• Sirarstvo
  • 08.02.2011.

Proizvodnja sira po pravilima EU-a

Potrošnja sira na domaćem tržištu raste i u prosjeku premašuje 10 kilograma po stanovniku. Raste i potrošnja u Europi, gdje već iznosi 12 kilograma po stanovniku. Veliki domaći proizvođači odavno su se uskladili sas zahtjevima EU-a, ali ipak i dalje najviše izvoze u zemlje koje nisu članice Unije

  • 3.921
  • 192
  • 0

Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja sira u Hrvatskoj u 2009. godini iznosila je 30.300 tona, a proizvodnja sira na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima oko 5000 tona. U 2009. godini industrijska se proizvodnja povećala za 25 posto u odnosu na 2005., kada je iznosila 24.400 tona. Istina, pad proizvodnje primjetan je u odnosu na 2008. godinu kada je bila nešto veća i iznosila 30.800 tona. S druge strane, proizvodnja u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima iskazuje obratan trend i u istom razdoblju smanjila se za čak 29 posto. Ona je 2005. godine iznosila sedam, 2006. godine osam, a 2008. i 2009. godine iznosila je 5000 tona.

Kada se zbroji industrijska proizvodnja i proizvodnja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, uočljivo je da je ona ukupno porasla za nekih osam posto, te je ukupna hrvatska proizvodnja sira u 2009. godini iznosila 35.300 tona.

Uvoz i izvoz sira

Uvoz sira u tom četverogodišnjem razdoblju porastao je za 2,7 posto i iznosio je 10.950 tona. Najviše sira uvezeno je iz zemalja Europske unije i to 10.250 tona, dok je iz ostalih zemalja uvezeno manje od jedne tone, točnije 830 kilograma. S druge strane, izvoz sira iz Hrvatske povećan je u četverogodišnjem razdoblju od 2005. do 2009. godine s oko 1240 tona na 1770 tona. U 2008. godini izvoz sira iznosio je 1980 tona. Hrvatski proizvođači sira uglavnom izvoze u zemlje izvan Europske unije.

“Trenutačni problemi domaćih registriranih proizvođača povezani su s ekonomskom krizom koja je između ostalog dovela do promjene navika potrošača, odnosno do manje potrošnje sira, pogotovo kvalitetnog. Tu je zatim visoka cijena sirovine te sve jači utjecaj uvoza”, pojašnjava Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore.

Božica Marković smatra kako se situacija može poboljšati provođenjem kampanja i ukazivanjem na vrijednost mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani ljudi. “Projekt Hrvatske mljekarske udruge, koji je podržala i Hrvatska gospodarska komora izdavanjem revije Mlijeko i ja, dobar je primjer ispravnog pristupa. Tu je i vrlo efektna inicijativa uvođenja oznake Mlijeko s hrvatskih farmi čiji je nositelj Hrvatska poljoprivredna agencija”, ističe ona.

S obzirom na gotovo potpuno otvaranje tržišta proizvodima iz Europske unije, Božica Marković smatra da je najvažnije zadržati i osnažiti sadašnje pozicije u zemlji i regiji. “To je moguće ostvariti konstantnom modernizacijom proizvodnje, ulaganjem u nove proizvode, brendiranjem i marketingom, uspostavljanjem novih lanaca distribucije i širenjem proizvodnje u regiji”, pojašnjava ona. Prema njenom mišljenju temeljenom na podacima, uvoz značajno ugrožava domaće proizvođače i tjera ih na modernizaciju kako bi se prilagodili novim uvjetima. Za sada naši proizvođači sira u odnosu na proizvođače iz Europske unije, koji su najprisutniji na našem tržištu, nisu konkurentni.

Potrošnja sira se povećava i danas iznosi oko 9,5 kilograma po glavi stanovnika. Ako se tome doda i naturalna potrošnja, onda potrošnja sira u Hrvatskoj premašuje 10 kilograma po stanovniku. Usporedbe radi, prosječna potrošnja u Europi je oko 12 kilograma po stanovniku i, unatoč oscilaciji u pojedinim zemljama, ima tendenciju rasta. Zanimljivo je da je najveća potrošnja sira u Grčkoj - oko 30 kilograma po stanovniku - dok je daleko najmanja u Moldaviji gdje iznosi samo kilogram po stanovniku. Gotovo trećina europskog stanovništva ima potrošnju koja iznosi ispod šest kilograma po glavi stanovnika. Uz Grčku, potrošnju sira veću od 15 kilograma po stanovniku imaju još Austrija, Danska, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Norveška, Švedska, Cipar, Rumunjska, Malta i Poljska, dok je potrošnja sira u Srbiji 8,9 kilograma, Mađarskoj devet, Slovačkoj 7,7 po glavi stanovnika godišnje.

Pristup Europskoj uniji

Ulazak u Europsku uniju hrvatskim proizvođačima sira donijet će ukidanje carinske zaštite koja iznad kvote na gaudu trenutačno iznosi 25 posto. Pozitivne strane su i olakšan pristup hrvatskim proizvodima na tržište zemalja Europske unije. Proizvođače očekuje poslovanje na uređenom tržištu, mogu računati na intervencije Europske unije u slučaju krize, eventualne subvencije za izvoz i druge olakšice. Ako promatramo tehničko-tehnološku razinu proizvodnje i zadovoljavanje uvjeta sigurnosti hrane kod naših najvećih proizvođača, možemo ustvrditi kako su se oni već odavno uskladili sa zahtjevima koje propisuje europsko zakonodavstvo.

Na nedavno održanom Hrvatskom simpoziju mljekarskih stručnjaka dr. Ivan Jakopović, načelnik Odjela za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, istaknuo je kako je zadnji šestogodišnji period proizvodnje mlijeka karakterizirala neznatna promjena broja krava, ali i dramatičan pad broja isporučitelja mlijeka. Međutim, unatoč tome, rasle su ukupne količine isporučenog mlijeka jer je porastao broj isporučenog mlijeka po pojedinoj farmi. Razdoblje je obilježio snažan porast kvalitete mlijeka, ponajviše zbog usvajanja standarda Europske unije.

Pristupom Europskoj uniji Hrvatska u cijelosti preuzima njenu opću poljoprivrednu politiku. Primjenom CAP-a (Common Agricultural Policy), Zajedničke poljoprivredne politike, stvorit će se uvjeti za konkurentnu proizvodnju što je od velikog interesa za našu poljoprivredu. “Mogu se pojaviti problemi kod onog dijela proizvođača koji se neće pripremiti za nadolazeće promjene. Stoga moramo promijeniti naša gledanja i odlučno se uskladiti s uvjetima proizvodnje u okviru CAP-a Europske unije”, istaknuo je Jakopović.

Ivan Gligora, vlasnik tvrtke Sirana Gligora, Kolan- Pag

Problem je u tome što je crno tržište donekle legalizirano

Na svečanosti otva­ranja svog novog pogona vrijednog više od tri milijuna eura, najpoznatiji hrvatski proizvođač premium sireva Ivan Gligora okupio je prošlog ljeta gotovo čitav državni vrh. Nedavno je ovaj proizvođač paškog sira na Svjetskom prvenstvu sireva u Birminghamu osvojio i tri velike zlatne medalje. Tako je uvršten među 10 najboljih proizvođača sireva na svijetu. Gligora je prošle godine dobio i visoko priznanje Međunarodnog instituta za degustaciju i kvalitetu iz Bruxellesa Superior Taste Award. Njegov paški sir dobio je tom prigodom najvišu ocjenu - tri zvjezdice. Inače, Gligorin je sir nositelj gotovo svih oznaka kvalitete koje može imati jedan hrvatski proizvod. Sirana Gligora zapošljava 30 radnika, a uz sebe veže oko 200 kooperanata iz Zadarske županije.

Što vam donosi novi pogon? Koliki je njegov kapacitet?
Donosi nam povećanje proizvodnje i rad u suvremenom pogonu. Kapacitet je zasad tri puta veći od naše dosadašnje proizvodnje koja je do otvaranja ovog pogona iznosila 200 tona godišnje. Ove godine nam je u planu na tržište plasirati 300 tona sira, a dogodine oko 400 tona.

Gdje ćete plasirati toliku količinu?
Naš cilj je osvajanje europskog i američkog tržišta. Imamo izvozni broj, respektabilna priznanja i kvalitetu. Prve količine smo već plasirali, bez obzira na to što nemamo zaliha. Ozbiljniji izvoz očekujemo kada sazrije ovogodišnji ciklus paškog sira.

Navodno se namjeravate ozbiljnije posvetiti proizvodnji kozjeg sira?
Poznato je da su hrvatski potrošači skloniji ovčjim sirevima nego kozjim, što je obratno od trenda ostalih europskih potrošača. Zbog takvih navika naši proizvođači kozjeg mlijeka imaju veliki problem s njegovim plasmanom. U tom dijelu vidimo veliku priliku za rast jer je i naš kozji sir dobio velika svjetska priznanja.

Imate li problema s plasmanom svojih proizvoda s obzirom na to da proizvodite skupe sireve?
Zahvaljujući tome što smo ojačali komercijalu i izbjegli posrednike u prodaji imamo zadovoljavajuće rezultate tako da ne gomilamo zalihe. Činjenica je da bi nam to bilo teško ostvariti da nije turističke sezone, a svakako nam na ruku ide i to što imamo tako snažan brend kakav je paški sir. Inače je najveći problem hrvatskih proizvođača nelikvidnost koju generiraju pojedini veliki trgovački lanci.

Postoji li u Hrvatskoj crno tržište sira i koliko je ono zastupljeno?
Ono postoji i nije problem to što netko prodaje nekoliko sireva uz autocestu jer je to “socijala”. Problem je to što je crno tržište donekle legalizirano. Primjerice, imamo nekoliko manifestacija i smotri ovaca i sireva gdje nastupaju proizvođači koji nisu legalizirani i registrirani. Problem je tim veći što Ministarstvo financijski podupire takve manifestacije. Osim toga, nered vlada i u uvozu sira. Naši proizvodi nose oznaku Hrvatski otočni proizvod i ona je istaknuta malim slovima, a uvozni talijanski sir na našem tržištu nastupa pod nazivom Otočki sir. Čemu onda služi oznaka HOP kad se taj uvezeni sir potpuno netočno deklarira? Niti je proizveden kod nas - niti na otoku.

Autor: Jozo Vrdoljak


Izvori

Privredni vjesnik


Tagovi

Stočarstvo Sirarstvo EU standard Izvoz Izvoz Sirana Gligora Brendiranje Nagrade Proizvodnja mlijeka

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi