Rast cijena kukuruza i gubitak libanonskog tržišta: Ima li budućnost hrvatski tov junadi?

I dok se nekada kupovao za oko 90 lipa po kilogramu, veleprodajna cijena kukuruza u lipnju ove godine iznosila je u prosjeku čak 1,5 kuna po kilogramu. Poremećaj je to na tržištu, a koji je posebno pogodio tovni sektor. 

"Nastavio se trend od prošle godine gdje su cijene žitarica zbog poremećaja na kineskom tržištu poskupile za 70 do 80 posto“, kazao je za Slavonskobrodsku televiziju Darko Celovec, predsjednik Udruge uzgajivača tovne junadi. 

Najveći je to rast cijene ove ratarske kulture, jedne od ključnih sastavnica obroka stoke. Hranidba sama po sebi, ističe sugovornik, čini od 60 do 70 posto ukupnih troškova u ovoj stočarskoj proizvodnji. 

Država treba odigrati ključnu ulogu

"To je najveći dio naše kalkulacije, dok 30 posto čini telad za tov koju kupujemo, a 10 posto su ostali troškovi. Ako računate da je za 70 posto narastao kukuruz, a mi ne možemo podići cijenu za više od 10 posto, znači da su problemi veliki“, zaključuje. 

Dodatnu situaciju pogoršavaju i ekstremne vremenske neprilike poput olujnog nevremena, tuče, ali i suša i toplinski valovi čine svoje. 

Kukuruz je, napominje Celovec, u vrlo lošem stanju što će rezultirati u konačnici rastom cijena žitarica kao i teladi. "Svi troškovi kada gledate su otišli, a mi ne možemo postići cijenu koja bi ih mogla pokriti“, naglašava dodajući kako rade s gubitcima, a pravi razmjeri cjelokupne situacije najbolje će se vidjeti u budućnosti. 

Tu je, također prisutan i strah da bi neki proizvođači od ove proizvodnje mogli odustati. 

Predsjednik Udruge osvrnuo se i na nedavno objavljen podatak Ministarstva poljoprivrede o dodatnim potporama od 220 milijuna kuna stočarstvu, smatrajući da je svaka pomoć dobro došla, no u isto vrijeme istaknuo je i da je situacija puno kompleksnija. 

"Bojim se da ako država ne stane s nekim novim mjerama iza nas, a druge članice budu uz svoje proizvođače, opet će se desiti ono što se već godinama događa, a to je da će subvencionirano meso iz drugih država dolaziti na naše tržište po nižim cijenama, kojima naši stočari neće moći konkurirati“, upozorio je. 

Gubitak najvećeg izvoznog tržišta dodatni udarac

Osim proizvođača, na svojoj koži, ovaj problem bi mogli osjetiti i sami potrošači. Uskoro bi tako kupci u mesnicama mogli izdvajati puno više za mesne prerađevine, juneće butove, plećke, carska mesa i ostalo. 

Cijene mesa, ističe Celovec, neminovno će se povećavati. "Ako vi imate u proizvodnji poskupljenje 70 posto glavnog elementa proizvodnje, onda je logično da do poskupljenja mora doći“, kaže napominjući kako ovdje važnu ulogu treba odigrati resorno Ministarstvo kao i sama država kroz subvencioniranje. 

Osim poskupljenja kukuruza i vremenskih neprilika, dodatni udarac proizvođačima u ovoj Udruzi, koja ih okuplja oko 300-njak čime je najveća takva u Hrvatskoj, je gubitak najvećeg izvoznog tržišta - Libanona. 

"Od njega više ništa, gotovo da se zatvorio. Ostala je samo Italija koja može nešto bolje platiti. Tu ja vidim spas, premda ni talijanske cijene ne pokrivaju novonastale troškove“, zaključuje predsjednik Udruge. 

Na što je sve Celovec upozorio možete pogledati i u videu: