Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Muzne krave
  • 07.09.2019. 13:30

Preventivom protiv masne jetre kod mliječnih krava

Preventiva pojave metaboličkih bolesti u stadu najbitnija je mjera jer štete koje metaboličke bolesti prouzrokuju u proizvodnji mlijeka mogu biti velike. Pored osiguranja potrebnih uvjeta za smještaj životinja potrebno je obratiti pažnju i na adekvatnu hranidbu visokoproizvodnih grla u svim fazama proizvodnje.

Foto: Jelena Gajić Đokić
  • 497
  • 33
  • 0

Metaboličke bolesti predstavljaju poremećaje u organizmu životinja koji nastaju uslijed neadekvatne hranidbe ili upotrebe neizbalansiranog obroka u hranidbi visokoproizvodnih muznih krava.

Metaboličke bolesti krava uzrokuju velike ekonomske gubitke i to kroz smanjenu proizvodnju mlijeka, smanjenje reproduktivnih sposobnosti krava, povećan je remont krava u stadu i povećani su troškovi liječenja krava.

Bolesti koje napadaju muzne krave

Najčešće bolesti mliječnih grla su:

  • Mliječna groznica;
  • Ketoza;
  • Alkaloza buraga;
  • Dislokacija sirišta;
  • Sindrom masne jetre.

Što je sindrom masne jetre?

Pojava sindroma masne jetre javlja se prilikom obilne hranidbe krava obrocima bogatim energijom u periodu završetka laktacije i u vrijeme zasušenja, što dovodi do nagomilavanja tjelesnih masti u jetri. Često se javlja u kombinaciji s još nekom metaboličkom bolešću. 

Krave sa sindromom masne jetre imaju nesiguran hod, češće leže, oslabljen imunitet, urin sadrži aceton, dah krave osjeti se na aceton, dlaka nema sjaj i nakostriješena je. Za krave s ovim sindromom karakteristično je da često imaju produžen zasušeni period i estrus im se nakon teljenja kasnije javlja.

Uzrok pojave sindroma masne jetre je hranidba krava s visokoenergetskim obrocima u vrijeme zasušenja i u periodu pred i poslije teljenja. Uz sindrom masne jetre često se javlja i ketoza jer se u jetri masne kiseline pretvaraju u ketonske spojeve.

Prevencija sindroma masne jetre je držanje i hranidba zasušenih krava u posebnoj grupi, kabasta hrana mora biti dobre kvalitete i niže energetske vrijednosti, smanjiti hranidbu visokoenergetskim hranivima krava sa smanjenom proizvodnjom mlijeka i u početku perioda zasušenja, obratiti pažnju na postepeno povećanje koncentriranog dijela obroka čime se omogućuje mikroflori želuca da se pripremi za veće količine lako probavljivih ugljikohidrata iz koncentriranih hraniva.

Preventiva je najvažnija

Preventiva pojave metaboličkih bolesti u stadu najbitnija je mjera jer štete koje metaboličke bolesti prouzrokuju u proizvodnji mlijeka mogu biti velike. Pored osiguranja potrebnih uvjeta za smještaj životinja potrebno je obratiti pažnju i na adekvatnu hranidbu visokoproizvodnih grla u svim fazama proizvodnje. Da bi se postigla hranidba krava prema proizvodnji mlijeka potrebno je napraviti tri do četiri proizvodne grupe koje će biti hranjene prema proizvodnji mlijeka, a u vrijeme zasušenja po stadiju zasušenosti. 

Gubitak apetita je izraženiji i duže traje kod krava koje su se tijekom perioda zasušenja ugojile, što se objašnjava činjenicom da kod njih oslobođene masne kiseline dovode do tzv. isključenja centra za glad. Tada se i unos hrane smanjuje od 26. tjedna graviditeta (oko 180. dana) sve do tri tjedna pred teljenje. Krave bi krajem drugog tjedna laktacije trebale unositi 10 - 11, a krajem četvrtog tjedna 15 -16 kilograma suhe tvari dnevno.

Masti su najvažniji izvor energije

Na osnovu navedenog, zaključuje se da se unos hrane nakon teljenja sporo povećava tako da se maksimalan unos hrane postiže tek između trećeg i četvrtog mjeseca laktacije (oko 100 dana). Dok se ne uspostavi ravnoteža između unosa hrane i energetskih potreba organizma, razlika se nadoknađuje tjelesnim rezervama energije. Stoga se masti smatraju najznačajnijim izvorom energije potrebne za ispoljavanje genetskog potencijala grla za proizvodnju mlijeka. Pored masti, organizam koristi i manje količine ugljikohidrata.

Pored gubitka apetita, veoma važan faktor koji utječe na stupanj iskorištavanja hranjivih tvari iz obroka je i resorptivna sposobnost sluzokože buraga. Naime, utvrđeno je da u periodu zasušenja - kada se u obroku povećava udio kabastih u odnosu na koncentrirana hraniva, dolazi do smanjenja visine i površine resica buraga, čime se smanjuje resorptivna površina. To ima za posljedicu manji stupanj usvajanja hranjivih tvari.

Primjena ovih saznanja na muzne krave navodi na zaključak da je već tijekom perioda zasušenja potrebno uvoditi i postepeno povećavati koncentrirani dio obroka, koji će se koristiti tijekom laktacije. Time je moguće postići dva značajna cilja: prilagođavanje mikroflore buraga povećanom udjelu koncentriranog dijela obroka i povećanje resorptivne površine predželudaca, što zajedno ima za rezultat bolje iskorištavanje sastojaka hrane na početku laktacije i smanjenje negativne bilance energije.

Izvor: Savjetodavna RS


Tagovi

Muzne krave Hranidba krava Sindrom masne jetre Koncentrirana hraniva Period laktacije

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]