Pretraga tekstova
Dio nominacijskog teksta koji se odnosi na Hrvatsku, u suradnji s Udrugom Hrvatski krški pašnjaci pripremili su etnolozi Lidija Nikočević i Grga Frangeš, a u koordinaciji s Upravom za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.
Transhumanca - sezonska seoba stoke sada je pod zaštitom UNESCO-a i u Hrvatskoj.
Odluku o upisu proširene nominacije na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, donio je njihov Međuvladin odbor na zasjedanju u Kasani u Bocvani. Transhumanca je, naime, upisana 2019. na inicijativu Austrije, Grčke i Italije, a poziv za proširenje višenacionalne nominacije uputila je Francuska 2021. kojoj su se pridružile Hrvatska, Albanija, Andora, Luxembourg, Rumunjska i Španjolska.
"Dio nominacijskog teksta koji se odnosi na Hrvatsku, u suradnji s Udrugom Hrvatski krški pašnjaci pripremili su etnolozi Lidija Nikočević i Grga Frangeš, a u koordinaciji s Upravom za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture", ponosni su iz Udruge.
Kako objašnjavaju, ona se odnosi na sezonsku seobu stoke i pastira na području Dinarskog gorja, a ostatke transhumance fragmentarno se može naći u planinskim područjima Istre, Velebita, Ličke Plješivice i Dinare.
"Očuvanje te vrste stočarstva iznimno je važno za Hrvatsku i s aspekta oživljavanja navedenih područja, prepoznatljivosti identiteta i tradicije, ali i s aspekta bioraznolikosti putem očuvanja planinskih pašnjačkih staništa te gospodarskog iskorištavanja marginalnog planinskog tla", objašnjavaju dalje.
Kažu i da je uz navedenu svjetsku razinu nominacije, “Transhumance trail” na europskoj dobila certifikat na sjednici Upravnog odbora Proširenog parcijalnog sporazuma o kulturnim rutama Vijeća Europe u svibnju 2023. kao jedna od ukupno osam predloženih ruta.
Ruta je pokrenuta u Italiji, a njezine zemlje članice za sada su Albanija, Austrija, Francuska, Grčka, Italija, Portugal, Rumunjska i Švedska, uglavnom države koje sudjeluju i u višenacionalnoj nominaciji.
Međutim, iz Udruge Hrvatski krški pašnjaci napominju i da su tužni jer ih Ministarstvo kulture uopće ne spominje kao inicijatore i glavne sudionike u postupku zaštite transhumantnog stočarstva, premda su navedeni u UNESCO-ovu rješenju kao nositelj nominacije.
"Od Ministarstva kulture, nekulturno!", ističu.
I doista, resorno ministarstvo ne spominje ih u svojoj objavi. Pojašnjavaju da je transhumanca (latinski trans - preko/iza, humus - zemlja/tlo) praksa sezonske seobe stoke i pastira između nižih predjela i gorskih pašnjaka čiji korijeni vjerojatno sežu u paleolitik, a tijekom prvog stoljeća prije Krista rimskom ekspanzijom dolazi do daljnjeg širenja korištenja pašnjačkih prostora.
Navode i da je srednji vijek razdoblje geneze vlaške, morlačke populacije koja je nositelj tradicijskih obrazaca transhumance koji su se u fragmentarnim, izmijenjenim i u nekim razdobljima oslabljenim oblicima očuvali do suvremenosti.
O praksi svjedoči nekoliko epigrafskih spomenika te pisanih dokumenata kao što su "Pisani kamen“ i "Dolabelin natpis“ u Gospićkom ugovoru iz 1887.
Tagovi
Transhumanca Sezonska seoba stoke Nematerijalna kulturna baština UNESCO Hrvatski krški pašnjaci Ministarstvo kulture
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 5 dana
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/