• Proizvodnja zdrave hrane
  • 16.05.2015. 16:05

Sirana Gligora povećala proizvodnju paškog sira

U odnosu na 2013. godinu, obiteljska sirana Gligora je 2014. znatno povećala ukupnu proizvodnju sira zahvaljujući naglašenu izvozu, uvođenju inovacija, novih proizvoda. Prema riječima direktora sirane Gligora, Hrvatsku iz krize mogu izvući samo korjenite promjene za što su potrebni, tvrdi Šime Gligora, hrabri pojedinci na svim razinama.

Foto: Obiteljska sirana Gligora
  • 431
  • 74
  • 0

Osvrćući se na sirovinu i proizvodnju, domaće i inozemno tržište te prodaju proizvoda odnosno Paškog sira, broj zaposlenih, poslovanje, profitabilnost tvrtke Gligora tijekom 2014. godine, sa sjedištem u Kolanu na otoku Pagu, njezin izvršni direktor Šime Gligora je za portal Agroklub nedavno zjavio:

"U odnosu na 2013., protekle 2014. godine smo uspjeli povećati ukupnu proizvodnju zahvaljujući uglavnom naglašenom izvozu i uvođenju novih proizvoda na domaćem tržištu. No broj zaposlenih i profitabilnost tvrtke ostali su na razini prethodne godine, ali naša obiteljska sirana Gligora ostala je zapamćena i po svom siru od maslinove komine koji smo proizveli potkraj 2013. godine uslijed čega smo svi u tvrtki oduševljeni, tim više što je osvojio i prvo mjesto u natjecanju najboljih sireva na svjetskoj manifestaciji World Cheese Champioship u SAD-u! Nakon što smo proizveli takav prvi sir, uslijedilo je nekoliko faza posebne njege te je u proizvodnju naše nove vrste sira od maslinove komine uloženo neočekivano puno stručnog i drugog rada, znoja, strpljenja.

No kada smo ga kušali, već tada smo bili svjesni činjenice kako smo proizveli poseban sir koji će svojom kvalitetom, okusom i mirisom dodatno pronositi slavu o stoljetnoj tradiciji proizvodnje Paškog sira u obiteljskoj sirani Gligora - diljem svijeta, od Japana do Amerike."

Sirana Gligora povećala proizvodnju zahvaljujući inovacijama i izvozu

Visoka priznanja - otac Ivan i sin Šime Gligora

Gospodin Šime podsjeća i na činjenicu kako je obiteljska sirana Gligora ne tako davno, također u natjecanjima u Velikoj Britaniji, osvojila prvo mjesto za Paški sir odnosno proizvod svoje tvrtke. Opetuje kako mu je posebice drago, baš kao i svim njezinim zaposlenicima, što je to potvrda gotovo svih dotadašnjih rezultata, proizvodnih i poslovnih, spomenute sirane. Ujedno se diči što je njegova obiteljska tvrtka još godine 2013. dobila trofej za najbolji sir središnje i istočne Europe (best central and Eastem European Cheese trophy) na World Cheese Awards-u za Dinarski sir. Zato se ne treba čuditi što je od tada (dakako i sada) sirana Gligora u Kolanu na otoku Pagu još više prepoznatljiva na izbirljivu tržištu, kao najbolji proizvođači kvalitetnog ovčjeg sira na svijetu.

Dakako, vjerojatno su zanimljivi i odgovori na upite u čemu su se sve manifestirale teškoće u nabavci sirovine, proizvodnji, prodaju proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu, na koji su način rješavali (eventualno i riješili) probleme? Također je zanimljiv i odgovor koji se odnosi na upit o poslovanju tijekom minule godine te je li tvrtka Gligora imala eventualne potpore na županijskoj, državnoj i na razini EU? Vjerojatno bi bilo korisno čuti i štogod i o tome što je tijekom 2014. godine najviše obradovalo obitelj Gligora kao vlasnika sirane, dakako i zaposlenike tvrtke - u proizvodnji i poslovanju, zar ne?

Visoko priznanje obiteljskoj sirani Gligora

"Teškoće i problemi su u proizvodnji i prodaji te u poslovanju tvrtke gotovo uvijek isti. Ali ih je najviše prouzročila hrvatska visoka stopa PDV-a na hranu od 25% koja je među najvećima u zemljama - članicama Europske unije. Primjerice u susjednoj Sloveniji stopa PDV na hranu je samo 9,5%, dok je u Ujedinjenom kraljevstvu 0%. Tako visoki PDV na hranu u RH djeluje višestruko negativno. To je prvenstveno veliki udar na likvidnost proizvođača koji novac od kupca dobiva puno poslije plaćanja PDV-a. Zatim, problem je i u tome što trgovci u Hrvatskoj, budući da ne mogu ostvariti adekvatnu maržu uslijed visokog PDV-a, svake godine postavljaju sve veće zahtjeve proizvođačima što se pak tiče bonusa, dok u samoj konačnici je proizvod na polici preskup potrošačima, jer se proizvođač protiv toga pokušava boriti većim cijenama", iskreno će gospodin Šime Gligora, objašnjavajući:

Problemi u proizvodnju i poslovanju mnogih tvrtki prouzročeni visokom stopom PDV-a

"Tako smo stalno u začaranom krugu, a najviše pati hrvatski standard. Kada se tome dodaju trenutno dampinške cijene sireva iz zapadne EU, koje je u istočnoj EU prepoznala ispušni ventil za izgubljenu prodaju u Rusiji, stvari nisu previše sjajne. Tijekom ove godine je uvoz nekih mliječnih proizvoda u HR veći za gotovo 50% u odnosu na lani. Od pozitivnih stvari, raduje nas povećanje izvoza, praktički svaki mjesec imamo novog kupca. Uglavnom su to manji specijalizirani kupci, ali upravo takve i želimo. Svi se nadamo kako će biti bolje, ali je upitno kada će to biti?"

Paški sir proizveden u obiteljskoj sirani

No zanimljiv je i odgovor na upit: koje je sve pouke tvrtka Gligora izvukla iz nabavke sirovina, primjerice mlijeka za proizvodnju paškog sira te inih vrsta mliječnih proizvoda, dakako i onih u svezi prodaje na domaćem i inozemnom tržištu, koje je sada neusporedivo šire nego proteklih godina - na temelju poslovanja tijekom 2014., ali i koje su inovacije u toj tvrtki u odnosu na prije, izvršni direktor obiteljske sirane Gligora je također konkretan:

"Svake godine uvodimo novitete, nove vrste sireva, poboljšavamo kvalitetu postojećih proizvoda, uvodimo nova, zanimljiva pakiranja po čemu su također prepoznatljivi naši proizvodi te još niz drugih stvari koje su prikladne našim kupcima odnosno potrošačima. I naš projekt o istraživanju tržišta je isto tako zanimljiv, dinamičan, itekako koristan ne samo za siranu Gligora nego i širu zajednicu. Posebice u segmentu mogućnosti zapošljavanja. Na taj način uspijevamo održati korak sa sve zahtjevnijim, izbirljivijim domaćim i inozemnim tržištem. U vlastitim buticima - trgovinama koje imamo u svim većim gradovima - uvijek imamo nove proizvode koje prvo ponudimo na ocjenjivanje našim kupcima. Potom odlučimo o budućnosti tog proizvoda."

Detalj nove sirane Gligora

Za čitatelje Agrokluba je vjerojatno zanimljiv i odgovor na upit kako je ta obiteljska tvrtka počela radom, proizvodnjom, prodajom svojih proizvoda i poslovanjem početkom 2015., odnosno u prvom tromjesečju ove godine?

Uz to kakvo svoje ishodište vidi na kraju ove godine, gdje ju sve mogu očekivati problemi i kako ih rješavati, no nije suvišan ni kratak osvrt na nabavku sirovine niti sagledavanje eventualnog širenja domaćeg i vanjskog tržišta, čak i izvan zemalja Europske unije?

Potrošnja iznimno loša - čeka se na Uskrs i turizam

"Početak svake godine je težak pa i ove 2015. U mjesecima smo kada je potrošnja najlošija, no sada se špara i čeka se Uskrs, ljepše vrijeme. Ali potom će doći ljeto i turisti pa će vjerojatno biti bolje. Ne smije se zaboraviti činjenica kako su ta tri ljetna turistička mjeseca ustvari jedino razdoblje kada hrvatsko tržište najbolje funkcionira i na to se treba pripremiti, što ove godine i dodatno činimo. Trenutno analiziramo prošlu godinu, bruto bilancu i donosimo zaključke kako bismo unaprijedili poslovanje u tekućoj 2015. Što se pak tiče sirovine, ove godine je kravljeg i kozjeg mlijeka bilo dostatno na tržištu RH.

Međutim, već godinama se na otoku Pagu primjećuje postupni pad proizvodnje ovčjeg mlijeka uglavnom uslijed starije populacije ovčara. No, to je zasebna također aktualna tema kada bi trebalo govoriti i o demografskoj slici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji su svoj izvor prihoda gotovo oduvijek temeljili na ovčarstvu odnosno proizvodnji i prodaji mlijeka i sira, također i poznatih janjaca na otoku Pagu", zapaža promjene u svojoj radnoj i životnoj sredini mladi ugledni poduzetnik na području Zadarske županije, vlasnik i direktor obiteljske sirane s 50 zaposlenih djelatnika Šime Gligora.

Zaposlenici sirane Gligora

On se, dakako, ukratko osvrće i na kvalitetu, ugodan okus i miris svojih sireva, dakako i tradicionalno čuvanje ljekovitih trava na otoku Pagu baš kao i na cijelom podneblju Kvarnera, posebice smilja, kadulje, vrijeska, lavande.

Bez paškog sira nema opstojnosti ni jedne sirane na Pagu

"Paški sir je naš najpoznatiji, najznačajniji proizvod i bez njega je nemoguće zamisliti opstojnost ni jedne sirane na otoku Pagu, iako je nama tek oko 15% ukupne proizvodnje. Govori se kako na ovom otoku ima 15-ak manjih i većih sirana čija se proizvodnja uglavnom temelji na ovčjem mlijeku paških ovaca kojih je, nažalost, svakim danom sve manje. Naravno da je za posebnost tog našeg najvažnijeg proizvoda, i najvažnijeg paškog branda, najznačajnija upravo flora na otoku Pagu. Međutim u posljednje vrijeme sve više svjedočimo o udaru na pašnjake koji se manifestira u nestručnoj berbi aromatičnog bilja, primjerice smilja kojim se hrane stada paških ovaca. Također svjedočimo i krivotvorenju paškog sira, a izgleda kako mjere zaštite od strane državnih službi u tome nisu dostatne odnosno učinkovite", tvrdi gospodin Šime Gligora. Razmišljajući o aktualnom stanju u Hrvatskoj, posebice o gospodarstvu, te kako se napokon izvući iz dugogodišnje ekonomske krize, vlasnik i direktor tvrtke Gligora poručuje:

"Hrvatsku jedino mogu izvući korjenite promjene, a za to su nam potrebni hrabri pojedinci na svim razinama koji će promicati kult reda i rada. Gospodarstvo i ekonomija moraju biti top-tema u našem narodu!"

Inače, ovčari računaju kako se u torovima malih obiteljskih gospodarstava (OPG-ova) na otoku Pagu, prema neslužbenim podacima, godišnje uzgaja oko 20.000 janjaca koji će se zaštititi. A nedavno je na tom otoku predstavljena i prva ovogodišnja generacija paških janjaca, čiji je vlasnik ovčar Toni Paro koji kaže kako se do sada pod nazivom paške janjetine u trgovačkim lancima, odnosno prodavaonicama prodavala ona iz Like, dalmatinskog zaobalja te čak i rumunjska janjetina. "Inače, ovo je prva generacija paških janjaca čija je izvornost zaštićena, koji se razlikuju od ostalih uslijed specifične ispaše, posolice, klimatskih uvjeta na području gdje obitavaju; dakle uslijed prirodnog sastava našeg otoka Paga", objašnjava Toni Paro očekujući kako će, baš kao i svi proizvođači janjaca na tom otoku, ubuduće biti bolje kontrolirano i ovčje mlijeko kojom se hrane paški janjci.

Ovčari na otoku Pagu godišnje uzgajaju oko 20.000 janjaca čija je izvornost zaštićena

No, ovčari na otoku Pagu ističu da će im zaštita izvornosti paške janjetine donijeti i veću sigurnost nadajući se kako se ubuduće ni u jednoj prodavaonici odnosno trgovačkom lancu RH neće moći prodavati ni jedna janjetina pod nazivom paška janjetina. Drago im što je izvornost njihovih janjaca, odnosno janjetine napokon postala zaštićena nakon osam godina, kao prva janjetina u RH. Upućeni kažu kako se za priznavanje zemljopisnog podrijetla nekih poljoprivrednih proizvoda, odnosno njihovu izvornost još bore - bučino ulje s područja Međumurja, jagode iz Vrgoračkog kraja (Bunina, Rastok, Vrgoračko-neretvansko polje), češnjak, neka maslinova djevičanska ulja.

Foto: Obiteljska sirana Gligora


Fotoprilog


Tagovi

Sirana Gligora Proizvodnja Izvoz Sir Paški sir Maslinova komina Šime Gligora World Cheese Championship Japan Amerika Dinarski sir Nagrada Potpore PDV Likvidnost UK EU Zapošljavanje Tržište Demografska slika Kvaliteta Populacija ovčara

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi