Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Očuvanje bioraznolikosti
  • 13.01.2025. 12:00
  • Primorsko-goranska, Cres, Rab, Krk

Ovčarstvo je ključ za očuvanje bioraznolikosti kvarnerskih otoka

Broj ovaca na Krku, Cresu, Lošinju i Rabu rapidno se smanjuje, što znatno utječe na bioraznolikost pa i opstanak supova čiji suživot s ovčarima na Kvarneru traje više od 1. 000 godina.

Ovčarstvo je ključ za očuvanje bioraznolikosti kvarnerskih otoka
Foto: Goran Kovačić/PIXSELL
  • 445
  • 39
  • 0

Bez opstanka tradicionalnog, ekstenzivnog stočarstva, dolazi u pitanje i opstanak supova čiji suživot s ovčarima na Kvarneru traje više od 1. 000 godina. Ovčarstvo je ključ za očuvanje bioraznolikosti kvarnerskih otoka, ističu iz Udruge BIOM, jedne od vodećih organizacija civilnog društva za očuvanje prirode u Hrvatskoj.

Kažu, u prošlosti se mnoštvo ovaca slobodno napasalo na otvorenim pašnjacima, a za uginule u prirodi bi se pobrinuli strvinari čime su sprječavali razvoj i širenje različitih zaraza. Štoviše, kako to navode Goran Sušić i Irena Grbac u svojoj knjizi "Želite li stvarnost ili mit – priča o bjeloglavom supu" iz 2002., tijekom tisućljeća kvarnerski su supovi prilagodili vrijeme izlijeganja iz jaja tako da se poklapa s razdobljem kada ovce donose na svijet svoje potomstvo.

"To nije bilo nimalo slučajno jer je vrijeme janjenja ujedno i vrijeme najveće smrtnosti ovaca na pašnjacima, što znači i najveću količinu strvina kojima supovi hrane sebe i svoje ptiće", objašnjavaju. 

Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima 

Nažalost, broj se ovaca na Krku, Cresu, Lošinju i Rabu rapidno smanjuje. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje su iznijeli, od 2011. godine pa do danas broj je manji za 15%. Od 32.000, koliko ih je bilo 2011. na ovim otocima, u 2023. godini zabilježeno je 27.000.

Najveći pad bilježi otok Rab gdje je u 2023. ostalo 67% fonda ovih domaćih životinja iz 2011. godine. Zatim slijedi otok Krk s 82%, što je pad od gotovo 20% ukupnog broja u dvanaest godina. Najstabilniji je broj ovaca na Cresu, gdje je zabilježen pad ukupnog fonda za 9% u razdoblju od 2011. do 2023. godine.

Najveći pad broja ovaca bilježi se na Rabu (Foto: B. Kufner)

Udruga je lani provela i anketu među lokalnim stanovništvom. Kako stoji u studiji doc. dr. sc. Marice Marinović Golubić, stočarstvo je obiteljska tradicija kojom su se bavili njihovi roditelji, djedovi i bake, često pradjedovi i prabake, a svi anketirani ovčari strahuju da će njihov broj u budućnosti kontinuirano opadati. Razlozi su, kako navode, zrela dob današnjih ovčara, postojanje nezavičajne divljači na otocima, te nedovoljno društveno vrednovanje i priznavanje važnosti ovčarstva.

Kolika je važnost ekstenzivnog stočarstva, posebice ovčarstva na otocima, ističe i Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.-2027. Naime, eko shema 31.02. Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima, intervencija je u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja koja se isplaćuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.

Prema njoj, održavanje pašnjaka ispašom doprinosi opstanku karakterističnih krajobraza, očuvanju pašnjačke vegetacije, karakterističnih biljnih i životinjskih vrsta te vrijednih staništa. Ispaša životinja na pašnjacima kroz dulji period pruža doprinos dobrobiti životinja.

Očuvanje autohtonih pasmina 

Da na otoke treba vratiti ovce, dodatno je istaknulo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kroz planirane programe razvoja sektora stočarstva do 2030.

Proizvodnja ovčjeg mlijeka, podsjećaju, temelji se na izvornim pasminama koje se tradicionalno uzgajaju u priobalnom mediteranskom dijelu Republike Hrvatske gdje je proizvodnja ekstenzivna i u velikoj mjeri ovisi o klimatskim prilikama i prirodnom prirastu hrane na pašnjacima.

Očuvanje ugroženih i izvornih pasmina domaćih životinja također je prepoznato kroz SP ZPP. Intervencija 70.03. jasno navodi i da se na popisu nalazi 27 ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja, a među njima creska, krčka i rapska ovca, dakle upravo one koje nastanjuju kvarnerske otoke. 

Tako je visina potpore za cresku 233,06 €/uvjetnom grlu, za krčku 228,85 €/UG, a rapsku 258,02 €/UG. 

Rapska, kao i creska te krčka ovca naše su autohtone pasmine 

Iz Udruge BIOM naglašavaju i da se ovčarstvo i turizam ne bi trebali međusobno isključivati već bi proizvodnja domaće hrane trebala biti vrlo važan segment razvoja turizma.

"Stoga je vrlo važna promocija ovčarstva kao nužne i nezaobilazne otočke aktivnosti koja ima kako kulturno-tradicijski, tako i ekonomski te ekološki značaj budući podržava očuvanje bioraznolikosti", zaključuju.

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.


Tagovi

Ekstenzivno ovčarstvo Kvarnerski otoci ZPP Intervencija 31.02 Intervencija 70.03 Udruga BOM Očuvanje supova Bioraznolikost Autohtone pasmine


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".


Partner

Zeleni ZPP, zeleni Život

Vurnikova ulica 2, 1000 Ljubljana, Slovenija
tel: +386 1 473 53 81, e-mail: info@czd-kmeckiglas.si web: https://kmeckiglas.com/