Raste broj stoke u Lici, ali stanje u veterinarskoj struci daleko je od dobroga

Općina Udbina u Lici s 26 naselja je druga po veličini u Hrvatskoj, a od oko 300-njak registriranih OPG-ova, njih 230 se bavi stočarstvom na kojima broj goveda, ali i ovaca, konja i koza, raste i trebaju adekvatnu veterinarsku skrb. Osim toga, taj golemi prostor je mjesto gdje se često, nažalost, ostavljaju kućni ljubimci, u prvom redu psi, na putu iz sjevernozapadne Hrvatske na more. Općina ima adekvatan prostor te jedini imaju registrirano sklonište za četiri velike životinje.

"Prvi put nakon Domovinskog rata, Udbina ima i svoju veterinarsku ambulatnu, ali ista ima samo djelomične ovlasti, zbog čega brojni stočari i dalje moraju po papire u 30  kilometara udaljenu Korenicu. Osim toga, već tri godine nemamo veterinarskog inspektora, a njegov posao, bilo da se radi o tzv. plutajućim govedima, koja su i dalje veliki problem ili prometnim nesrećama uslijed naleta divljih svinja, ne može rješavati komunalni redar", ističe dugogodišnji načelnik mag. ing. Josip Seuček, koji se iz Zagreba vratio na djedovinu u Lici i nije se pokajao.  

Nema više slobodnog poljoprivrednog zemljišta

Prema njegovim riječima, općina odgovara za sve, a nema alata na raspolaganju za rješavanje nagomilanih problema na terenu, kako bi život tamošnjim žiteljima, kojih je sve manje, učinila i pored osigurane komunalne infrastrukture, boljim ili barem podnošljivijim. Primjerice, već tri godine, kaže, nisu raspisali natječaj za poljoprivredno zemljište, a slobodne zemlje pored skoro 8.000 ha u zakupu, više i nema. Riječ je o dugogodišnjem ili privremenim rješenjima za zakup koji plaćaju.

Što se tiče komasacije, načelnik ističe da je upoznat s natječajem Ministarstva poljoprivrede, ali drži da je taj postupak nemoguće odraditi. Naime, kaže da pola čestica nema u zemljišnjim knjigama, a one koje imaju su raspodijeljene između 20-ak vlasnika. Drugim riječima, taj bi postupak zahtijevao puno vremena, ali i resursa, kao što je kadar koji bi se upustio u postupak komasacije, što bi zahtijevalo i pronalaženje brojnih suvlasnika zemljišta. Riječ je o usitnjenim površinama, ali ima i onih po 10-12 ha, koje su razbacane, napominje.

Načelnik ističe i da im je za zadnji natječaj za zakup zemljišta, za što općina mora imati i Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, kao i dodatne suglasnosti, trebalo i po 20 mjeseci da zakupce uvedu u posjed. S druge strane, Hrvatske šume, to ne moraju tražiti za pašarenje. Osim toga, apsurd je da nema slobodnog zemljišta za domaće stanovništvo, pa čak i kada je ono odmah iznad njihovih kuća, a da zemljište dobivaju oni koji su udaljeni 70-80 kilometara, odnosno dolaze čak iz druge županije. Primjerice, zna se dogoditi da 'preko noći' 50-ak konja osvane na nečijoj zemlji na području naše općine, ističu naši domaćini.

OPG-ovi zadržali mlade na zemlji

Načelnik je šumar po struci, bavi se i uzgojem konja i uvjeren je da preveliko administriranje koči poljoprivrednu proizvodnju. Siguran je da su OPG-ovi zadržali mlade obitelji na zemlji u Lici. Ipak, zalaže se za učinkovitu kontrolu potpora, bilo da se radi o košnji trave na vrijeme ili uzgoju u sustavu krava-tele, goveda i konja. Jer, nažalost bilo je i neželjenih slučajeva kršenja Zakona o dobrobiti životinja. Najčešće se radi o bijegu domaćih životinja, čije je lutanje po zakonu kažnjivo, na pojedinim, uglavnom staračkim domaćinstvima, koja se teško nose sa većim brojem goveda.

"Inače, sukladno Zakonu o veterinarstvu, jedna općina je jedna epizotološka jedinica, i mi spomenute probleme želimo adekvatno rješavati", ističe načelnik.

Slaže se i komunalna redarstvenica Milka Lipovac, koja ističe da su napuštene pse, što se ponavlja svako ljeto, dosada zbrinjavali u skloništu Lič, kod Rijeke, što su plaćali 10 eura po danu. Na Udbini imamo prostora za adekvatno zbrinjavanje 60 napuštenih pasa, kaže Lipovac. 

