Rešetar: Ministarstvo nam ne mora tražiti novog otkupljivača mlijeka, nego nas ojačati

Jedno je svima jasno - Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji mlijeka, nemamo ga dovoljno za svoje potrebe što dovodi do zaključka da mljekari koji su svoju sirovinu predavali tvrtki Meggle Hrvatska, bilo veći ili manji, neće biti pogođeni njezinim gašenjem. 

Meggle: Javili su nam se otkupljivači koji žele preuzeti suradnju s našim kooperantima

"Druge se mljekare bore za hrvatske proizvođače jer nemamo dovoljno proizvodnje i novi će se otkupljivači lako pronaći. Ako je to razlog sastanka u Ministarstvu poljoprivrede, on se ne mora niti održati", jasan je predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka, Igor Rešetar naglasivši kako bi se ovavki sastanci trebali održavati kod stočara, čuti njihove probleme, a sve kako bi se ova proizvodnja povećala i kako bi postali konkuretni za mljekare. 

Rešetar: Farme gledati kao tehnološke cjeline

"Ja sa svojih 1400 litara mlijeka već nisam toliko interesantan nekoj mljekari, a što je tek s onima koji imaju manje mliječnih krava? Nas treba ojačati i povećati proizvodnju. Problem je i sa pojedinim sabiralištima koja prema odredbama ministarstva nemaju uvjete. To se mora mijenjati", rezolutan je Rešetar. Kaže, ovih nekoliko dana priča o tri važne stvari, dvije je rekao, a koja je treća? 

"Ministarstvo poljoprivrede mora inicirati primarnu proizvodnju mlijeka kao što je napisano u Strategiji poljoprivrede. Moramo farme gledati kao tehnološke cjeline koje u skladu s tim moraju imati dovoljno zemljišta za broj krava u štali. Ako je Hrvatskoj cilj ratarska proizvodnja i višak žitarica, onda to treba reći. Ali ako želimo biti samodostatni u proizvodnji mlijeka, moramo nešto mijenjati", kaže Rešetar podsjetivši kako se u našoj državi prije desetak godina proizvodilo 750 milijuna tona mlijeka godišnje, a danas je to tek 440 do 450 milijuna tona. 

Mliječni proizvodi? Priča prestaje kod PDV-a od 25%

"Dakle, može se. Ali moramo imati ljude koji će odlučiti da mi trebamo imati ovu vrstu proizvodnje i da nam je važan domaći proizvod", ističe ovaj mljekar kojega smo pitali i za komentar o tome kako bi se mljekari trebali udružiti, osnovati zadrugu i više manjih mljekara, odnosno sirana jer, kako je nedavno naš Damir Rukovanjski pisao, budućnost je u mliječnim proizvodima. 

Za Meggleom ne treba cviliti - mi bez njega možemo bolje i kvalitetnije

"Ideja je odlična, ali PDV na takve proizvode iznosi 25% i tu cijela priča prestaje. U susjednoj Sloveniji on iznosi 9% što znači da bi naš proizvođač trebao biti za 16% profitabilniji od susjeda da bi bio konkurentan", zaključio je Rešetar. 

Na neuređeno tržište upozorava i direktor gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočar, Branko Bobetić. Kaže kako ujedno pada potrošnja, a raste uvoz. 

Bobetić: Nesređeno tržište najveći problem 

"Kupovna moć u Hrvatskoj je za 40% manja od EU prosjeka, konkurencija je nelojalna, a cijene uvoznih mlijeka su dampinške. Zato ne čudi da se građani često odlučuju za jeftinije, ali strano mlijeko. No, na tome treba raditi. Čitava Europa, posebno sada u pandemijskoj krizi upućuje potrošače na svoje proizvode. No, prije toga treba urediti tržište", naglašava Bobetić. 

I on smatra kako je nerealno očekivati da se manji mljekari udruže i svoje mlijeko distribuiraju u manje sirane. "To nije stvar koja se može napraviti preko noći. Već je bilo takvih projekata koje je država suportirala kroz operativni program EU fondova, no vrlo je malo toga zaživjelo jer je, ponavljam, tržište i dalje nesređeno", zaključio je Bobetić koji će sudjelovati na sutrašnjem sastanku u Ministarstvu poljoprivrede, na kojega je ministrica Marija Vučković pozvala Upravu Meggle Hrvatska. 

Možda će Meggle biti kap koja je prelila čašu - mlijeka, nakon koje će se problemi početi rješavati na zadovoljstvo svih - stočara, mljekara i u konačnici, potrošača.