Sve što se u svijetu događa pogađa i naše stočarstvo. Put kojim bi trebali ići je korištenje lokalnih resursa, animalni i ratarski proizvodi proizvedeni lokalno, domaće sa čim kraćim putevima opskrbe, kazao je prof.dr.sc. Goran Kiš na predavanju u Premanturi
Stočarski sektor suočava se s brojnim izazovima dok se prilagođava promjenjivoj globalnoj dinamici: uključujući rast populacije, promjene u prehrambenim navikama, tehnološki napredak i održivost okoliša, čulo se na predavanju naslovljenog "Stanje i tendencije u svjetskom stočarstvu" u Premanturi kojeg je održao prof.dr. sc. Goran Kiš s Agronomskog fakulteta u Zagrebu,
Dok potrošnja animalnih proizvoda po stanovniku raste u zemljama u razvoju, osobito u Aziji i Africi, u razvijenim zemljama vidljiv je pomak prema biljnim i laboratorijskim uzgojenim alternativama. Tako su se tijekom prošlog desetljeća populacije svih vrsta stoke u EU smanjile. U 2023. godini Hrvatska i Irska zabilježile su oštro smanjenje svinja (-10%) u usporedbi s 2022.
"Osobno nisam za smanjenje animalnih proizvoda", kaže Kiš i zaključuje kako je put kojim bismo trebali ići korištenje lokalnih resursa. Dakle, animalni i ratarski proizvodi proizvedeni lokalno, domaće sa čim kraćim putevima opskrbe.
"Ako gledamo globalno, Hrvatska je jako mala pa i nemamo neki jaki utjecaj. Sve ono što se događa u svijetu pogađa i našu stočarsku proizvodnju. Prije svega, od određenih zakona koje moramo prihvaćati kao dio EU, s druge strane cijene proizvoda, bilo da se radi o stočnoj hrani koje životinje jedu do gotovih proizvoda; mesa, mlijeka, jaja", upozorava profesor.
Po količinama ne možemo konkurirati, nemamo ni konfekcioniranje mesa, ali specifični, lokalni proizvodi s dodanom vrijednošću su ono gdje Hrvatska može puno toga učiniti. To su autohtoni proizvodi; od paške janjetine do različitih pršuta koje imamo, zatim istarsko maslinovo ulje koje na svjetskom tržištu postiže visoku cijenu. Znači, hrvatska poljoprivreda i stočarstvo imaju svoju nišu kojom može egzistirati.
Samodostatnost nam je, navodi, općenito na 50%, osim možda mandarina kojih imamo dovoljno. Imamo i dovoljno jaja, ali su problem veliki lanci koji uvoze jaja.
"I u tome je najveći problem što onda imamo sve manji broj uzgajivača. U zadnjih 25 godina, u proizvodnji mlijeka, odnosno OPG-ovima koji su se bavili mljekarstvom od 40 tisuća došlo je do svega 3 tisuće. To je katastrofa", upozorava dalje.
Demografija je posebno velik problem, dodaje. Polako odlaze stariji ljudi koji su se time bavili i nema ih tko zamijeniti. Nikada više novaca za poljoprivredu nije bilo, ali nema zainteresiranih. Imamo i problem infrasktrukture na selu. Primjera radi, Slovenija je mala, ali svako selo ima sve, a kod nas, gdje su bila sela, i škole su se pozatvarale.
Istaknuo je i da su najveći proizvođači mesa u Europi i najveći izvoznici: Francuska, Njemačka, Danska i Španjolska. Najnoviji podaci su da su se proizvođači pobunili pod prisilom Zelenog plana čije se poliike po njima ne mogu slijediti, odnosno ne može se biti konkurentan u odnosu na Ameriku i Australiju. Imamo primjer mesnog brašna koje je zabranjeno u Europi, ali u Aziji nije.
"Europska poljoprivreda nema kompetitivnosti jer su zelene politike previše rigorozne. Sami smo si krivi što imamo rigoroznije određene zakone nego vani, a uvoz ne možemo zabraniti jer smo u okviru EU. Moramo dati priliku našim proizvođačima da budu konkurentni", smatra dodajući i da su Europi, time i Hrvatskoj problem bolesti koje dolaze.
Poštivanje biosigurnosnih mjera tu igra veliku ulogu.
