Prvi odstrel čaglja na Cresu - ozbiljna prijetnja opstanku već ugroženog ovčarstva

U studenom 2025. godine na području lovišta "Batajna-Hraste“, kojim gospodari Udruga Pramenka, odstrijeljena je prva jedinka čaglja na otoku Cresu. Iako su ranije postojale snimke i dojave o njegovoj prisutnosti, ovaj službeni odstrel predstavlja ozbiljno zvono za uzbunu za lokalnu zajednicu i ekosustav najvećeg hrvatskog otoka, ističe Udruga BIOM.

Pojava predatora koji ranije nije obitavao na Cresu, nije samo prijetnja stadima, već izravno ugrožava i opstanak bjeloglavih supova, čija je budućnost neraskidivo vezana uz tradicionalno, ekstenzivno ovčarstvo.

Ekstenzivni uzgoj

Prema istraživanju koje je u sklopu projekta LIFE SUPport provela doc. dr. sc. Marica Marinović Golubić, broj divljih svinja i čagljeva na Krku je toliko narastao da na otvorenom pašnjaku u uvjetima ekstenzivnog uzgoja ovčari više ne mogu ostaviti ovce i janjad bez nadzora jer su štete na stadima (a prvenstveno janjcima) iznimno velike.

"Ekstenzivni uzgoj ovaca na Cresu predstavlja glavni izvor hrane za populaciju supova, jer se ove ptice hrane uginulim životinjama na pašnjacima. Situacija na susjednom otoku Krku, gdje su čagljevi već brojni i nanose ogromne štete, služi kao mračno upozorenje. Dok je do sada na Cresu štetu činila uglavnom divlja svinja, pojava čaglja uvodi novu razinu opasnosti jer napada janjad na otvorenim pašnjacima, što prisiljava ovčare na stalni nadzor stada“, istaknuo je Dubravko Dender iz Udruge Biom, voditelj projekta LIFE SUPport.

Ovčarstvo je ključ za očuvanje bioraznolikosti kvarnerskih otoka

Statistika je neumoljiva, od 2011. godine broj ovaca na kvarnerskim otocima pao je za 15 posto, što je gubitak od pet tisuća grla u samo 12 godina. Nastavi li se ovaj trend, za dva desetljeća broj ovaca bit će više nego prepolovljen. Na Krku je samo tijekom 2025. godine ustrijeljeno 80 čagljeva, što potvrđuje razmjere invazije.

Gradonačelnik Cresa, Marin Gregorović, ističe kako je konfiguracija terena na otoku, s mnogo obraslih i teško dostupnih područja te neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, iznimno povoljna za zadržavanje čagljeva, što otežava njihovo suzbijanje.

Okretanje turizmu

Problem dodatno komplicira činjenica da je lov na čaglja izrazito zahtjevan i lovcima često neatraktivan. Grad Cres stoga pruža podršku ovčarsko-lovačkim udrugama kroz donacije opreme poput mobilnih kamera i prijenosnih čeka, a razmatra se i sufinanciranje nabave termalnih optičkih ciljnika.

"Postoji mogućnost da se njegovo širenje zaustavi na samom početku, dok je broj jedinki mali. Ako dođe do formiranja čopora, iskorjenjivanje više neće biti izvedivo“, naglašava profesor Vedran Slijepčević s Veleučilišta u Karlovcu.

Iskustva s područja Nacionalnog parka Kornati potvrđuju da pojava predatora potiče ljude na odustajanje od ovčarstva i okretanje turizmu jer ulaganja u zaštitu stada postaju neisplativa.

Savjetodavno vijeće projekta LIFE SUPport apelira na žurnu reakciju svih nadležnih institucija kako bi se Cres zaštitio od scenarija s Krka i očuvala biološka raznolikost otoka. O uspjehu ove borbe ovisi hoće li creski pašnjaci ostati dom ovcama i bjeloglavim supovima ili postati lovište novopridošlih predatora.