Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja pršuta
  • 21.06.2015. 07:15

Pršutane i svinjske farme u kršu Zabiokovlja

Pokretanjem uzgoja i tova domaćih svinja Zlatko Vrdoljak iz Slivna u Zabiokovlju, u sklopu obiteljskog OPG-a, zaokružio proizvodni ciklus dalmatinskog pršuta, kao i trajnih suhomesnatih proizvoda. Kaže kako će, ipak, širiti proizvodnju kako to bude diktiralo tržište

  • 2.335
  • 79
  • 0

Proizvodnjom dalmatinskog pršuta te inim trajnim suhomesnatim proizvodima gotovo 15 godina intenzivno se bavi Zlatko Vrdoljak s obitelji iz Slivna na području Općine Runovići, u Zabiokovlju. Naime, Zlatko je vlasnik i voditelj tvrtke Obrt Vrdoljak, koja će uskoro promijeniti naziv u OPG.

Ističe kako je otvaranjem svoje male farme uzgoja i tova domaćih svinja zaokružio proizvodni ciklus, takoreći od tova svinja do završnog finalnog proizvoda - dalmatinskog pršuta, kao i trajnih suhomesnatih proizvoda. Voli reći kako se njegove svinje hrane autohtonim stočnim proizvodima iz tog podneblja odnosno iz pjeskovite zemlje crnice i crvenice oplemenjenih obrađenih vrtača, dolaca i malih polja, bez ikakvih umjetnih dodataka. Slivno je smješteno na padinama Osoja te je ime dobilo po slivovima oborinskih voda.

Otvaranjem nove svinjske farme tvrtka Obrt Vrdoljak zaokružila proizvodni ciklus

"Sada u tovu imam 250 svinja, no kapacitet moje farme je znatno veći. Godišnje proizvodim nešto više od 500 dalmatinskih pršuta i to nije velika količina. No, toliko će biti dok ne krenem punim, odnosno svim kapacitetima obiteljske tvrtke Obrt Vrdoljak. Inače, moja se obitelj tim poslom bavi tradicionalno, dakle uzgojem domaćih svinja koje hranim našom domaćom seljačkom hranom. Riječ je o izvornoj stočnoj hrani iz vrtača i dolaca u čistoj prirodi zabiokovskog krša. Zato bi se moglo slobodno reći kako je moj dalmatinski pršut - ekološki proizvod.

Detalj s farme svinja

Nekako najjaču obiteljsku sigurnost sam našao baš u proizvodnji dalmatinskog pršuta, a imamo mladu radnu snagu, primjerice sina i nevjestu koji su nezaposleni. Također, imamo i svoju sirovinu, tradiciju i iskustvo. Iako nova tehnološka znanja o trajnoj suhomesnatoj proizvodnji informativno stječemo putem predavanja i kroz edukativne radionice te putem literature, u proizvodnji dalmatinskog pršuta smo se ipak uglavnom oslonili na tradicionalnu recepturu i na stručne savjete. Kako smo nedavno ostvarili projekte o izgradnji potrebnih objekata, sada istražujemo tržište kamo bismo sve plasirali svoje proizvode. Izgradili smo dvije nove moderne farme za tov svinja, sušionicu pršuta, dakako i prateće sadržaje. Dakle, sve smo kompletno izgradili, opremili objekte i legalizirali u skladu s tradicionalnim tehnološkim i tržišnim zahtjevima", tvrdi Zlatko Vrdoljak.

Ističe kako je ta njegova investicija zaokružena na oko 5 milijuna kuna, no Zlatko računa kako je kompletna vrijednost objekata znatno veća, jer njegova obitelj u realizaciju projekta ulaže gotovo 15 godina, ne samo sredstva nego i ljudski rad koji je nemoguće pretočiti u novac. Napominje kako je gotovo najveća stavka projektne investicije baš uloženi rad uz nešto kreditnih sredstava. Dodaje da nitko iz njegove obitelji nije radio u Njemačkoj na dulje vrijeme, osim majke koja je tamo bila pet godina, zatim se vratila u Slivno.

Obitelj Vrdoljak u pršutanu, moderne farme za tov svinja uložila 5 milijuna kuna

Dalmatinski pršut

"Ova djelatnost kojom se moja obitelj bavi oko 15 godina neusporedivo nam je korisnija nego kada smo desetljećima proizvodili duhan sadeći godišnje oko 25.000 sadnica u pjeskovitim vrtačama, dolcima, udolinama u zabiokovskom Slivnu. No, taj je posao iznimno težak, iscrpljujući i nikad se ne zna kako će se dobiti finalni proizvod, baš zahvaljujući čestim dugotrajnim ljetnim sušama, nedostatnim količinama vode za zalijevanje, tuči, jaku vjetru, neverama te inim elementarnim nepogodama. Manje-više sve obitelji koje su proizvodile duhan u dalmatinskom zaobalju, u ruralnom prostoru Vrgoračkog, Imotskog i Sinjskog kraja, svake godine su strepile kako će preživjeti godinu, školovati djecu, podmiriti troškove i obveze državi, kupiti nešto odjeće i obuće.

Iako razdoblje proizvodnje duhana želimo zaboraviti, ipak su na to još uvijek svježa sjećanja u memoriji srednjovječnih ljudi te onih u poodmaklim godinama ovoga kraja, baka i djedova, koji svojim potomcima pripovijedaju o tom iznimno teškom razdoblju. Ne ponovilo se!", iskreno će Zlatko Vrdoljak.

On je, očito, zadovoljan novim razvojnim projektima svojeg obiteljskog obrta, makar su i oni itekako složeni, ako se želi udovoljiti prilično izbirljivim tržišnim i inim zahtjevima. No, što se sve proizvodi u sklopu tvrtke Obrt Vrdoljak Slivno? U paleti proizvoda ističe se, dakako, dalmatinski pršut, ali dalmatinska panceta, kulenova seke, buđolu, vratinu u mrežici, pečenica, po čemu je i prepoznatljiva Zlatkova pršutana. I to se sve suši na grabovini, bukovini i klenovu drvu. Vrdoljak je također počeo proizvoditi i svinjsku mast, čvarke.

Mnogim obiteljima u Zabiokovlju bivši uzgoj duhana - nadoknadila proizvodnja mesa

Dalmatinska panceta

"Dakle, gotovo sve proizvodimo što se može preraditi od svinje. Trenutno smo registrirani kao Obrt Vrdoljak Slivno, no strpljivo čekamo na preregistraciju tvrtke u obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo odnosno OPG Vrdoljak kako bismo legalizirali i sušionicu pršuta, dalmatinski pršut, dalmatinsku pancetu i ine suhomesnate proizvode prema određenim zakonskim propisima. Potražnja i prodaja naših proizvoda na tržištu je neočekivano velika i dobra čime smo isto tako zadovoljni, zahvaljujući u prvom redu kulenovoj seki, suhomesnatom proizvodu čija je kolijevka Slavonija koja je uvelike tražena i na dalmatinskom tržištu, posebice tijekom turističke sezone. Teško ju je ipak proizvoditi u našem podneblju, jer ovo nije Slavonija. Ali uz dodatnu edukaciju, zalaganje i trud, dakako i investicije, nekako se uspijevamo boriti i tim projektom koji uspješno ostvarujemo. Što se pak tiče tržišta za naše proizvode, sve štima. Tu nam je gotovo nadohvat ruke i Makarska rivijera odnosno turističke destinacije u cijelom Podbiokovlju te na susjednim srednjodalmatinskim otocima, kojoj smo znatno približili zahvaljujući nedavnoj izgradnji tunela sv. Ilije kroz Biokovo Rastovac-Bast (Baška Voda)", govori optimistični Zlatko Vrdoljak.