Na predavanju je podsjetio i da, kako bi se smanjila emisija štetnih plinova, Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO poziva na povećanje produktivnosti cijelog proizvodnog lanca, prilagođavanje hrane za životinje te poboljšanje zdravlja domaćih životinja. Predlaže se smanjenje konzumacije mesa u bogatim zemljama, ali se smatra da bi to imalo ograničeni učinak.
Goveda su glavni izvor emisija štetnih plinova (62%), slijedi svinjetina s 14%, perad s 9%, bivoli 8% te naposljetku ovce i koze sa 7%. Nadalje, meso je odgovorno za 67% emisija stakleničkih plinova, ispred mlijeka s 30% i jaja s 3%.
Također, u UN-ovom izvješću stoji da direktne emisije od "vjetrova" do izmeta, predstavljaju 60% ukupne, a preostalih 40% indirektne emisije rezultat je proizvodnje pesticida i mineralnih gnojiva za proizvodnju krmiva, prijevoza te sječa šuma za pašnjake i ratarske kulture.
"Metan proizvode goveda i on je najagresivniji. Sve mjere koje idu na smanjenje stakleničkih plinova idu na smanjenje metana. Osim goveda tu je i manipulacija sa stajskim gnojivom. Postoje određeni dodaci koji smanjuju da se to brže isfermentira", kazao je Kiš i iznio podatak kako je neminovan porast konzumacije animalnih proizvoda, a što se tiče Hrvatske kaže da se stanje s ovim plinom može na neki način poboljšati.
U intenzivnoj proizvodnji povećanjem produktivnosti i boljih probavljivijih krmiva, a u ekstenzivnoj gdje su životinje vani se već prirodno smanjuje jer zeleni pokrov, pašnjaci i šume pomažu u obnovi, smanjuju i fiksaciju dušika u atmosferi.
"Veliki igrači prljavih industrija diktiraju, sve postaje stvar prodaje i razmjene. Evo, već su u Hrvatskoj počeli kupovati šume. Priroda je fiksacija dušika, na jednu stranu zagadiš, ali ako imaju svoju šumu, to se neutralizira. CO2 postaje biznis", kaže profesor Kiš.
Integrirani sustavi stočarstva i ratarenja optimiziraju korištenje resursa recikliranjem hranjivih tvari i minimiziranjem otpada - što bi svakako spadalo u održivu praksu kao i regenerativna poljoprivreda koja promiče prakse poput rotacijske paše i agrošumarstva, pobljšavajući tako zdravlje tla i sekvestraciju ugljika.
Profesor Kiš surađivao je na više znanstvenih i stručnih projekata vezanim za problematiku uzgoja, zaštite okoliša i hranidbe domaćih životinja.
Naš stručnjak otkrio nam je kako se u zadnje dvije godine zaljubio u maslinovo ulje pa rade testiranje na Zagrebačkom institutu u hranidbi kokoši s osušenim usitnjenim maslinovim lišćem. Poznat je čaj od maslinovog lišća pa su se vodili time da može biti dobro i za kokoši. "Išli smo za tim da ima možda karotena koji je zelen, a daje crvenu boju, antioksidansa, što bi utjecalo na jaja, ali se još nije baš pokazalo. Zelena boja je ta koja žumanjku daje žutu boju. Ali budemo vidjeli sa zdravstvenog aspekta, ako su antioksidansi prešli na kokoši, pa možda bude održivost jaja dužeg vijeka", ispričao nam je Goran Kiš.
Predavanje profesora organizirala je Udruga u kulturi Fenoliga u prostorijama JU Kamenjak a potpomognuto sredstvima Općine Medulin.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
Eto polako nadolaziš u pronalasku uzroč̣nika,a ne da je samo seljak kriv za postojeće stanje.Da je domaći seljak uẓ̌ivao blagodati obaveze 51% lokalnog plasmana robe do 2020g bitno bi ojač̣ao svoje pozicije.Slovenija je svojim seljacima konstantno isplaćivala 100% iznosa poticaja.Mađarska je zabranila kupnju zemljišta strancima i čak je poniŝtila ugovore iz devedesetih kojim su stranci kuplili zemlju.Pojedine zemlje su se pobunile na bezcarinski uvoz Ukrajinskih roba i dobile su djelomičnu kompenzaciju.Isto tako danas se pojedine zemlje protive potpisivanju mescur sporazuma,a gdje jeHrvatska u toj priči?
