Proizvodnja mlijeka bez mikotoksina

Što su mikotoksini?
Mikotoksini su otrovni spojevi mijene tvari koji nastaju u plijesnima. Plijesni su stalno prisutne u okolišu i stoga mikotoksini mogu nastati u bilo kojoj fazi proizvodnje stočne hrane: na usjevima u polju, tokom žetve, skladištenja ili obrade. Bez obzira na primjenu svih agrotehničkih mjera u proizvodnji žitarica, u stočnoj hrani će uvijek biti prisutna određena količina mikotoksina. Najveću zabrinutost u proizvodnji mlijeka izaziva mikotoksin- aflatoksin M-1 kojeg proizvodi plijesan roda Aspergillus.

Kako nastaju mikotoksini?
Razvoj plijesni obično je povezan s klimatskim ekstremima (previsoka vlaga ili suša). Na pojavu plijesni utječu i štetnici koji oštećuju biljku, žetva žitarica s previsokim udjelom vlage zrna, skladištenje proizvoda s više od 14% vlage i/ili loši uvjeti čuvanja proizvoda.

Da li su mikotoksini štetni?
Opravdanu zabrinutost kod potrošača izaziva prisustvo mikotoksina u mlijeku i mliječnim proizvodima zbog dokazanog štetnog djelovanja mikotoksina na zdravlje ljudi.

Koji je sad problem?
Prema dosad dostupnim informacijama, na temelju do sad napravljenih analiza može se zaključiti da je izvor aflatoksina u mlijeku hrana kojom su hranjene krave i to prvenstveno smjesa mljevenih žitarica odnosno koncentrati koji se daju mliječnim kravama u cilju povećanja udjela bjelančevina i energije. U krmnim smjesama za krave najveći je udio zrna kukuruza do 40%, za kojeg se pretpostavlja da je zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta u prošloj godini bio dobra hranjiva podloga za razvoj plijesni roda Aspergillus koja se tijekom skladištenja mogla proširiti na ostali nezagađeni kukuruz. Za sada su analize isključile voluminoznu krmu (kukuruzna silaža, sjenaža trava) kao mogući izvor aflatoksina.

Kako hraniti krave?
Krave hraniti samo sa hranom koja je vidljivo zdrava.
Nemojte životinje hraniti s pljesnivom krmom, sve pljesnive dijelove silaže ili sijenaže brižljivo uklonite, ukoliko znate da je kukuruz bio pljesniv, prestanite ga koristiti u hranidbi krava.
Nemojte kravama u laktaciji davati smjese za tov, jer su u toj smjesi dopuštene veće maksimalne vrijednosti za aflatoksin.

Kupujete stočnu hranu?
Onda brižno čuvajte račune i deklaracije za svu kupljenu stočnu hranu (bilo gotovu krmnu smjesu ili pojedine komponente).

Što učiniti ako je u mlijeku utvrđen aflatoksin?
Ukoliko u mlijeku s vaše farme bude utvrđena povišena koncentracija aflatoksina (viša od dopuštenih 0,05 mikrograma), potrebno je odmah u stočnu hranu dodati mikofiksatore.
Trenutno na tržištu postoji veliki broj mikofiksatora, potrebno je izabrati onaj za kojeg su znanstvena istraživanja utvrdila da je efikasan. Mikofiksatori imaju poroznu strukturu i kao spužva na sebe vežu mikotoksine.

Prilikom upotrebe mikofiksatora potrebno se pridržavati uputa proizvođača (koncentracija).
Posebnu brigu posvetite kravama koje proizvode najviše mlijeka (krave u ranoj fazi laktacije), koje jedu najviše koncentrata i zbog toga mogu imat ketozu, acidozu buraga ili koju drugu bolest , pa ne mogu dovoljno u svom organizmu neutralizirati mikotoksine.

Potrebno je osigurati da krave koje proizvode najviše mlijeka i time i unose najviše mikotoksina u laktofriz dobiju potrebnu količinu mikofiksatora dnevno (individualni pristup).

Da li raditi analizu hrane?
Da, potrebno je dati sumnjivu stočnu hranu na analizu u ovlašteni laboratorij, da se utvrdi gdje je povišena razina aflatoksina i tu hranu izbaciti iz upotrebe.

Preventiva?
Optimalno upravljati farmom, a naročito veliku pažnju treba posvetiti proizvodnji i skladištenju stočne hrane.

Autor: Tomislav Mesić, dipl. ing. agr