Najavljuje i mogućnost dovođenja skupina inozemnih turista s Makarske rivijere do pršutana u Slivni, Krstaticama te u inim susjednim zabiokovskim selima kako bi na izvoru uzgoja svinja i proizvodnje dalmatinskog pršuta kušali naše obiteljske delicije. Kaže kako turističke destinacije u Podbiokovlju sada nisu toliko udaljene do njegova sela ni u zimskim danima, tvrdeći kako krajolik Zabiokovlja tada nije toliko pod snijegom. Ističe kako se njegova obitelj bavi i seoskim turizmom, koja je smo svojim zdravim poljoprivrednim proizvodima bar donekle obogatila, dopunila turističku ponudu ne samo toga kraja.

Škrape zagrljene u kršu Slivna

Vrdoljak opetuje kako je njegovo mjesto, uostalom kao i cijeli zabiokovski kraj, poznato po tradicionalnoj proizvodnji zdrave hrane: raštike, kozjem i ovčjem siru, suhom mesu (koštradini), janjetini i kozletini, povrću i voću, uštipcima, ali i po vrsnim tkaljama gdje se i danas čuje prigušena jeka krosana. Inozemnim turistima je drago doći u te ruralne prostore, posebice u skupinama kada ih iz inozemstva dovode Slivljani i Slivljanke, njihovi poznanici i prijatelji, koji rade u zemljama gostiju. Zadovoljni su i zato što to sve mogu i slikovito vidjeti na terenu te se tako uvjere kako tvrtka Obrt Vrdoljak ima isključivo domaću sirovinu, autohtonu stočnu hranu za proizvodnju dalmatinskog pršuta.

Tvrtka Obrt Vrdoljak vidi budućnost u proizvodnji eko-hrane i seoskom turizmu

"U mom kraju se uzgaja i raštika te sve vrste kupusa; krumpir, blitva, zelena salata, ljutika, kapula, češnjak, a u manjim količinama i rajčice, paprike, mrkva, dinje i lubenice te različiti začini zahvaljujući oplemenjenoj zemlji crnici i crvenici gdje vlasnici kišnicom iz obnovljenih bunara za vodu zalijevaju poljoprivredne kulture. Razmišljamo i o mogućnostima jačih poticanja seoskog turizma, dakako i zimskog lovnog turizma u Slivnu i njegovoj okolici, dakako uz potporu Općine Runovići i Splitsko-dalmatinske županije te resornih ministarstava.

Upravo pokrećemo obiteljsku akciju i o otvaranju ugostiteljskog objekta, restorana u sklopu našeg obrta kako bismo doista još više obogatili, upotpunili našu postojeću paletu proizvoda. Računamo kako bi i taj projekt za nas bio profitabilan, naravno i koristan za svakoga, posebice skupine turista s Makarske rivijere, naravno i za ovaj kraj. Jer, sin mi je kuhar, a nevjesta je završila strane jezike. Ja i moja žena ćemo proizvoditi i spremati zdravu hranu pa ćemo i u tom pogledu pokušati nešto konkretno učiniti. Ali su nam ograničena financijska sredstva, posebice u sadašnje vrijeme kada je itekako teško bilo što graditi, obnavljati, pokretati nove projekte, otvarati novi obrt ili OPG. Za te sve programe treba imati vreću novca kako bi se to sve moglo ostvariti", analizira stanje Zlatko Vrdoljak.

