Rešetar: Strategija poljoprivrede mora definirati kako proizvesti 600 milijuna kg mlijeka

“Postizanje hrvatskog strateškog cilja –  godišnjeg otkupa mlijeka od 600 milijuna kilograma moguće je postići uz značajan novi investicijski ciklus, a to je nešto što proizvođači mogu postići kroz nova ulaganja u postojeće farme koje su spremne povećati proizvodnju, ali i broj grla na gospodarstvu”, navodi Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.

Kako piše na stranicama Komore, naše farme su trenutno slabo opremljene s modernom opremom koju je potrebno obnoviti, a važno je investirati i u poljoprivredno zemljište i mehanizaciju.

"Sve nove investicije koje su nam potrebne moraju pratiti povećanje proizvodnje na minimalno 7.500 kg isporučenog mlijeka što znači da moramo značajno povećati produktivnost odnosno proizvodnju po kravi sa sadašnjih 4.500 kg na maksimalno 8.500 kg. Prema nekim izračunima i iskustvima iz ostalih razvijenih zemalja koje imaju stabilnu i veliku proizvodnju takvo ulaganje po jednom mjestu za mliječnu kravu trebalo bi iznositi od 50.000 do 70.000 kuna. Želimo li napraviti strateški zaokret u ovoj proizvodnji treba povećati proizvodnju na 180.000 komada krava, a prema sadašnjim dostupnim podacima imamo ukupno u Hrvatskoj 130.000 krava.

Upravo bi najava da će Hrvatska iz EU kroz iduće sedmogodišnje razdoblje dobiti 22 milijarde eura za spašavanje gospodarstva trebala biti poticaji Vladi da iz tog novca revitalizira uništenu mljekarsku proizvodnju", smatra on. 

Ogroman prostor za rast domaće proizvodnje

Pad proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj se kontinuirano događa u posljednjih 13 godina. Ono što je u ovim kretanjima pozitivno, jest činjenica da se isporuka mlijeka po jednom isporučitelju kontinuirano povećava, što znači da u sektoru proizvodnje mlijeka dolazi do konsolidacije proizvodnje, no ono čime ne možemo biti zadovoljni, je činjenica da se isporuka mlijeka po jednoj mliječnoj kravi kreće prosječno oko 3.800 litara već posljednjih 10-ak godina.

"Naša bilanca potrošnje, uvoza i izvoza mlijeka, upućuje na činjenicu da Hrvatska na vlastitom tržištu ima ogroman prostor za rast domaće proizvodnje u mljekarstvu te da nije jasno zbog čega u cijelom promatranom periodu, kao strateški cilj države nije postavljen rast stočarstva, odnosno rast proizvodnje mlijeka, gdje bi se odgovarajućim mjerama on mogao dostići i gdje bi se Hrvatska priključila cilju svih ostalih zemalja EU, a to je da proizvode vlastito mlijeko za svoje potrebe“, navodi Rešetar.

Rešetar: Ministarstvo nam ne mora tražiti novog otkupljivača mlijeka, nego nas ojačati

Prema njemu, Vlada bi trebala novu strategiju poljoprivrede postaviti tako da se hitno napravi snažan investicijski ciklus u proizvodnji mlijeka i mesa.

Odbor za mljekarstvo HPK, naglašava, smatra kako bi jedna od prvih sjednica Vlade trebala biti upravo o tome kako ostvariti prehrambenu suverenosti, samodostatnost u proizvodnji hrane te na koji način sektor mljekarstva kroz različite alate i mjere koje omogućava ZPP podići i pokrenuti.

Proizvodnja smanjena na oko 40% samodostatnosti

Uprava za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede objavila je mjesečni izvještaj o stanju u stočarskoj proizvodnji za srpanj 2020. godine. Kod broja krava u odnosu na lipanj došlo je do rasta za 0,53% (832 grla više), tako da je broj krava evidentiran u JRDŽ-u na dan 1. srpnja bio 156.765 grla.

Otkup mlijeka u lipnju se procjenjuje na 36.609 tona, što je manje za 5,6% nego u prethodnom mjesecu ali i za 1,45% više u odnosu na lipanj prošle 2019. godine. Kada ovu procjenu za lipanj pribrojimo otkupu mlijeka od početka godine, u prvih šest mjeseci ove godine otkupljeno je 223.169 tona mlijeka što je za 2,3% manje nego u istom razdoblju prošle 2019. godine.

Valentina Lolić: U jednom trenutku imaš sve, u drugom u nevjerici gledaš vijesti

"Najava njemačke kompanije Meggle da će do kraja godine ugasiti svoju proizvodnju u Hrvatskoj samo je dokaz da Hrvatska ne kontrolira sektor poljoprivrede i proizvodnju mlijeka prepušta slučaju jer ona sve brže ide prema svome dnu i kraju. Jer država koja je s oko 50.000 kooperanata u posljednjih 20-tak godina pala na nešto oko 4.500 proizvođača mlijeka, a proizvodnju smanjila na oko 40% samodostatnosti očito nema plan kako da ovu proizvodnju sačuva, poveća i održi je rentabilnom“, poručuje, između ostalog, predsjednik Odbora.