Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • U slučaju požara
  • 02.03.2022. 12:30

Savjeti vatrogasca - kako evakuirati stoku iz zapaljene staje?

Opasnost od požara je velika jer su staje uglavnom izgrađene od drveta. Način gašenja je sličan kao u prostorijama gdje borave ljudi. Prvo i osnovno je evakuacija životinja

Foto: Depositphotos/filmfoto
  • 304
  • 43
  • 0

U samo tri dana u selima u susjednoj BiH prije petnaestak dana izgorjele su tri štale. Osim materijalne štete u požarima su stradale i životinje. Kako se farmeri obično i emotivno vežu za stoku koju uzgajaju, ovakve nesreće donose nemjerljive gubitke. 

Staje trebaju pružiti maksimalne uvjete za siguran boravak stoke. One bi trebe biti svijetle, čiste, provjetrene i odgovarajuće topline. Požari po definiciji znače nekontrolirano sagorijevanje, a nerijetko se događaju u kasnim noćnim ili ranim jutarnjim satima pa se i ne uoče na vrijeme. To dodatno otežava situaciju, jer osim brzog razbuktavanja stvara i paniku, kako vlasnika farme, tako i životinja. 

Prvi korak

Opasnost od požara je velika jer su to objekti izgrađeni uglavnom od drveta. Način gašenja je sličan kao u prostorijama gdje borave ljudi. Kako za Agroklub pojašnjava Omer Šetić, umirovljeni vatrogasac i nekadašnji zapovjednik PVB Kantona Sarajevo, prvo i osnovno je evakuacija životinja. Naglašava da vlasnik ne može puno sam učiniti na gašenju zbog kompletne specifičnosti. 

"Izgradnja objekta je uglavnom takva da se u prizemlju nalaze životinje, a u gornjem dijelu sijeno, koje lako plane. Najčešće je to i drvena krovna konstrukcija pokrivena limom, drvo dosta vremena tinja, gori, dok lim otežava sami pristup jer se ispod njega razvija visoka temperatura", kaže Šetić. 

Međutim, ni jedan požar nije isti. Često se ne primijeti na vrijeme, pa se brzo proširi i čovjek je bespomoćan išta učiniti. 

"Ako birate između dva zla, najvažnije je da se ne izgubi ljudski život. Kasnije dolazi materijalna šteta u koju spadaju i životinje. Ljudi su po prirodi emotivci pa uvijek teže pada da izgube životinju nego štalu", dodaje. 

Deka preko glave

Međutim, ukoliko uoči na vrijeme i farmer ostane pribran, prvi korak, nakon poziva vatrogascima, treba biti otvaranje objekta, odnosno vrata štale, a potom ako je okruženje sigurno može započeti evakuaciju. 

"Ako je krupnija stoka u pitanju, životinjama treba pristupiti s dekom koja im se stavlja preko glave, da ne vide o čemu se radi, odvezati ih i jednu po jednu izvoditi na otvoren prostor i sigurno mjesto", savjetuje.

Kaže da je prema njegovom iskustvu, najteža situacija kod farme ovaca ili peradi jer ih je brojčano više i nemoguće je izvesti postupak s dekom. Ovčja vuna se brzo zapali i pa životinje zadobiju opekotine i rijetko koja preživi. Također kod peradi se brzo zapali perje, a ima ih i po nekoliko stotina, i u tom slučaju je najefikasnije osloboditi izlaz. 

"To je vrlo teško, kod peradi nastane ogromna panika, imali smo slučajeva da dođe do vrata i napravi krug, vrati se nazad, jednostavno ih je nekada nemoguće spasiti. Ukoliko je moguće u tom metežu je potrebno ući unutra i istjerivati ih", kaže Šetić. 

Potrebna i pomoć veterinara (Foto: VJ Bijeljina)

Vođa tima u akcijama spašavanja životinja treba koristiti i pomoć veterinarske službe, ako je to moguće. Ako je na terenu dovoljno vatrogasaca, istovremeno se vrši evakuacija i gašenje. Samo gašenje ne treba planirati kroz izlaz za spašavanje životinja, nego kroz neke druge otvore.

Prema riječima ovog nekadašnjeg vatrogasca, objekti u kojima boravi stoka bi trebali imati hidrantsku mrežu, to je najidealnije za sprječavanje požara odnosno njegovo održavanje do dolaska vatrogasaca. Druga varijanta su aparati za gašenje požara, iako se s njima ne može puno učiniti ako je on u razbuktaloj fazi. 

"Prizemlje bi trebalo graditi od čvrstih materijala poput betonskih blokova i cigle, opeke, koja je najidealniji materijal jer je najotpornija na visoke temperature. Ona će sigurno izdržati do dolaska vatrogasaca da se požar ne proširi. Međutim problemi su u drvenom potkrovlju, on zna biti nekada i željezne konstrukcije koja je otpornija", kaže Šetić.

Iznošenje pokretne imovine i poljoprivrednih proizvoda treba obaviti samo onda kada to situacija zahtijeva i kada nema drugog izlaza.

Preventivne mjere

Kako bi umanjili rizik neophodno je osmisliti prevenciju i plan postupanja u slučaju izbijanja požara. Potrebno je omogućiti maksimalnu ventilaciju, odnosno neometani dotok kisika.  Iz svih pratećih prostorija treba uklonite sve uskladištene zapaljive stvari. Osigurajte i stalnu prohodnost protupožarnih puteva. 

Uzrok požara često je otvoreni plamen, pa bi pušenje u ovakvim objektima trebalo najstrožije zabraniti. Svi prijenosni električni uređaji trebaju biti isključeni iz utikača kada nisu u upotrebi. Obične sijalice trebaju biti zaštićene u žičanom kućištu i ne jače od 60 W. Najmanje jednom godišnje trebali bi provjeravati električne instalacije. 

Požar na poljoprivrednom gospodarstvu - kako ga spriječiti i što ako do toga dođe?

Također, vlažno sijeno ne spremajte u blizini objekta jer se ono može spontano samozapaliti. Priprema plana postupanja u slučaju požara je od najveće važnosti za vlasnike farmi jer su oni odgovorni za život životinja.


Tagovi

Stoka Požar Štala Omer Šetić Krave Ovce Perad Vatrogasci


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.