Uništava se i genetski potencijal goveda

Dr. vet. medicine Vjekoslav Rašić u veterinarskoj struci je već 30 godina. Sve te godine, kako kaže, proveo je kao terenski veterinar. Danas na Udbini, koja je nekada imala tri veterinarske ambulante, ima otvorenu ambulantu, o čijim smo problemima djelomičnih ovlasti već pisali na Agroklubu. No, nema pomaka po ovome pitanju iako je stjecajem okolnosti područje Općine Udbina prostorno najveće s najmanjim brojem stanovnika po četvornom kilometru od svega 2 stanovnika, ali s brojnim registriranim OPG-ima.

Stočari iz Udbine dobili veterinarsku ambulantu, ali po potvrde i dalje moraju u Korenicu?

A, ističu, bez dobre veterinarske službe u smislu praćenja zdravstvenog stanja životinja i preventive i savjetodavne službe u stočarskom djelu uzgoja, nema ni uspješnog stočarstva.

"Jedan od uočenih problema se javlja u obliku uništenja genetskog potencijala, jer je dozvoljeno držanje 'rasplodnih' bikova različitih pasmina među kravama, koji ni fenotipom ni genotipskim karakteristikama ne odgovaraju pasmini", pojašnjava Rašić.

Uzmimo za primjer da ostavimo muško tele simentalca, kaže, koje je dobiveno umjetnom oplodnjom, za daljnji rasplod. To tele raste i imamo 'bika'. Stočari se na ovaj potez odlučuju iz nekoliko razloga. Prvi je loš učinak osjemenjivača, u ovom slučaju doktora vet. medicine. Drugi je cijena, a treći je i nedostupnost samih veterinara. "Kao kod svih profesija u veterinarstvu također je prisutan manjak doktora veterinarske medicine, kao i izostanak svakog nadzora nad radom doktora veterinarske medicine", napominje Rašić. 

Ističe da je najteže stanje u općinama gdje vlasnici veterinarskih ambulanti nisu veterinari nego osobe koje su u veterini vidjele dobru zaradu i jedini cilj im je profit, pa su veterinarstvo sveli na tzv. naređene mjere odnosno na poslove koji se financiraju iz državnog proračuna, a sve ostalo je manje bitno. "Tako je jedan vlasnik izjavio da je umjetno osjemenjivanje krava neisplativo. Kao dugogodišnji terenski veterinar držim da je doveden u pitanje genetski fond. Nije očuvanje genetskog fonda držanje sjemena elitnih bikova u kontajnerima u Novoj Genetiki i CUS Varaždin", upozorava naš sugovornik.

Stanje u veterinarskoj struci daleko od dobroga

On drži da se tako genetski fond ne može očuvati. Moguća ga je očuvati jedino predanim radom na terenu i osjemenjivanjem valjano uzgojnih plotkinja, a to nije nimalo lak posao te je dugotrajan proces. Iz palete sjemena koje je danas prisutno većina je uvoz iz inozemstva.

Kaže da osim toga, pošto su bikovi koji su među kravama u uzgoju krava-tele, često u opticaju na više OPG-a, postoji i mogućnost spolno prenosivih bolesti. Od kojih neke mogu izazvati trajni sterilitet plotkinja i oboljenja ljudi jer je promet bikovima nekontroliran. Naime, jednostavno se upiše prirodni pripust i otac je nepoznat, ako vlasnik nema licenciranog bika i ne vodi evidenciju o pripustu, pojašnjava iskusni  veterinar.

Dakle, bez dobro organizirane veterinarske službe imat ćemo problem. Veterinari bi trebali educirati vlasnike životinja o prevenciji zaraznih parazitarnih bolesti. O štetnosti prekomjerne uporabe antibiotika, pogotovu kod grla čije se proizvodi koriste za prehranu ljudi bilo da je to mlijeko, meso ili jaja. I podučavati da postoje i drugi načini liječenja pogotovo u govedarskoj proizvodnji, ističe Rašić.

"Trebamo svi biti svjesni da je stanje u veterinarskoj struci daleko od dobroga u Lici. Ali ništa se ne može riješiti preko noći, jer nije tako ni nastalo, ali ako se ne krenu ti problemi rješavati jedan po jedan sve će se urušiti. Cijenu toga ćemo platiti u zdravlju stanovništva, što je velika cijena", zaključuje veterinar.