Proizvodi obitelji Vrdoljak na štandu

Ujedno se osvrće i na domaće i inozemno tržište, napose o mogućnostima prodaje svojih proizvoda. "Svi bi naši domaći poljoprivredni proizvodi bili gotovo idealni za inozemno tržište, ali bi nam bilo super kada bi se mogli otvoriti na tržište Švicarske. To bi bilo itekako korisno ne samo za nas proizvođače i ponuđače, nego i za potrošače te zemlje. Ne znam tko bi mi u tome mogao pomoći iz vani, koja agencija, kako bih mogao plasirati svoje proizvode ne samo u tu zemlju, nego i na tržište svih zapadnoeuropskih zemalja, čak i šire. Mi ćemo poticati izvoz koliko god to bude moguće, ali ne znam koliko ćemo uspjeti u tome. Naša je tvrtka Obrt Vrdoljak Slivno učlanjena u Udrugu pršutara, odnosno član je Klastera Hrvatski pršut pa ćemo vidjeti što nam oni mogu pomoći u tom pogledu. Inače, specifičnost i kvaliteta našeg domaćeg dalmatinskog pršuta te inih suhomesnatih proizvoda - sve će dokazati, samo uz lojalnu konkurencije na tržištu", procjenjuje Zlatko Vrdoljak. Podsjeća i na činjenicu kako svoje pršute i ine suhomesnate proizvode izlaže i nudi na sajmovima te različitim gastronomskim i turističkim manifestacijama. Posebice ističe ovogodišnji jubilarni 10. nacionalni sajam pršuta i trajnih suhomesnatih proizvoda s međunarodnim sudjelovanjem Sinj 2015 na kojem je, dodaje, prvi put izlagao svoj pršut te ine suhomesnate proizvode.

Slijedi borba na osvajanju inozemnog tržišta

Na jednom od izlaganja

"Iskreno govoreći meni se dopala ta gastronomsko-turistička priredba koja ima snažnu poruku, značajno mjesto u poticanju poljoprivrede, posebice uzgoja svinja i proizvodnje dalmatinskog pršuta. Uživao sam razgledavajući i izloške starih zanata, etno-predmeta te štandove inih poljoprivrednih proizvoda poput maslinova ulja i bučinog ulja, meda, džemova, sira, vina, različitih suvenira. Lijepo je bilo vidjeti tolike delicije na jednom mjestu sa šireg područja regije, kao i izvođače kulturno-umjetničkog programa u izvornoj živopisnoj pučkoj nošnji ne samo Cetinskog kraja i dalmatinskog zaobalja. U mom rodnom kraju su poznati i pršutari poput obitelji Šimunović, Borić, Vuletić, no ima i onih koji su nekako skeptični pa svoje pršute još ne žele izlagati na sajmovima. I ja sam bio takav do ove godine, ali sam se napokon odlučio i za Nacionalni sajam pršuta u Sinju i nisam promašio, jer je to bio pametan i koristan potez, pogodak "u sridu"! Ali sam shvatio kako svoje proizvode treba predstavljati i na inozemnom tržištu, jer to je ispravan put ponude i prodaje svoje robe", osvrće se Zlatko Vrdoljak, zaključujući

"Što se pak tiče kvalitete, specifičnosti, posebnosti mojih proizvoda, to je već dobro poznato kupcima i potrošačima pa se ne bojim domaćeg i inozemnog tržišta niti ispravne konkurencije. Inače, moj Obrt Vrdoljak se ne bavi proizvodnjom kozjeg i ovčjeg mlijeka, sira, niti janjaca i jarića. Time se zanimaju mnogi moji susjedi koji imaju stada ovaca i koza zahvaljujući i potporama od rodbine iz inozemstva. Moja obitelj ne može uzgajati, toviti ni tolike svinje niti proizvoditi velike količine dalmatinskog pršuta, dalmatinske pancete, kulenove seke, pečenice, buđole, jer ne mogu sve proizvoditi niti svaštariti".


Fotoprilog


Tagovi

Zlatko Vrdoljak Farma svinja Proizvodnja pršuta Obrt Vrdoljak Zabiokovlje Dalmatinski pršut Suhomesnati proizvodi Općina Runovići Slivno Tradicionalna receptura Dalmatinska panceta Kulenova seka Buđola Vratina Zdravi poljoprivredni proizvodi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]