Silirali smo hibride kukuruza tvrtke LG s 30 posto vlažnosti. Kukuruz smo drobili s drobilicom Murska i svu masu ugazili u silosu, odmah do tovilišta junadi!
Kod siliranja, kukuruz se ubire s višim postotkom vlage (30-35%), zrno se usitnjava, a prekrupa se odmah stavlja u silos. Sabijanjem silažne mase istiskuje se zrak. Površina silirane mase prekriva se plastičnom folijom. Zidovi silosa moraju biti zaštićeni plastificiranim premazom ili plastičnom folijom. Fermentacija dobro sabijene i izolirane mase teče brzo i već nakon dva do četiri, dana stvara se mliječna kiselina koja konzervira siliranu masu.
Trajanje procesa siliranja ovisi o vlažnosti mase (minimalna vlažnost zrna je 28%, a dodavanje vode u slučaju nižeg sadržaja vlage rizično je zbog mogućnosti kvarenja silaže), odgovarajućih anaerobnih uvjeta i temperature (pri nižim temperaturama u kasnu jesen proces siliranja je sporiji). Veliki porast temperature silirane mase, ukazuje na mogućnost kvarenja silaže, a uzrok je nedovoljno sabijanje i zaostajanje veće količine zraka ili slaba bočna ili površinska izolacija.
Prije svega štedi se energija za sušenje i transport kukuruza, smanjuje se opasnost kvarenja kukuruza i pojave plijesni i mikotoksina. Silirana prekrupa je mikrobiološki potpuno ispravna, silirana masa je ukusnija, a hranjive tvari su probavljivije. Prisutnost mliječne kiseline i niska pH vrijednost (4-4,3) povoljno djeluju na mikrofloru probavnog trakta, sprječava se razvoj koli infekcija i pojava proljeva, korištenjem kasnostasnih hibrida kukuruza povećava se prinos silažne mase što smanjuje troškove prehrane.
Siliranje omogućuje 10-15 dana ranije ubiranje usjeva, što omogućuje bolju i jeftiniju pripremu zemljišta za naredni usjev, ističu stručnjaci i literature. Mi smo prisustvovali na jednom gospodarstvu pravljenju upravo takve silaže. Ograda je bila drvena, a obložena plastičnom folijom. Kukuruz sorte LG drobljen je drobilicom Murska.
Sadržaj je sabijan traktorom i sama silaža pravljena je odmah uz objekat u kojem su junad. Opredijelili smo se za tip gnječilice Murska 350 S2. Ona je pogodna za gnječenje i suhih i vlažnih žitarica. U našem slučaju kukuruz je bio vlage 30%, a možda i malo manje. Rukovanje gnječilicom je više nego jednostavno. U praksi se potvrdilo i to što stručnjaci posebno ističu, da se gnječenjem kukuruza poboljšava struktura i kvaliteta stočne hrane, što blagotvorno utječe na cijeli proces proizvodnje mlijeka.
Uz pomoć tehnologije gnječenja, na ekonomičan način može se proizvesti kvalitetno hranivo za stoku i perad. Zahvaljujući smanjenim ulaganjima kao što su sušenje i skladištenje, kao i reduciranje troškova energije povećava se rentabilnost proizvodnje. Troškovi gnječenih žitarica znatno su niži od troškova sušenih žitarica. Gnječene žitarice su bez dodatne prerade spremne za prehranu. Neposredno iz skladišne jedinice same po sebi mogu poslužiti kao stočna hrana, au slučaju goveda i kao sastavni dio smjese (TMR) ili kod svinja u formi tekućeg hraniva.
Siliranje žitarica putem gnječenja bazirano je na fermentaciji, koju pokreću bakterije mliječne kiseline. Pogodna sredina za fermentaciju mliječne kiseline može se osigurati smanjenjem pH vrijednosti gnječenih žitarica na 4 i stvaranjem anaerobnih uvjeta.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor
Partner
Televizija Slavonije i Baranje d.o.o.
Super TC, Trg slobode 6,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 (31) 203-000,
fax: +385 (31) 203-111,
e-mail: stv@stv.hr
web: http://www.stv.hr