bi profitabilnost farmi rasla, a mlijeko bilo vrhunske kvalitete i kvantitete. "Bitno je naglasiti da interesna udruženja zadovoljavaju niz stručnih, cehovskih i socijalnih potreba, a tu je i zajednički nastup na tržištu".

Hrvatskom mljekarstvu udruživanje više ne može pomoći

No, u Hrvatskoj je potrebno, uz pomoć suvremenih inovacija, prvo podići tehnološki nivo proizvodnje kako bi došlo do oporavka sektora. "Nama treba jedan zamah u obliku industrijske proizvodnje mlijeka, mesa, a za to imamo jako velike šanse. To su velika sredstva EU koja nam sada stoje na raspolaganju. Sadašnji objekti pak nisu optimalni kako bi se postigla konkurentnost i vape za modernizacijom i rekontrukcijom. Uz relativno mala sredstva znatno se može povećati iskorištavanje resursa i proizvodnih jedinica." Branimir Kampl, direktor "Sano"-a, tvrdi da trebamo velike farme od 200-300 krava, koje su stručno vođene, ali i educirane poljoprivrednike. Ne primijene li ubrzo zapadna rješenja, mljekari bi mogli nastaviti strmoglavi pad. I dok uvozni lobiji i vanjski proizvođači mlijeka trljaju ruke, hrvatski poljoprivrednici šalju muzne krave u klaonice i gase proizvodnju. Prema podacima, samo kroz posljednje tri godine, njihov broj se smanjio sa 16.000 na 10.000, a broj muznih krava manji je za gotovo 37.000.

Nagli uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

Ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje lani je bila 21 milijardu kuna, od čega 35 posto otpada na stočarstvo, proizvodnju mlijeka, goveda i goveđeg mesa te svinja i svinjskog mesa. Nagli veliki uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji se dogodio pridruživanjem Hrvatske EU, iz Ministarstva objašnjavaju nekonkurentnošću i ranjivošću domaće proizvodnje te nedovršenim zaključnim sporazumom s Ceftom. "Situacija se poboljšava, osobito po pitanju izvoza junećeg mesa u EU i treće zemlje. No, činjenica je da se ne možemo pohvaliti padom isporučitelja mlijeka sa 14.842 u 2012. na 12.639 u 2013., dok je broj krava samo lani u odnosu na godinu ranije smanjen za 5,5% ili 11.000 – na 180.946 – što je kumovalo i padu proizvodnje mlijeka sa 602 milijuna na 504 milijuna litara u godinu dana".

Ravnatelj HPA, Zdravko Barać kaže kako je prije 11 godina kada je u Hrvatskoj započela implementacija Pravilnika kontrole kvalitete svježeg sirovog mlijeka, samo 18 posto mlijeka bilo EU kvalitete, a danas premašuje 95 posto. Barem se na to, ne možemo požaliti.

Foto: depositphotos.com