Šišljagić: Tražimo opću legalizaciju svih farmi

Približavanjem datuma ulaska Hrvatske u Europsku uniju sve se više aktualizira problem s nelegaliziranim poljoprivrednim objektima, kojih je prema nekim procjenama u Hrvatskoj čak 150.000. Pretpostavlja se da je vjerojatno još više onih objekata koji imaju dozvolu, ali je od nje odstupljeno ili su naknadno obavljane rekonstrukcije bez dozvole, izjavio je Vladimir Šišljagić, župan Osječko-baranjske županije i predsjednik Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB-a), te je dodao kako je riječ o izuzetno velikom problemu koji, ako se ne počne žurno rješavati, može dovesti do potpunog kolapsa hrvatske poljoprivrede, posebice stočarske proizvodnje.
Budući da se, kako je dodao Šišljagić, poljoprivredne građevine moraju uskladiti s propisima EU, a to mogu učiniti jedino ako se prethodno legaliziraju, što za poljoprivrednike u ovoj teškoj ekonomskoj krizi predstavlja izuzetno veliki trošak, HDSSB i Osječko-baranjska županija uputili su zahtjev Hrvatskom saboru za žurne izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju i gradnji kojim bi pojednostavili i pojeftinili postupak legalizacije objekata.

Zaštita malih poljoprivrednika

- S obzirom na dramatičnu situaciju u hrvatskoj poljoprivredi, kojoj prijeti potpuni kolaps ukoliko se u kratkom roku na jednostavan način i bez većih troškova ne legaliziraju postojeće poljoprivredne građevine, predlažem da se prema žurnom postupku donese dopuna Zakona kojom bi se legalizirale sve poljoprivredne građevine izgrađene do 31. prosinca 2010. godine. Naime, više nemamo vremena čekati redovitu proceduru, jer poljoprivrednike osim legalizacije čeka vrlo zahtjevan i skup proces usklađenja postojećih građevina s propisima EU, kaže Šišljagić, te dodaje da su opću legalizaciju građevina izgrađenih do određenog datuma provele i neke članice Europske unije, poput Italije i Slovenije, kao i neke od država u okruženju, poput Makedonije i Srbije.

Šišljagić naglašava da je (ne)legalizacija poljoprivrednih objekata inače dugogodišnji problem koji vuče svoje korijene još iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, a koji sada prerasta u jedan od većih društvenih, ekonomskih i političkih problema.

Željko Kraljičak, zamjenik osječko-baranjskog župana, napominje kako bi legalizacija prema postojećem zakonu bila preveliki trošak za hrvatske poljoprivrednike, te bi mogla ukupno koštati najmanje 10 milijardi kuna.
- U vrijeme ove izrazite ekonomske krize teško da bi poljoprivrednici mogli sami financirati legalizaciju svojih objekata. Naš je cilj omogućiti pojeftinjenje i pojednostavljenje postupka legalizacije, kako bi se što više poljoprivrednika moglo natjecati za sredstva pristupnih fondova EU, kojima bi povećali i unaprijedili svoju proizvodnju, kaže Kraljičak.

Silva Wendling, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije, naglasila je da se u proceduru izmjena zakona krenulo i s ciljem zaštite malih poljoprivrednika kako bi oni mogli ostvariti pravni status da mogu biti i korisnici financijskih sredstava EU, ali i poslovnih banaka.
- To bi trebalo pridonijeti ukupnom povećanju proizvodnje, ali i smanjenju uvoza, kazala je Wendling.

Pola države izgrađeno nelegalno

Ranko Radunović, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Osječko-baranjske županije, istaknuo je da ni sama država nije nevina u cijeloj toj priči, jer je i sama često bila bespravni graditelj.
- Pola zemlje je na neki način izgrađeno nelegalno, a duboko sam uvjeren da u ovoj državi još uvijek nema nitko ni snage ni volje da to konačno riješi. Taj je problem krenuo šezdesetih godina, a da bi ga zaustavila bivša se država odlučila na drastičan rez i donijela odluku da je sve što je izgrađeno do 15. veljače 1968. - legalno. Međutim, nelegalna gradnja nije stala, te je stoga danas stanje u planovima u raskoraku sa stvarnim stanjem. Naime, i veliki dio poslijeratne obnove napravljen je nelegalno, a Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, 2007. godine sve je građevine izgrađene u sklopu projekta obnove država proglasila legalnim. Isto je učinila i s nelegalnim objektima koje je kupovala u svrhu stambenog zbrinjavanja na područjima od posebne državne skrbi. Smatramo stoga da to može učiniti i s poljoprivrednim objektima, kaže Radunović, te dodaje da ako "prođu" izmjene i dopune Zakona, u konačnici bi legalizacija poljoprivrednog objekta koštala samo nekoliko tisuća kuna, umjesto sadašnjih 40.000 kuna do čak 250.000 kuna, koliko košta, ovisno o kvadraturi objekta i području na kojem se nalazi. Na područjima od posebne državni skrbi cijena legalizacije objekata je niža.

Autor: Zdenka Rupčić