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Dakle istina je što sam rekao da niti jedan zemlja članica EU nema pravilo ili zakon kojim je propisano da mora biti 50% domaćih proizvoda na policama trgovina. To smo se složili. A složiti ćemo se i da je problem Hrvatske poljoprivrede eskalirao 1.7.2013 ulaskom Hrvatske u EU i ukidanjem svih carinskih barijera i potpunim liberalizirabjem tržišta. Hrvatske je dobila pristup EU tržištu ali i sve članice Unije su dobile pristup Hrvatskom tržištu. Samo što Hrvatska zbog stanja svioje poljoprivrede i prehranbene industrije nije imala šta ponuditi na tom velikom i bogatom tržištu. Stare članica EU su se od 1945 razvjale u tržišnoj utakmici i svake godine su najslabiji i najlošiji odpadali a samo najsposobniji su ostali u igri, nove članica EU su prošle dva sedmogodišnja programska razdoblja zajednicke poljoprivredne politike i neka više neka manje ipak uspijele restruktuirati poljoprivredna gospodarstva i prehranbenu industriju. I Hrvatske je ko padobranac upala u tu igru za koju nije bila spremna. Ulazak Hrvatske u punopravnim članstvo EU je najveći događaj od pobjede u ratu i osamostaljivanja države ali treba reći jasno ko je to platio, a to su Hrvatska poljoprivreda i Hrvatska industrija. Činjenica je da smo od 2014 dobili dio poticaja iz EU proračuna i to 2014 25% pa se je to povećavalo po 5% do 2017 i od 2018 po 10% godišnje da bi tek 2023 cijeli iznos poticaja došao iz EU proračuna. Dali se je moglo bolje ispregovatati neznam ali istina je da smo im otvorili tržište 2013 a da smo tek 2024 dobili puni iznos potpora iz Brsela. Ako uzmemo u obzir da je Hrvatska iz svog proračuna konstantno isplaćivala 18,5% manje od punog iznosa potpora i tako je Hrvatski poljoprivrednik od 2014 do 2020 dobio cijeli jedan iznos godišnjeg poticaja manje situacija u poljoprivrednoj i ne može biti drugačija nego sto je
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
EK je tužila Mađare i Rumunje Europskom sudu pravde te su 2020g morali povući pravilo o zastupljenosti 51% lokalnih svježih proizvoda u trgovačkim lancima.Mađari su ušli u EU 2004g,a Rumunji 2007g,pa nije teško zaključiti koliko su godina njihovi lokalni proizvođači uživali pogodnosti plasiranja svojih proizvoda i koliko su se na taj način osnažili i razvili u novim uvjetima poslovanja.Kada je ono Hrvatska ušla u EU???Nitko ovdje nije spominjao carine i trošarine,ali tvrditi da mi nemamo pravo nikakvih kontrola uvezene hrane nije istina,pa onda bi mogli uvoziti smrznuto meso staro 10g i puno antibiotika ili povrće i voće puno nedozvoljenih pesticida.Postoji poljoprivredna i veterinarska inspekcija za utvrđivanje sukladnosti hrane,te sanitarna inspekcija koja ima cijeli spektar kontrole od hrane ,vode,buke,kemikalija ,zračenja i niz drugih kontrola.Kada su ukinute mliječne kvote u EU nastao je kaos na tržištu i Austrija je poslala sanitarne inspekcije u trgovačke lance.Informativno pitanje je bilo ;da li imate Austrijskog sira i oni lanci koji nisu imali su dobili kazne zbog raznih nedostataka, da im je zujilo u ušima,pa da vidiš kako se nabavljao domaći sir.Tolišić nije uveo nikakve dodatne kontrole Srbiji,nego im je odrezao stvarnu cijenu koštanja kontrole po kamionu,jer plaćaju pet puta manju cijenu od stvarne,pa ispada da mi njima sufinanciramo pregled njihove robe,koja nam je izravna konkurencija.Isti taj Tolušić je poslao kontrole u desetak trgovačkih lanaca(mislim 2016g) koje su našli niz nepravilnosti i dobili dobre kazne,te im je zaplijenjeno i uništeno oko 52 tone neispravnog mesa.Toliko o tome da se ništa ne može.ali treba imati onu stvar i ministar mora imati zaleđe cijele Vlade,a ne da se naš premijer još izvinjava što radimo po pravilima,koja štite domaće proizvođače,ali i same građane kao krajnje kupce.Medalja uvijek ima dvije strane,e sada ako ju nikada niti ne pokušaš okrenuti nećeš niti znati da postoji.
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Sve što si napisao ne stoji, da ne kažem da nije istina. Dakle koje su to zemlje uvela pravilo da mora biti 50% domaćih proizvoda na polici trgovina? Kako se zive ta zemlja? Drugo u EU ne treba nikakva dozvola da neki poduzetnik otvori trgovinu i ne potpisuje se nikakav ugovor sa državnim već se registrira tvrtka kod trgovackog suda i ta tvrtka sagraditi prodajni centar i počne raditi. Nema tu nikakvih dogovora sa nikim. Bio sam dugo član upravnog odbora Poljoprivredne komore i mnogi članovi upravnog odbora su pričali da u Rumunjskoj mora biti 50% proizvoda iz domaćeg gospodarstva, pa da je to u Mađarskoj pa u Poljskoj i nikad nitko nije donio nekakav dokaz o postojanju takvog propisa, dakle to je priča i ništa više a vi me razvjerite ako imate podatak da je to u nekoj državi zakonom regulitano. Sjećate se kako se je proveo onaj bivši ćelavi ministar kome uopće ne želim spomenuti ime kad je uveo dodatne fiti kontrole na granici sa Srbijom koja i nije članica EU. I sam premjer se je morao ispričavati Bruselu zbog postupaka svog ministra. Hrvatska je od 1994 članica WTO a,svjetske trgovinske organizacije koja precizno regulita tržište između država i tu nema mjesta nekoj našoj "kreativnosti " a ulaskom Hrvatske u članstvo EU uniknute su sve carine, trošarine i sva ograničenja u trgovini. Unutar Eu Nema granica, nema fitosanitare kontrole, nema zaštitne domaće proizvodnje jer je to sve jedno zajedničko tržište. I svatko ko god želi privatna i pravna osoba kupiti kamion svinjsku polovica u Nizozemskoj i bez ijednog papira osim računa dovesti sebi u dvorište te svinjske polovice i sa njima raditi šta ga je volja.. Može ih prodati ako je registriran za trgovinu mesa ili od njih napraviti kobasice za vlastite potrebe, to je dragom Bogu svejedno. Sve ovo pišem ne da bi "malog poljoprivrednika" uvjerio kako sam ja u pravu već zato da svi zajedno počnemo shvaćati da nema smisla očekivati riješavanje naših problema od nekog drugog jer je u nema riješenje,
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
Kako ćeš kupiti domaći proizvod u trgovačkom lancu ako ga uopće nema?Pojedine države su prilikom davanja dozvola trgovačkim lancima uvjetovale iste pod uslovom da imaju 50% domaće robe.Te priče o slobodnom tržištu su za malu djecu.Možeš izvesti robu u neku državu ukoliko imaju deficit te robe,ali ukoliko su oni veliki proizvođači recimo npr jabuka izvest ćeš malo sutra.Prije će ti istrunuti u kamionu dok oni obave sve moguće kontrole i inspekcije.Kod nas naprave ugovor o otkupu povrća i onda uvezu stranu robu,a domaći proizvođači izvise i zaoravaju robu.Talijani očiste svoje hladnjače pred sezonu i naši jeftino uvezu,a nijedna jabuka nema peteljku jer je jabuka stara godinu dana.Kupac uredno plati,a nema pojma što jede.Posljedično takvim politikama se prepolovio uzgoj jabuka,ali da su imali klauzulu o 50% zastupljenosti domaće robe sve bi ipak bilo malo drugačije.Zato kažem da se država nije zauzela za poljoprivrednika i uredila tržište.Ima raznih načina ,ali nema političke volje.
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Mali poljoprivrednik, dali neko tebi može reći na koju benzinsku postaju da ideš kupiti gorivo, naravno da me može jer ti kupujes gorivo za svoje novce i ideš gdje ti hoćeš i to je bit slobodnog tržišta. Tako da vlada ne može narediti privatnim tvrtkama tj trgovckim lancima da kupuju Hrvatske proizvode to jedino može kupac, čovjek koji dođe u trgovinu i za svoje novce kupi ono što on želi. U Hrvatskoj Kraš proizvodi čokoladu,Zvecevo, Kandit a 50. % prodaje otpada na Milku. Kako to,zašto ko pravi domoljublji ne kupujemo Zvecevo čokoladu? Tako možemo utjecati na ponudu i prodaju u trgovačkim centrima a ne sa bojkotima, zaštitnim cijenama i sličnim glupostima, to smo već sve imali u bivšoj državi i sve je propalo a rezultat je bio da nije bilo ničega na policama. Ni banana ni čokolade (tvornice su proizvodile takozvane šećerne table umjesto čokolade) nije bilo benzina ali je bila niska cijena benzina. Dakle ključ je u džepu svakog od nas ,u našem novčaniku i odluci šta ćemo kupiti. Dukatu i Vinduji za to što neće preuzimali mljeko od naših poljoprivrednika možemo odgovoriti da kupujemo mljrko od malih mljekara ima ih koliko hoćeš pa kad vide da ne prodaju mljeko prijetiti će priču . Zato je dobro prisjetiti se poslovice KO HOCE NAĐE NAČIN A KO NECE NAĐE IZGOVOR. Problem je što u Hrvatskoj svi očekuju da će netko drugi riješiti problem, država,zupanije,općine, Eu a naš novčanik u našem džepu je najveće oružje
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
Istina je da su EU zelene politike prerigorozne i samim time režu granu na kojoj sjede i to ne samo u poljoprivredi.Poljoprivredna proizvodnja nam pada jer je tržište totalno neregulirano od strane države.Uvozi tko šta hoće i robu kakvu hoće.Uzmimo za primjer proizvodnju mlijeka,koja nam konstantno opada.Dukat je jednostavno poslao dopis u našu opčinu da od idućeg mjeseca više ne otkupljuje mlijeko.Vindija nije iskazala interes,jer im je organizacija otkupa bila komplicirana i to je to,kraj priče.Nema to veze sa produktivnošču ili starenjem stanovništva,nego jednostavno prelomito preko koljena.Možemo ići na primjer sa povrćem,kojeg seljaci moraju zaoravati zbog uvoza.Zašto naši pametni političari nisu uvjetovali stranim trgovačkim lancima da moraju imati određen postotak domaće robe,kako su napravile mnoge pametnije države. "Nikada više novaca za poljoprivredu nije bilo, ali nema zainteresiranih." ; ova tvrdnja prof. Kiša nema veze sa istinom.Zainteresiranih ima itekako,ali se mjere i bodovi namještaju kako bi stalno dobivali jedni te isti.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Farma Lužak , moram prosvijetliti Vas državljane RH, a posebno Ne hrvatsku vladu i Ne hrvatski sabor ! Za Broza i komuniste 1945 godine seljaci su bili klasni neprijatelji za Režim ! Išao je na OTIMANJE zemlje seljacima koje su zaustavili Amerikanci i na ZEMLJIŠNI maksimum od 10 ha koju površinu VEĆINA obitelji od otoka pa do kopna nije imala ! Sa VIŠE zakona omogućeno je SMANJIVANJA i imanja od 10 ha i iz Brozove smo Jugoslavije izašli prema podacima 1994 sa prosječnom površinom OPG od 2, 8 ha u 5 parcela ! ZEMLJIŠNI maksimum ukinut je tek 91 ! Do tada se NIJE išlo da se KUPNJOM PRIVATNE zemlje formiraju POVRŠINSKI veći i DOHODOVNIJI OPG ! Od 2001 NAMEĆU Ne obvezujuće raspolaganje sa državnom zemljom na ŠTETU OPG ! Stočarstvo i peradarstvo se TEMELJI na FARMERSKOM uzgoju , a za to treba POVRŠINSKI veći OPG i parcela za GOSPODARSKU zgradu ! RAZVOJ poljoprivrede PREPUŠTEN je vlastitom snalaženju pojedinca ! Sa TIME NEĆEMO NIKADA ISKORISTITI poljoprivredno zemljište !
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Kakve veze imaju izumrla sela sa poljoprivrednom proizvodnjom daj me prosvjetli molim te. Ja želim reći da konobarica u lokalnom kafiću ima 1200 eura plaće neto što je preko 2000 eura bruto a to u konačnici znači da bude li cijeli život to radila za tu plaću imati će jednog dana mirovinu od 700 eura. A poljoprivrednik da bi sam sebi isplatio plaću od 1200 eura mjesečno dakle bruto 2000 mora imati godišnje prohod samo za plaću 24.000 a kako je plaća uvjek oko 50% od ukupnih troškova znači da mora imati to poljoprivredno gospodarstvo dobit minimalno 50.000 eura godišnje da bi moglo normalno poslovati. Dakle isplaćivati plaću od 1200 eura neto na račun plus sve troškove id sjemena,gnijiva,eergenata,kredita za mehanizaciju i sad je pitanje koliko moraš obrađivati zemlje ako sijes kukuruz ili pšenicu da ti sa poticajima ostane 50.000 eura godišnje i dali je pametno raditi na svom gospodarstvu za 1200 eura neto brinuti o svemu,strahovari od leda,suše,miševa,kontrole Agencije za plaćanje ili je pametnije zaposliti se u lokalnoj komunalno poduzeće i dobiti istu plaću bez brige i obaveza. O tome ja pričam o to je problem mikro poljoprivrednika koji nemaju providnog potencija niti novaca boda kupe zemlju i mehanizaciju.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Farma Lužak , imam i plantažu božićnih drvaca koje sadim na razmak 100 X 100 cm ili 120 X 120 cm ! Ako je sađenje 100 X 100 to je po 1 ha 10 000 komada , uzgajam ih primjera 8 godina , prodate na veliko primjera 13 EUR to vam je 130 000 eur : sa 8 godina = 16 250 bruto godišnje po 1 ha ! Ja Vas razumijem i znam da je bruto proizvod hrvatskih OPG mali i da zato IZUMIRU kao i CIJELA sela , jer radi Brozovog zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se od 1945 OTKUPLJUJE zemlja malih IZUMIRUĆIH OPG i bilans je 2021 , 195 IZUMRLIH sela preko 80 sa samo JEDNIM stanovnikom !
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Farma Lužak , kako ne prihvaćam druge argumente ? Ja govorim da smo od 95 trebali na bazi privatne i državne zemlje formirati oko 20 tisuća dohodovnih OPG ! 160 000 OPG je hrvatski model u smislu da imate 1 do 2 ha zemlje i na tome zemljištu imamo bruto proizvod 3 do 5 tisuća EUR ! To su OPG rekreativnog tipa i ona će nestajati UMIRANJEM nas starih ! IMAMO KATSTROFALNO gospodarenje sa državnim zemljištem od 2001 , jer su od tada Zakon kršile lokalne i županijske vlasti koje primjera 2001 - 2008 nisu u preko 180 lokalnih vlasti raspisale ni jedan natječaj ! Onda je Milanović išao sa promašajem sa AGENCIJOM , koju ukida Plenković i ponovno 2018 vraća raspolaganje na LOKALNU razinu koje NE funkcionira ! NA PRIVATNOM zemljištu zasnovan je PREVELIK broj obitelji i imamo KATASTROFALNU USITNJENOST i PREVELIK BROJ VLASNIKA , koji se MORA smanjivati sa NOVIM Zakonom o nasljeđivanju , a NE SRPSKIM i NOVIM Zakonom o vlasništvu ! Gospodin Kiš je završio školu demagogije u klasi Ivice Račana u Kumrovcu , pa ne razumije zašto je u proteklih 25 godina broj OPG sa 40 000 koja su imali muzne krave spao na 3000 ? ZATO ŠTO JE UMIRALA STARA SELJAČKA POPULACIJA SA JEDNOM DO 5 KRAVA i što je PANKRETIĆ od 2001 to UBRZAO sa UVJETOM KOLIČINSKE PROIZVODNJE U TISUĆAMA LITARA MLIJEKA ! Ja to znam jer su mi RODITELJI bili u skupini do 5 krava koje sam čuvao do odlaska u srednju školu ! I onda radeći po terenu od Slovenije do Njemačke , boraveći u više država svijeta vidio sam drugačiju tehnologiju i uzgoj muznih krava ! OPG sa jednom do 5 krava NISMO zamijenili sa 30 do 50 po OPG jer za to NISMO riješili zemlju a ni gospodarske zgrade i to svatko može vidjeti po selima Hrvatske koja još NISU IZUMRLA !
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Nema smisla ulaziti u rasprave sa tobom jer ne razumiješ i ne prihvaćaš druge argunte. Hrvatska ima cca 450.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta i snjim se po mom mišljenju užasno loše gospodari jer se daje u zakup ne onima koji bi na njemu proizvodi već to služi interesnim skupinama koje u tom trenutku na vlasti da ostvare neke svoje interese.. Međutim u Hrvatskoj ima i 600.000 hektara poljoprivrednog zemljišta na kojemu se vrlo malo proizvodi, prihod po hektaru je minimalan što za posljedicu ima mali prihod poljoprivrednog gospodarstva i veliku ovisnost o potporama. Hrvatska ima 160.000 obiljskih poljoprivrednih gospodarstava od čega ni 15.000 nije u sustavu pdv a a što samo znači da je vrlo malo poljoprivrednih gospodarstava koje ostvaruju prihod od 40.000 eura. Takva mala poljoprivredna gospodarstva jednostavno nemaju resursa za proizvodnju hrane koja bi bila tržišno konkurenata a da oni na tome nešto zarade a kad nema zarade nema ulaganja u novu tehnologiju i novu mehanizaciju,nema ulaganja u širenje proizvodnje, uplaćuje se zakonski minimum za zdravstveno i mirovinsko osiguranje što za posljedicu ima male mirovne i tu smo gdje smo. Proizvoditi pšenicu i kukuruz na malim površinama je naprosto neisplativo jer je proizvodnja preskupa a to mnogi ne žele prihvatiti.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Farma Lužak , za promašaje od 91 kriv je REŽIMSKI TROJAC ; vlade , broj jedan sabor i predsjednici od Tuđmana do sadašnjeg lakrdijaša Milanovića ! Iz Brozove Jugoslavije mi smo u biti izašli BEZ OPG ! I u takvim uvjetima Tuđmanu sam 91 predložio , a to je proslijeđeno ministru Gažiju da se dio državne zemlje ustupi poljoprivrednim poduzećima , oko farmi , voćnjaci , ribnjaci , dio da fakultetima , a ostala da ide na prodaju OPG sa rokom otplate do 20 godina te REZ u LAKRDIJAŠKO raspolaganje sa PRIVATNOM zemljom , pri čemu su PROBLEM 2 Zakona , Zakon o nasljeđivanju , te Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , a sa CILJEM da se od 1995 FORMIRAJU POVRŠINSKI DOHODOVNIJI OPG na bazi PRIVATNE i državne zemlje ! ŠTO je režim NAPRAVIO ; promašeno raspolaganje sa državnom zemljom od 2001 i šutnja sa LAKRDIJAŠKIM zakonima za PRIVATNO ! Moje su procjene bile da smo mogli tako formirati oko 20 i nešto tisuća DOHODOVNIJIH OPG ! Stočni fond je POMETEN na malim seljačkim imanjima , starenjem seljačke populacije , Pankretićevom izmjenom poticaja u stočarstvu ! Prešao sam Sloveniju velikim dijelom pješice ,isto tako sjeverni dio Njemačke !
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Sve bi to bilo tako da nije činjenica kako Njemačka proizvodi 145% svijh potreba za kravljem mlijekom,kako Slovenija svake godine povećava proizvodnju kravljeg mlijeka za cca 5% a u Hrvatskoj proizvodnja svih stočarskih proizvoda pada,kravljeg mlijeka u zadnjih 5 godina otprilike 5% godišnje upravo onoliko koliko u Sloveniji raste. Dakle nije baš da Eu pravila utječu na smanjenje stočarske proizvodnje već bi prije bilo da je loša poljoprivredna politika svih Hrvatskih vlada od osamostaljenja na ovamo kriva za trenutno stanje u Hrvatskoj poljoprivredi gdje se nije poticalo proizvodnja hrane već su se politikom poticaja rijesavali sicijalno- demografski problemi ljudi koji žive na ruralnom prostoru.