• Interventni otkup
  • 03.12.2019. 08:55
  • Grad Zagreb, Zagreb

Proizvođači tovne junadi traže 60 milijuna kuna, isplatu očekuju do Božića

Sadašnja situacija u sektoru govedarstva je dugoročno neodrživa i prijeti postojećoj proizvodnji, a za posljedicu bi mogla imati daljnje urušavanje sektora, kazao je član Odbora za tovno gospodarstvo HPK-a,Toni Rajič.

Foto: Depositphotos/rocharibeiro
  • 707
  • 66
  • 0

Proizvođači tovne junadi, okupljeni pri Hrvatskoj poljoprivrenoj komori (HPK), ozbog otežanih uvjeta trženja tovne junadi i mesa, kako na domaćem tako i na izvoznim tržištima i cijena koje su se spustile ispod granice isplativosti proizvodnje, od Ministarstva poljoprivrede traže hitne interventne mjere, rečeno je u ponedjeljak na izvarednoj konferenciji za novinare HPK Zagrebu.

Predsjednik HPK Mladen Jakopović kazao je da su zbog brojnih problema na tržištu proizvođači već uputili zahtjev da se do kraja godine isplati 60 milijuna kuna, a potrebne su i druge mjere pomoći proizvođačima. Dodao je da su u Ministarstvu poljoprivrede, ovaj put, naišli na 'otvorena vrata' te da do Božića, očekuju pozitivan odgovor, a kojim bi bilo obuhvaćeno 12.200 poljoprivrednih gospodarstava.

Bikovi dosegli 700 kilograma i više nisu isplativi za tov   

Prema njegovim riječima, uz probleme nemogućnosti trženja, zbog niskih tržišnih cijena u zemljama u našem okruženju, na drastičan poremećaj na tržištu bitno utječe i sigurnosni problem u Libanonu, jednom od najvećih tržišta za tovnu junad iz Hrvatske, čime je ova proizvodnja dodatno ugrožena.

HPK smatra kako je za pomoć sektoru potreban horizontalan pristup budući da su u problemu svi posjednici junadi namijenjene za klanje ili izvoz žive stoke bez obzira bave li se samo tovom ili proizvode utovljenu junad kroz sustav krava tele, kao i proizvođači mlijeka koji svoju telad tove do junadi. "Sadašnja situacija u sektoru je dugoročno neodrživa i prijeti postojećoj proizvodnji, a za posljedicu bi mogla imati daljnje urušavanje sektora", kazao je član Odbora za tovno gospodarstvo HPK-a Toni Rajič.

Situacija je neodrživa, čulo se na konferenciji HPK (Foto: Marinko Petković)

Kako se čulo, svaki pravi proizvođač je bitan te traže potporu za sve posjednike tovne junadi i teladi, a koji su prijavili tov kroz Zahtjev za potporu. Dakle, za potporu bi bila sva grla do starosti od 24 mjeseca, a koja su se nalaze na gospodarstvu na dan 31. listopada 2019. godine, osim ženskih grla mliječnih pasmina.

Potredsjednik HPK i predsjednik Odbora za sustav krava tele Miško Šklempe kazao je da su štale uzgajivača pune i da bikovi koji su dosegli 700 kilograma, više nisu isplativi za uzgoj, jer troše više nego što mogu prihodovati.    

On je istaknuo da su uzroci teškog stanja u hrvatskom stočarstvu loše odluke kroz dugi niz godina, a jedna od njih su isplaćene umanjene proizvodno vezane potpore za 2018. godinu od oko 100 kuna po grlu. "Treba podsjetiti kako je bivša Vlada 2015. godine, na žalost, brutalno nametnula govedarima smanjenje potpora za oko 35 posto, što je napravljeno bez ozbiljnih procjena učinaka na sektor kao i kroz smanjenje izravnih potpora po hektaru. Sve ovo dovelo je sektor u gotovo bezizlazan položaj što je i korijen problema", drže u HPK.

Pad cijena uzrokuje gubitak od 1.300 kn po grlu

S druge strane, naglim rastom cijena pilećeg i svinjskog mesa (zbog širenja afričke svinjske kuge) i velikog nedostatka tih vrsta mesa u Kini i ostalim azijskim državama, očekuje se da će rasti potražnja za goveđim mesom u Kini i Vijetnamu. Zbog toga je važno rješavanje ključnih administrativnih barijera na kojima rade nadležne institucije RH kao i institucije EU. Uklanjanjem barijera moglo bi, u srednjeročnom razdoblju, doći do puno bolje konjunkture u sektoru govedarstva u RH.

"Cijene na domaćem tržištu, a također na hrvatskim glavnim izvoznim tržištima, primjerice Italiji kao i Libanonu, od početka 2018. godine pale su za oko 15 posto, a bilježi se i veliki pad cijena na tržištu BiH, ističu u HPK.

Na domaćem tržištu, primjerice za bikove simentalske pasmine, koja je pretežita u domaćem tovu, težine 600-650 kg žive vage R-3 kvalitete, cijena se kreće od 12,5 do 14,5 kuna s tendencijom pada. Cijena koja je egzistirala nekoliko godina, primjerice do prije dvije godine, bila je od 15-16,5 kuna za kg, što uzrokuje gubitak od oko 1.300 kuna po grlu. Cijena na susjednom i za hrvatske proizvođače vrlo važnom tržištu BiH, je također pala za 0,30 eura po kilogramu žive vage.

"Na tržištu goveda u Libanonu su prisutne sve države sjevernog Mediterana kao i središnje i istočne Europe te južne Amerike. Libanon apsorbira od 1 do 1,5 milijuna goveda, a na tom tržištu Hrvatska je prisutna s 20.000 do 30.000 komada godišnje. No i na tržištu Libanona je cijena pala 15-20 % jer i konkurencija prodaje jeftinije. Osim toga, veliki problem na tržištu Libanona su i političke prirode zbog čega je došlo do pad tečaja libanonske valute lire za 30 i više posto u odnos na EUR i USD, a u slučaju eskalacije sukoba tamošnje tržište će se prepoloviti", upozoravaju iz HPK.

Nepoštena trgovačka praksa i jača kontrola uvoza

Glavna konkurencija na hrvatskom tržištu, naglasili su, je uglavnom nepoštena trgovačka praksa. Glavnina mesa u maloprodaji i preradi, ali i hotelima i restoranima dolazi iz Poljske koja je zadnjih nekoliko godina povećala proizvodnju za oko 500.000 komada goveda.

"Cijena za bikove R-3 kvalitete prema njihovom službenom portalu koji objavljuje cijene u veleprodaji je 7,5 zlota što je protuvrijednost od 13 kuna. Uz trošak prijevoza od oko jedne kune po kilogramu dolazi se na približno istu cijenu koja je trenutno i u Hrvatskoj. Tako je cijena po kojoj se trži poljsko juneće meso manja i za više od 10 kuna u veleprodaji, a čak 12 do 15 kuna u maloprodaji.

Hrvatske nadležne institucije koje su odgovorne za provedbu Zakona o trgovini i Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama sigurno mogu utvrditi kršenje zakona u dijelu gdje je 'trženje ispod nabavne cijene sa svim troškovima protuzakonito', ističe Šklempe.

Odgovarajući na upite, Šklempe je rakao da od 127.000 junadi iz domaćeg uzgoja, niti 20 posto ne završi na hrvatskom tržištu, a mogla bi sva. U HPK drže da je rješenje u javnoj nabavi zdrave domaće hrane za Hrvatsku vojsku, bolnice i škole.      

Predstavnici HPK su pozvali hrvatske potrošač, koji će u vrijeme predstojećih blagdana potrošiti 15,3 milijarde kuna, da se okrenu kupovini u katkim lancima opskrbe, kako bi podržali domaću proizvodnju hrane, koja je zasigurno kvalitetnija od one iz uvoza, a i štiti radna mjesta u Hrvatskoj.     


Tagovi

HPK Tovna junad Interventne mjere Ministarstvo poljoprivrede


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi