Cijena ulaska u EU – domaćeg mlijeka je sve manje. Hrvatska je uvezla svježeg mlijeka za više od 270 posto, unatoč tome što je siromaštvo hrvatskih građana dovelo do smanjenja potrošnje konzumnog mlijeka za cijelih 25 posto
2008. godine, Hrvatska je proizvodila 670 milijuna litara mlijeka, a prošla godina zaključena je s proizvodnjom od 502 milijuna litara. "Svake godine gubi se proizvodnja od 100 milijuna litara mlijeka, a ako izgubimo ovaj sektor, od hrvatskog agrara neće ostati ništa", riječi su Ernesta Nada, voditelja odsjeka za poljoprivredu u HGK ŽK Osijek. Proizvodnja je nekonkurentna, a posebice teška situacija je u Osječko-baranjskoj županiji koja je imala najveću proizvodnju mlijeka, a time i najviše osjetila posljedice krize u ovoj industriji. Stručnjaci iz EU smatraju kako se ovaj problem može riješiti udruživanjem mljekara i podizanjem tehnološke razine same proizvodnje. Sigurno da se proteklih godina moglo više napraviti na organizaciji proizvodnje, ali nitko ništa nije poduzimao.
U županijskoj komori Osijek nedavno je održano predavanje Organizacijski i tehnološki preduvjeti povećanja profitabilnosti proizvodnje mlijeka na farmama u Hrvatskoj, Njemački su stručnjaci hrvatskim kolegama prenijeli svoja iskustva i predstavili sustav u kojem su tamošnji mali proizvođači organizirani u interesna udruženja te zajednički nastupaju na tržištu, a time su ostvareni i značajni pozitivni pomaci u proizvodnji i plasmanu mlijeka. Christian Jager, direktor Ineda instituta iz Njemačke, predstavio je Udruženje veterinara u sklopu kojega stručno djeluju direktnim pristupom farmama i educiranjem poljoprivrednika na intenzivnim seminarima i radionicama kako bi profitabilnost farmi rasla, a mlijeko bilo vrhunske kvalitete i kvantitete. "Bitno je naglasiti da interesna udruženja zadovoljavaju niz stručnih, cehovskih i socijalnih potreba, a tu je i zajednički nastup na tržištu".
No, u Hrvatskoj je potrebno, uz pomoć suvremenih inovacija, prvo podići tehnološki nivo proizvodnje kako bi došlo do oporavka sektora. "Nama treba jedan zamah u obliku industrijske proizvodnje mlijeka, mesa, a za to imamo jako velike šanse. To su velika sredstva EU koja nam sada stoje na raspolaganju. Sadašnji objekti pak nisu optimalni kako bi se postigla konkurentnost i vape za modernizacijom i rekontrukcijom. Uz relativno mala sredstva znatno se može povećati iskorištavanje resursa i proizvodnih jedinica." Branimir Kampl, direktor "Sano"-a, tvrdi da trebamo velike farme od 200-300 krava, koje su stručno vođene, ali i educirane poljoprivrednike. Ne primijene li ubrzo zapadna rješenja, mljekari bi mogli nastaviti strmoglavi pad. I dok uvozni lobiji i vanjski proizvođači mlijeka trljaju ruke, hrvatski poljoprivrednici šalju muzne krave u klaonice i gase proizvodnju. Prema podacima, samo kroz posljednje tri godine, njihov broj se smanjio sa 16.000 na 10.000, a broj muznih krava manji je za gotovo 37.000.
Ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje lani je bila 21 milijardu kuna, od čega 35 posto otpada na stočarstvo, proizvodnju mlijeka, goveda i goveđeg mesa te svinja i svinjskog mesa. Nagli veliki uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji se dogodio pridruživanjem Hrvatske EU, iz Ministarstva objašnjavaju nekonkurentnošću i ranjivošću domaće proizvodnje te nedovršenim zaključnim sporazumom s Ceftom. "Situacija se poboljšava, osobito po pitanju izvoza junećeg mesa u EU i treće zemlje. No, činjenica je da se ne možemo pohvaliti padom isporučitelja mlijeka sa 14.842 u 2012. na 12.639 u 2013., dok je broj krava samo lani u odnosu na godinu ranije smanjen za 5,5% ili 11.000 – na 180.946 – što je kumovalo i padu proizvodnje mlijeka sa 602 milijuna na 504 milijuna litara u godinu dana".
Ravnatelj HPA, Zdravko Barać kaže kako je prije 11 godina kada je u Hrvatskoj započela implementacija Pravilnika kontrole kvalitete svježeg sirovog mlijeka, samo 18 posto mlijeka bilo EU kvalitete, a danas premašuje 95 posto. Barem se na to, ne možemo požaliti.
Foto: depositphotos.com
Tagovi
Autorica
Partner
Sv.L.B.Mandića bb,
Osijek,
Hrvatska
tel: (031) 400 - 000,
e-mail: marketing@ostv.hr
web: http://www.osjecka.com
Ivan Tvrdojević
prije 11 godina
Znači ipak mali smetaju, a kao tobož za njih se borite. "formiranje na bazi privatne zemlje" za mene znači OTIMAČINA.
pege25
prije 11 godina
Jedini i realni spas za mljekare je odustajenje od proizvodnje istog ili?
Ivan Tvrdojević
prije 11 godina
Opstanak današnjeg sela je moguć samo ako se na njemu odvija poljoprivredna proizvodnja. Đuro: 1. naredba Marije Terezije je povoljno djelovala na tadašnji razvoj sela zbog bolje povezanosti, obrazovanja, običaja, tradicije i same proizvodnje, jer bez toga selo i ne bi postojalo. 2. većina polj.proizvodnje do 1. svjet. rata se odvijala na stanovima (pojatama) kada je i dostignut maximum stanovništva na selu i maximum polj. proizvodnje. 3. ugroženost sela je veća što je ono više povučeno u ruralni prostor samim time što su ona većinom vezana za poljoprivredu, tako da je ona jedini izlaz za njih. 4. treba odvojiti biznis u polj. od polj. na malim gosp. jer jednako poticanje i jednih i drugih neće sigurno rješit problem propadanja ruralnog sela, a i zbog toga što je u svim ostalim privrednim granama izravno poticanje zabranjeno.
Ivan Tvrdojević
prije 11 godina
U pravu je on da se može riješit problem proizvodnje mlijeka sa farmama od 200-300 krava, ali se neće riješit problem PROPADANJA SELA.
Opg Goran
prije 11 godina
nisam citao cijeli text,,jel mi se gadi sto pricaju,pa cu ja ovak reci..kad cijena mlijeka pokrije troskove,,tad cemo pricati o oporavku,,,proizvodnje,,do tad zaboravite sve spike,,a baracu cu ovak reci,,prije 11g,,kada nista mlijeko nije valjalo,je bilo najskuplje,,sada imamo eu,kvalitetu,,a nikad jeftinije i nikad manje,,ali,,bitna je kvaliteta i evo vam je,,,meni je vlada, solila pamet,da se kvaliteta placa,,jel tako???onda ju platite,,
ERNEST PAJDLIN
prije 11 godina
Tako je BRIHOVČAN,kod nas je kao SANO ,spasitelj hrvatskog sela,mada su tu još mnogi zapadni i moderni prodavači razno raznih pripravaka za krave sa ciljem samo profit i uništenje Hrvatske industrije u toj branši,kada stavimo matematički statistiku na papir ne znam koliko je to isplativo i ove njihove priče o 200 -300 komada,koje su nam servirali tvorci Hrvatske poljoprivredne strategije,i nojevi u pijesku znadu više od njih,najnoviji problem kod Hrvatskih otkupljivaća je prevelika količina ekstra klase mlijeka jer sada moraju više dati za to mlijeko nego kada je druga klasa,a Hvatska druga klasa mlijeka je za uvozno ekstra premija,sve u svemu malima proizvođačima mlijeka se ne predviđa svjetla budućnost,barem ne u Hrvatskoj,jer bande se drže vlasti,mijenjaju samo boju partijske iskaznice,a povijest je pokazala da na ovim prostorima uvijek je vlast bila protiv seljaka,evo samo najsvježiji primjer danas,još 100 miliona uzeto seljačkom sektoru uz blagoslov nesposobnog ministra i vladajuće klike
DANIEL GUŠTIN
prije 11 godina
naravno da " sano" treba velike farme da bi prodavali svoje projzvode , a daleko od toga svugdje daju značaj malom OPG koji je u nekim džavama stup projzvodnje mlijeka samo kod nas ne