• Poljoprivreda
  • 29.04.2009.

Savjetovanje uzgajivača svinja

ZLATO AGROMEĐIMURJU, A BRONCA STJEPANU BELIĆU IZ PRELOGA

  • 3.231
  • 159
  • 0

U organizaciji Hrvatskog stočarskog centra, Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske i Međimurske županije, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, održano je V. savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj na kojem je podnijeto trinaest stručnih izlaganja s prikazom rezultata ostvarenih u svinjogojskoj proizvodnji u Hrvatskoj 2008. godine. Predstavljeni su i Središnji savez udruga uzgajivača svinja i Udruge uzgajivača svinja Međimurja te novosti koje donosi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, a objašnjena je i nova formula za procjenu mišićnog tkiva.

U sklopu savjetovanja dodijeljena su priznanja za doprinos uzgojno-selekcijskom radu u provedbi Hrvatskog uzgojnog programa. Među dobitnicima priznanja ima i međimurskih svinjogojaca.

U kategoriji velikih svinjogojskih farmi Agromeđimurje d.d. Čakovec dobilo je zlatnu plaketu, a u kategoriji obiteljskih gospodarstava Stjepan Belić iz Preloga brončanu plaketu. Kriterij za dodjelu nagrada bio je broj testiranih nazimica i nerastića u odnosu na prosječan broj krmača po gospodarstvu, odnosno farmi, kao i ostvareni rezultati testiranja.

Cijene su visoke, ali se ne veselimo

Proteklih tjedana, pa i koji mjesec unazad, cijene žive vage svinja i odojaka za tov ili klanje dosegle su plafon. Na malo utovljene svinje čak su se tržile po 16 kuna za kilogram žive vage, kod odojaka je cijena porasla i do 25 kuna za kilogram žive vage. U odnosu na situaciju u kojoj je bio organiziran interventni otkup pred jedva godinu dana u kojem su cijene bile dvostruko niže od sadašnjih, svinjogojci bi trebali trljati ruke. Međutim, sudeći po njihovim razmišljanjima - skoku cijena ne veseli se nitko.

Vlado Sabol iz Podbresta:
- Imam 16 krmača, dva nerasta i trenutno 80-ak odojaka jer smanjio sam osnovno krdo. Lani je bila preskupa hrana, kukuruz se plaćao do 1,7 kuna za kilogram, a cijene odojaka prvo su polugodište bile slabe, zatim malo bolje, a već polovicom prosinca došle su na 20 kuna za kilogram žive vage. Objetivno, to je previsoka cijena, neće od nje biti koristi. Odojak bi trebao biti po 14 do 16 kuna za kilogram žive vage sa stabilnom, garantiranom cijenom, špice u plus i minus nisu dobre. Sad čujem, idu odojci i po 25 kuna, to nikad nije bilo i to ne može biti dobro. Ne piše nam se dobro u EU - uz niže cijene, više ćemo raditi. Kod nas se još puno toga događa stihijski, pa kako onda krenuti u kredite, investirati... Deset uzgojenih nerastića lani sam morao štrojiti jer nisam imao kome prodati, udarila nas je kuga...

Antun Novak, Podbrest:
- Ja sam dugo radio u GK Međimurju, pa kad je krenulo sa stečajem, problemima, počeo sam se baviti uzgojem odojaka. Moram reći da mi taj posao leži jer kad je cijena dobra, da se zaraditi. Sad imam samo deset krmača s kojima si osiguravam dopunu za mirovinu. Ne bih savjetovao ni sinu ni kćerki da se bave ovim poslom. Ja se nekako krpam, ali to nije za mlade. Previše je psola, a premalo efekta. Nema organiziranog otkupa, snalazimo se samo kako zamo, pa kakav je tu onda plan moguć? Radit ću dok mogu, samo da se osigura dodatan prihod.

Miljenko Požgaj, Orehovica:
- Imao sam do 30 krmača u uzgoju, ali sam smanjio jer nas je pogodila kuga, a suša je digla cijenu kukuruza preklani, pa su se ispraznili krmačarnici i tovilišta. Zato se i svaštari na gospodarstvima jer stabilnosti i sigurnosti u našem poslu više nema. Sad se malo uzgaja krumpir, malo svinje. Kako sad krenuti u nekakav kredit, u investicije, kad se nije moguće osloniti na garantirani otkup odojaka, na stabilnost cijena... Danas je visoka cijena, sutra može pasti ispod praga rentabilnosti. Razmišljao sam o gradnji farme, ali sam odustao od te ideje. Bilo bi dobro imati soje krmače i dalje tov uzgojenih odojaka ili samo krmače. Bilo mi je svakako. Išao sam od kooperacije do toga - kako je tko plaćao, tako se tržilo. Još ću malo odvagivati, čekati, ali ne vjerujem da ću se upustiti u gradnju veće farme. Nema dovoljno čvrstih elemenata za takvu odluku.

Sonja Fažon, Gardinovec, predsjednica Udruge uzgajivača svinja Međimurja:
- Za razvoj svinjogojstva mi u Međimurju trebali bismo imati bolje uvjete od drugih krajeva. Imamo najbolje organiziranu udrugu, imamo najobrazovanije svinjogojce, organiziramo puno radionica, edukacije, tečajeve... Znate što je porazno? Usprkos svemu što se poduzima - nijedna nova farma u sklopu operativnog programa razvoja svinjogostva nije napravljena. Pogledajete samo urbanističke uvjete, kaže se da nam ne trebaju farme jer smrde, da ih imamo dosta... Velikih možda, a na obiteljskim gospodarstvima? Danas se dodavanjem morskih algi u hranu izbjegava i smrad - ako je samo u tome problem. Prostorni su planovi ključ odustajanja farmera od gradnje novih farmi. Troškovi za dokumentaciju iznimno su visoki, imali smo dvije loše godine za redom - pa odakle da ljudi uzmu novac za investicije? Neke županije svinjogojcima pokrivaju troškove projektiranja, idu u razvoj...

Krenuli smo u proizvodnju mesa z tiblice, ali smo kao udruga odustali, prigovaralo se da je to samo za neke... Zato se bojim da će to ostati - izvan onog što na zaštiti tog autohtonog proizvoda radi Županija - samo dobra ideja.

Mali uzgajivači nestaju, velike farme odnose sve. Ni svinjogojci u Udruzi često se ne potrude obavijestiti dovoljno što se događa, pa se tako raširila priča da smo za naše projekte dobili tri puta po 200.000 kuna, a nismo dobili ni 200.000 kuna ukupno za projekte. Za informatičko opismenjavanje članova dobili smo (i realizirali tečaj) 132.000 kuna, 20.000 kuna nam je na raspolaganju za upućivanje ljudi koji imaju akademsko obrazovanje na specijalističku edukaciju, a 13.000 kuna kao udruga smo dobili za nabavu jednog kompjutora i projektora potrebnog za radionice, predavanja...

Autor: Marijan Belčić


Izvori

Međimurje - županijske novine