Broj ovaca na Krku, Cresu, Lošinju i Rabu rapidno se smanjuje, što znatno utječe na bioraznolikost pa i opstanak supova čiji suživot s ovčarima na Kvarneru traje više od 1. 000 godina.
Bez opstanka tradicionalnog, ekstenzivnog stočarstva, dolazi u pitanje i opstanak supova čiji suživot s ovčarima na Kvarneru traje više od 1. 000 godina. Ovčarstvo je ključ za očuvanje bioraznolikosti kvarnerskih otoka, ističu iz Udruge BIOM, jedne od vodećih organizacija civilnog društva za očuvanje prirode u Hrvatskoj.
Kažu, u prošlosti se mnoštvo ovaca slobodno napasalo na otvorenim pašnjacima, a za uginule u prirodi bi se pobrinuli strvinari čime su sprječavali razvoj i širenje različitih zaraza. Štoviše, kako to navode Goran Sušić i Irena Grbac u svojoj knjizi "Želite li stvarnost ili mit – priča o bjeloglavom supu" iz 2002., tijekom tisućljeća kvarnerski su supovi prilagodili vrijeme izlijeganja iz jaja tako da se poklapa s razdobljem kada ovce donose na svijet svoje potomstvo.
"To nije bilo nimalo slučajno jer je vrijeme janjenja ujedno i vrijeme najveće smrtnosti ovaca na pašnjacima, što znači i najveću količinu strvina kojima supovi hrane sebe i svoje ptiće", objašnjavaju.
Nažalost, broj se ovaca na Krku, Cresu, Lošinju i Rabu rapidno smanjuje. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje su iznijeli, od 2011. godine pa do danas broj je manji za 15%. Od 32.000, koliko ih je bilo 2011. na ovim otocima, u 2023. godini zabilježeno je 27.000.
Najveći pad bilježi otok Rab gdje je u 2023. ostalo 67% fonda ovih domaćih životinja iz 2011. godine. Zatim slijedi otok Krk s 82%, što je pad od gotovo 20% ukupnog broja u dvanaest godina. Najstabilniji je broj ovaca na Cresu, gdje je zabilježen pad ukupnog fonda za 9% u razdoblju od 2011. do 2023. godine.
Udruga je lani provela i anketu među lokalnim stanovništvom. Kako stoji u studiji doc. dr. sc. Marice Marinović Golubić, stočarstvo je obiteljska tradicija kojom su se bavili njihovi roditelji, djedovi i bake, često pradjedovi i prabake, a svi anketirani ovčari strahuju da će njihov broj u budućnosti kontinuirano opadati. Razlozi su, kako navode, zrela dob današnjih ovčara, postojanje nezavičajne divljači na otocima, te nedovoljno društveno vrednovanje i priznavanje važnosti ovčarstva.
Kolika je važnost ekstenzivnog stočarstva, posebice ovčarstva na otocima, ističe i Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.-2027. Naime, eko shema 31.02. Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima, intervencija je u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja koja se isplaćuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.
Prema njoj, održavanje pašnjaka ispašom doprinosi opstanku karakterističnih krajobraza, očuvanju pašnjačke vegetacije, karakterističnih biljnih i životinjskih vrsta te vrijednih staništa. Ispaša životinja na pašnjacima kroz dulji period pruža doprinos dobrobiti životinja.
Da na otoke treba vratiti ovce, dodatno je istaknulo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kroz planirane programe razvoja sektora stočarstva do 2030.
Proizvodnja ovčjeg mlijeka, podsjećaju, temelji se na izvornim pasminama koje se tradicionalno uzgajaju u priobalnom mediteranskom dijelu Republike Hrvatske gdje je proizvodnja ekstenzivna i u velikoj mjeri ovisi o klimatskim prilikama i prirodnom prirastu hrane na pašnjacima.
Očuvanje ugroženih i izvornih pasmina domaćih životinja također je prepoznato kroz SP ZPP. Intervencija 70.03. jasno navodi i da se na popisu nalazi 27 ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja, a među njima creska, krčka i rapska ovca, dakle upravo one koje nastanjuju kvarnerske otoke.
Tako je visina potpore za cresku 233,06 €/uvjetnom grlu, za krčku 228,85 €/UG, a rapsku 258,02 €/UG.
