Redovna njega papaka povećava količinu mlijeka do 15% i sprječava jalovost krava

U suvremenom intenzivnom govedarstvu njega papaka ima izuzetno veliki značaj. Visoko produktivna grla se uglavnom vrlo malo kreću, pa im papci prerastu, što dovodi do teških oboljenja. Zato je neophodna stalna njega papaka koja se sastoji u stalnom održavanju higijenskih uvjeta i povremenom orezivanju preraslih papaka (najmanje 2 puta godišnje), jer rožina papaka neprekidno raste i to oko 1 cm mjesečno. 

Oboljeli papci su često izvor infekcije

Papak je dio tijela koji nosi cjelokupnu tjelesnu masu goveda i neprestano je izložen štetnim faktorima vanjske sredine. Oboljeli papci su vrlo često izvor infekcije i takva grla nerijetko imaju upale vimena, zglobova, tetiva i probleme sa sterilitetom.

Jedna od najvažnijih mjera koja se koristi za njegu papaka je postupak orezivanja ili korekture papaka. Da bi se spriječile posljedice u vidu nepravilnih stavova nogu, šepavosti, ili nekog drugog težeg oblika bolesti papaka, orezivanje papaka predstavlja nužnu preventivnu mjeru. Pravilnim i redovnim orezivanjem, održava se pravilan oblik i veličina papaka i time stvara mogućnost da krava stoji sigurno i da se pravilno kreće.

Osigurajte potrebne uvjete

Za uspješno, pravilno orezivanje papaka treba osigurati sve potrebne uvjete:

• stručno-obučeno osoblje;
• potreban alat i pribor;
• odgovarajuće fiksiranje krava;

Primarna stavka za provođenje ove mjere svakako predstavlja osposobljen stručni kadar. Imajući u vidu da se djelomično teoretsko stručno znanja iz ovog sektora stječe u srednjim školama veterinarske i poljoprivredne struke, kao najpouzdanija opcija bi bila provođenje specijalnog tečaja, odnosno proširene praktične obuke za završene ili aktivne učenike ovog usmjerenja.

Kao drugi uvjet za uspješno obavljanje ovog postupka neophodno je osigurati potreban alat i pribor. Ovaj specifični zanat se može obavljati korištenjem manualnih sprava ili električnih uređaja za jednu ili višenamjenskih operacija. U svakom slučaju, najbolje je ako se osigura čitava garnitura namjenskog alata. 

Alati za orezivanje papaka

Komplet za orezivanje papaka sadrži:

• Kliješta koja služe za skraćivanje papaka, odnosno odstranjivanje viška na vrhovima, a eventualno i skidanja sa strane;
• Škare koje se sve više upotrebljavaju za skidanje viška s ivica papaka;
• Garnitura specijalnih noževa ("rajsera") za rezanje papaka. Oni mogu biti raznih oblika (modela), s oštricom s jedne strane (lijeve ili desne), da bi se izbjegla ozljeda pri radu, ili s obostranom oštricom, što je rjeđe. Oštrice noževa mogu biti razne dužine ili debljine. Bez obzira na model, nož mora biti vrlo oštar, što omogućuje lakši i kvalitetniji rad;
• Kratko dlijeto s rukohvatom na suprotnom kraju, čija je namjena skidanje i obrada donjeg dijela papaka (tabana);
• Dugačko dlijeto – primjenjuje se za skidanje ivice papaka;
• Drveni čekić (male veličine), koji se koristi kao pomoćni alat uz dlijeto;
• Turpija se upotrebljava za završnu, finu obradu papaka pri njihovom formiranju;
• U pribor za korekturu papaka ulazi drveni podmetač na koji se postavljaju papci prilikom orezivanja ali bez upotrebe boksa.

Ipak i pored svih navedenih i opisanih alata, danas primat u ovom postupku imaju električna rezna ploča i kutna električna brusilica, koje omogućavaju lakše, brže i kvalitetnije orezivanje papaka. 

Fiksiranje nogu goveda

Treći faktor za funkcioniranje ove mjere je odgovarajuće fiksiranje goveda. Poznato je da se ovaj postupak primjenjuje u govedarstvu za različite potrebe, može se zaključiti da je to određeni način kojim se postiže smirivanje, sputavanje kretanja, odnosno pojedinih dijelova tijela, kako bi se mogli provesti određeni zahvati. 

U skladu s tim, nužno je obaviti fiksiranje kao redovnu mjeru za održavanje zdravlja nogu i papaka. S druge strane fiksiranje goveda je neophodno, jer se istovremeno štite i čuvaju ljudi koji obavljaju ovu intervenciju. 

Postupak fiksiranja prednjih nogu može se učiniti na dva provjerena načina.

• Prvi način, nešto složeniji, započinje postavljanjem (jednostrukim obmotavanjem) konopca oko kičice, potom prevlačenjem (prebacivanjem) konopca preko grebena na suprotnu stranu prednjeg dijela tijela i povlačenjem sve dok se noga ne savije uz nadlaktičnu kost.
• Drugi način bazira se na upotrebi tzv. bremze-stezača koji se formira jednostrukom ili dvostrukom omčom od konopca postavljenom iznad zgloba, tako da se između nje i podlaktice podvuče kraća drvena palica ili motka i uvrće na jednu stranu, izazivajući pritisak i bol kod životinje, a također i savijanjem uz nadlaktičnu kost.

Fiksiranje zadnjih nogu može se učiniti na više načina

• hvatanjem i snažnim povlačenjem koljenog nabora lijeve ili desne noge (shodno potrebi) u pravcu repa i slabina;
• postupak koji se osniva na sličnom principu kao i prethodni, s tim što se ovdje primjenjuje povlačenje repa između nogu, a zatim preko nabora na koljenu, snažnim povlačenjem nagore, ka leđima;
• Postupak za koji se koristi tzv. repna bremza – podizanjem i savijanjem korijena repa ka leđima;
• Metoda klasične bremze-stezača potkoljenice, koji podrazumijeva postavljanje omče iznad skočnog zgloba i palice (prilagođene motke) kojom se ista uvrće;
• Metoda podizanja zadnje noge, pri čemu dva pomoćnika postavljaju dugu drvenu motku ispred skočnog zgloba i ravnomjerno je podižu i pomiču unazad, što omogućava podizanje zadnje noge.

U suvremenom govedarstvu svaka veća farma krava ima boks za fiksiranje životinja i on umnogome olakšava orezivanje i njegu papaka.

Poslije orezivanja - dezinfekcija

Poslije orezivanja treba obaviti dezinfekciju papaka i ona treba biti redovan postupak. Ona se izvodi relativno jednostavno, nije skupa, a njen učinak je veliki. Za dezinfekciju se koriste 3-5% otopina formalina, ili 5-6% otopina bakar sulfata koji povoljno djeluje i na očvršćivanje rožine papaka i time sprječava njeno pucanje. U tu svrhu koriste se kade i udubljenja u betonskim podlogama.

Redovnom njegom papaka i nogu, održava se dobro zdravlje krava, povećava se količina mlijeka i do 15%, a sprječava se i jalovost krava.

Autorica: Svjetlana Mičić, Savjetodavna RS