Pretraga tekstova
Što ako ovca nikada ne bude ostrižena? Hoće li vuna rasti zauvijek? Je li to zdravo? Je li to greška evolucije?
Nedavno je do javnosti dospjela priča o izgubljenoj australskoj ovci imena Chris koja je pet godina živjela u divljini, a sa koje je u trenutku pronalaska skinuto 24 kg vune. Ovca pod imenom Shrek također se nije voljela šišati. Tako se šest punih godina ovca skrivala u špilji, a njezina vuna je bujala i bujala. Kada je pronađena, njezini vlasnici nisu mogli vjerovati da je to njihova ovca. Ličila je na ogromnu vunenu kuglu.
Kada je Shrek napokon lišen svoje težine, u vuni je bilo dovoljno materijala za 20 muških odijela. No, što ako ovca nikada ne bude ostrižena? Hoće li vuna rasti zauvijek? Je li to zdravo? Je li to greška evolucije?
Novinari modernfarmer.com upitali su to stručnjaka za ovce. On im je na to jednostavno odgovorio - da. Za domaće ovce, kao što je merino, vrijedi pravilo da će vuna nastaviti rasti sve dok ju netko ne ostriže. Domaće ovce su evoluirale s obzirom na suživot s ljudima. Primitivne ovce, kao što je kanadski muflon na zapadu, još uvijek skidaju svoju vunu svake godine. A domaće ovce, one koje se uzgajaju primarno zbog mesa, će isto tako same od sebe periodično skinuti nešto vune. Ali kod većine postoji kontinuiran cjelogodišnji rast vune.
Na pitanje postoje li negativne posljedice po zdravlje kada vuna raste toliko dugo bez striženja, odgovara kako je moguće da dođe do toplotnog stresa, kao i problema s pokretanjem ukoliko se dogodi da ovca legne na leđa pa se ne može okrenuti.
"Ovce se ne vole šišati. To je kao kad idete kod zubara. Kad bi samo znale koliko je to dobro za njih. No sa starijima nema problema, znaju rutinu, opuste se, a kada je strigač dovoljno iskusan - sve bude gotovo za tri do četiri minute, bez boli", kaže stručnjak za ovce sa Sveučilišta u Wisconsinu.
Izvori
Tagovi
Ovčja vuna Merino ovce Dave Thomas Domaće ovce Shrek Modernfarmer Kanadski muflon Štriganje ovaca Skidanje vune Teret vune
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.