Iz Udruge BIOM naglašavaju i da se ovčarstvo i turizam ne bi trebali međusobno isključivati već bi proizvodnja domaće hrane trebala biti vrlo važan segment razvoja turizma.
"Stoga je vrlo važna promocija ovčarstva kao nužne i nezaobilazne otočke aktivnosti koja ima kako kulturno-tradicijski, tako i ekonomski te ekološki značaj budući podržava očuvanje bioraznolikosti", zaključuju.
Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Tagovi
Autorica
Partner
Vurnikova ulica 2,
1000 Ljubljana,
Slovenija
tel: +386 1 473 53 81,
e-mail: info@czd-kmeckiglas.si
web: https://kmeckiglas.com/
Andrej Žalec
prije 2 tjedna
Kod nas u Sloveniji, bas sad zbog političkih trenja, jer je SDS (Janša) političar izabran za predsjednika Udruge (Kmetijsko gozdarske zbornice) žele je vladajuči (crvena bogataška banda) uništiti, Ja ne razumem, kako vladajuči ne shvačaju, da ako samo za mjesec dana postane transport presječen, biti čemo svi gladni. Ne shvačam,kako jim (i vašim i našim) nije jasno, da brez tvrdoglavih seljaka, koji sa poslom u drugim granama plačaju održavanje poljuprivrednih imanja. Zar ne shvačaju, da ako nema teladi, odojaka, janjaca, i svih drugih vrsta hrane u svakom selu, da nam preti glad, kod prve neke nedajbože nesreče? Čak i KONJI i VOLOVI nam trebaju ako nestane dotok nafte. ja imam več unuke, i meni ne treba dosta. Ali kako če se protiv te ludosti LGTB i islamske najjezde boriti naši mladi,koji više ni djece nemaju. Nema smisla..Ja i ti rekli smo svoje.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Andrej izgubili smo puno radi neodgovornog REŽIMA U Zagrebu , koji od 2001 nameće NE obvezujuće raspolaganje sa državnom zemljom radi toga i PROMAŠENIH zakona za PRIVATNU zemlju u EU smo ušli sa samo 960 tisuća hektara ! Zamoljen je predsjednik Mesić od dijela seljačkih udruga 2001 da reagira . Rekao sam da Zakon za državnu zemlju neće funkcionirati na lokalnoj razini , dao svima BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju I nizozemski ! Pitao sam Mesića da zatraži SJEDNICU Vlade i upozori Račana da se ne ide u promašene izmjene ! Mesić je predložio da on organizira novi sastanak nas iz seljačkih udruga i ministara koje želimo da ON pozove . Nije odradio ništa ! Sada uživa u političkoj mirovini kao i dio tadašnjih zastupnika i ministara , UMJESTO U ZATVORU !
Andrej Žalec
prije 4 tjedna
Đuro Japaric, pa ko plača onda poreze i šta ja znam, koje sve obaveze imate za zemljišta. Tisuče ha, kako pričaš? To država (vi svi) gubite milijune €, a niko ni ne održava ta zemljišta. Da netko želi obradjivati ta zemljišta mora investirati hiljade € da jih samo očisti. Ludo, neracionalno, da ne kažem neodgovorno od vlasti.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Andrej već je sada puno gorivne mase u Dalmaciju ! Za Dalmaciju i Hrvatsku temeljni je problem zemljište ! U Dalmaciji i na kopnu veliki broj parcela vodi se na UMRLIM ! Puno se vodi u obliku suvlasništva ! REŽIM u Zagrebu NEĆE donijeti članke za nasljeđivanje zemlje i što je još gore pokretanje OSTAVINSKOG postupka u Hrvatskoj nije obvezujuće ! Politička MAFIJA u Zagrebu 1991 donijela je Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim je počelo PODRŽAVLJENJE ! MAFIJA 2025 NE zna ni koliko lokalnih vlasti od MEGALOMANSKIH 556 IMA DRŽAVNU ZEMLJU ! Od 2018 opet su NAMETNULI ne obvezujuće raspolaganje LOKALNIM vlastima , kao i NE obvezujuće da ministar Dabro donese odluku da Ministarstvo preuzme raspolaganje ! Hrvatski seljački sektor je većinom za MUZEJ !
Andrej Žalec
prije 1 mjesec
Dalmacija i primorje, ako se ne bude paslo, kosilo, čistilo..itd , biti če bure baruta u ljetnim sušama. Pogledajte Kaliforniju ovih dana.