• Afrička svinjska kuga
  • 26.10.2017. 12:00

RH zasad bez afričke svinjske kuge, no što s divljim svinjama?

Afrička svinjska kuga poharala je područja Poljske, Litve, Latvije, Ukrajine i Bjelorusije, a u protekloj i u ovoj godini mnogo je inficiranih divljih svinja pronađeno na malom području u Češkoj. Hrvatska je zasad bez bolesti, ali broj divljih svinja je znatno povećan. I problemi koje čine.

Foto: Bigstockhoto/Photocech
  • 2.297
  • 201
  • 0

Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane Europske komisije na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta u Bruxellesu predstavila je zastupnicima trenutačno stanje i poduzete mjere EU-a za kontrolu afričke svinjske kuge.

Njezin direktor Bernard van Goethem rekao je kako se od 2007. do 2014. godine epidemija afričke svinjske kuge širila s područja Gruzije prema Rusiji te je došla na rubne dijelove Europske unije. Bolest se najviše očitovala na području Poljske, Litve, Latvije, Ukrajine i Bjelorusije, a u protekloj i u ovoj godini mnogo je inficiranih divljih svinja pronađeno na malom području u Češkoj.

U Hrvatskoj na svu sreću ne postoji problem s afričkom svinjskom kugom, no hrvatska zastupnica Marijana Petir Europsku komisiju upoznala je s drugim problemom s kojim se suočavamo, a to je povećanje populacije divljih svinja.

Bez kuge, ali uz znatno povećanje broja divljih svinja

"One su se u nekim regijama toliko namnožile da ulaze u dvorišta i uništavaju poljoprivredne usjeve. Hrvatski poljoprivrednici ne znaju i ne mogu se sami nositi s tim problemom", rekla je Petir. "Hrvatska ima lovno-gospodarske osnove, no u njih nije unesen točan broj divljih svinja jer su se one u međuvremenu križale i s domaćim svinjama i njihov se broj povećao. Njihova populacija je bitno povećana", naglasila je Marijana Petir i pitala što države članice u takvim situacijama mogu poduzeti da bi smanjile populaciju divljih svinjai pomogle poljoprivrednicima obraniti njihove usjeve i nasade.

Iz Europske komisije poručili su da su sve mjere kojima se može kontrolirati širenje populacije divljih svinja dostupne u Strategiji Afričke svinjske kuge za istočnu Europu. Kako bi kontrolirala širenje bolesti, Europska je unija uspostavila dva modela pomoći. Jedno su hitne mjere, odnosno europski fond u slučaju kad neka država članica potvrdi postojanje bolesti te programe za iskorjenjivanje afričke svinjske kuge jednom kada se bolest utvrdi. Jednako tako, to se odnosi i na preventivne programe u državama članicama u kojima bolest još nije prisutna, ali su u opasnosti jer graniče s pogođenom državom.

U oba slučaja Europska unija državama članicama nadoknađuje do 75 posto opravdanih troškova za sprječavanje širenja bolesti. Mjere usmjerene na sprječavanje širenja bolesti financirane od EU uključuju smanjivanje populacije ženske divljači te zbrinjavanje ostataka uginule divljači kako bi se spriječilo daljnje širenje virusa u okolišu. Uredba EU br. 652/2014 ne predviđa poticaje u slučaju povećane populacije divljih svinja koje uništavaju poljoprivrednu plantažu, vinograde i sl.

Lovci ključni u sprječavanju širenja svinjske kuge

U odgovoru na pitanja zastupnika napomenuto je kako lovci imaju veliku ulogu u sprječavanju širenja bolesti. Predstavljen je dobar primjer iz Češke u kojoj lovci prestaju loviti u okviru 50 km četvornih gdje je nađen virus kako ne bi uznemiravali zaraženu populaciju, a na područjima gdje obitavaju zdrave divlje svinje smanjuju populaciju odstrelom bređih ženki za što primaju i poticaje čime se širenje virusa stavlja pod kontrolu.

M. Petir dodala je da je svakodnevno kontaktiraju poljoprivrednici koji se više sami ne mogu nositi s rastućom populacijom divljih svinja koja im uništava njihove poljoprivredne kulture te je stoga pozvala hrvatsku Vladu, a posebice Ministarstvo poljoprivrede da u suradnji s Hrvatskim lovačkim savezom i Hrvatskom poljoprivrednom komorom pronađe rješenje ovog gorućeg problema.

Foto: Bigstockhoto/Photocech


Tagovi

EU Afrička svinjska kuga Divlje svinje


Autorica

Željka Rački-Kristić

Željka Rački-Kristić

Željka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi