Preventiva pojave metaboličkih bolesti u stadu najbitnija je mjera jer štete koje metaboličke bolesti prouzrokuju u proizvodnji mlijeka mogu biti velike. Pored osiguranja potrebnih uvjeta za smještaj životinja potrebno je obratiti pažnju i na adekvatnu hranidbu visokoproizvodnih grla u svim fazama proizvodnje.
Metaboličke bolesti predstavljaju poremećaje u organizmu životinja koji nastaju uslijed neadekvatne hranidbe ili upotrebe neizbalansiranog obroka u hranidbi visokoproizvodnih muznih krava.
Metaboličke bolesti krava uzrokuju velike ekonomske gubitke i to kroz smanjenu proizvodnju mlijeka, smanjenje reproduktivnih sposobnosti krava, povećan je remont krava u stadu i povećani su troškovi liječenja krava.
Najčešće bolesti mliječnih grla su:
Pojava sindroma masne jetre javlja se prilikom obilne hranidbe krava obrocima bogatim energijom u periodu završetka laktacije i u vrijeme zasušenja, što dovodi do nagomilavanja tjelesnih masti u jetri. Često se javlja u kombinaciji s još nekom metaboličkom bolešću.
Krave sa sindromom masne jetre imaju nesiguran hod, češće leže, oslabljen imunitet, urin sadrži aceton, dah krave osjeti se na aceton, dlaka nema sjaj i nakostriješena je. Za krave s ovim sindromom karakteristično je da često imaju produžen zasušeni period i estrus im se nakon teljenja kasnije javlja.
Uzrok pojave sindroma masne jetre je hranidba krava s visokoenergetskim obrocima u vrijeme zasušenja i u periodu pred i poslije teljenja. Uz sindrom masne jetre često se javlja i ketoza jer se u jetri masne kiseline pretvaraju u ketonske spojeve.
Prevencija sindroma masne jetre je držanje i hranidba zasušenih krava u posebnoj grupi, kabasta hrana mora biti dobre kvalitete i niže energetske vrijednosti, smanjiti hranidbu visokoenergetskim hranivima krava sa smanjenom proizvodnjom mlijeka i u početku perioda zasušenja, obratiti pažnju na postepeno povećanje koncentriranog dijela obroka čime se omogućuje mikroflori želuca da se pripremi za veće količine lako probavljivih ugljikohidrata iz koncentriranih hraniva.
Preventiva pojave metaboličkih bolesti u stadu najbitnija je mjera jer štete koje metaboličke bolesti prouzrokuju u proizvodnji mlijeka mogu biti velike. Pored osiguranja potrebnih uvjeta za smještaj životinja potrebno je obratiti pažnju i na adekvatnu hranidbu visokoproizvodnih grla u svim fazama proizvodnje. Da bi se postigla hranidba krava prema proizvodnji mlijeka potrebno je napraviti tri do četiri proizvodne grupe koje će biti hranjene prema proizvodnji mlijeka, a u vrijeme zasušenja po stadiju zasušenosti.
Gubitak apetita je izraženiji i duže traje kod krava koje su se tijekom perioda zasušenja ugojile, što se objašnjava činjenicom da kod njih oslobođene masne kiseline dovode do tzv. isključenja centra za glad. Tada se i unos hrane smanjuje od 26. tjedna graviditeta (oko 180. dana) sve do tri tjedna pred teljenje. Krave bi krajem drugog tjedna laktacije trebale unositi 10 - 11, a krajem četvrtog tjedna 15 -16 kilograma suhe tvari dnevno.
Na osnovu navedenog, zaključuje se da se unos hrane nakon teljenja sporo povećava tako da se maksimalan unos hrane postiže tek između trećeg i četvrtog mjeseca laktacije (oko 100 dana). Dok se ne uspostavi ravnoteža između unosa hrane i energetskih potreba organizma, razlika se nadoknađuje tjelesnim rezervama energije. Stoga se masti smatraju najznačajnijim izvorom energije potrebne za ispoljavanje genetskog potencijala grla za proizvodnju mlijeka. Pored masti, organizam koristi i manje količine ugljikohidrata.
Pored gubitka apetita, veoma važan faktor koji utječe na stupanj iskorištavanja hranjivih tvari iz obroka je i resorptivna sposobnost sluzokože buraga. Naime, utvrđeno je da u periodu zasušenja - kada se u obroku povećava udio kabastih u odnosu na koncentrirana hraniva, dolazi do smanjenja visine i površine resica buraga, čime se smanjuje resorptivna površina. To ima za posljedicu manji stupanj usvajanja hranjivih tvari.
Primjena ovih saznanja na muzne krave navodi na zaključak da je već tijekom perioda zasušenja potrebno uvoditi i postepeno povećavati koncentrirani dio obroka, koji će se koristiti tijekom laktacije. Time je moguće postići dva značajna cilja: prilagođavanje mikroflore buraga povećanom udjelu koncentriranog dijela obroka i povećanje resorptivne površine predželudaca, što zajedno ima za rezultat bolje iskorištavanje sastojaka hrane na početku laktacije i smanjenje negativne bilance energije.
Izvor: Savjetodavna RS
Tagovi
Franjo Stojanović: Moja generacija je najnesvrstanija - nisi mladi, a ni stari poljoprivrednik
Na obiteljskoj farmi muznih krava svatko ima svoj zadatak: Ništa bez ženske radne snage i robota
Afrička svinjska kuga zaustavila isporuku prasadi iz Baranje, Belje pronašlo rješenje za kooperante
Nekoć stup preživljavanja, krava je danas tehnološki asistent i terapeut otuđenom čovjeku
Vlajčić najavio potpuno uklanjanje svinja u četiri općine - čekanje ih više ne spašava
Vlajčić: Nećemo tolerirati krijumčarenje mesa iz Srbije koje ugrožava hrvatsko svinjogojstvo
HPK Ministarstvu: Svinjogojstvo je pred slomom, prestanite se oslanjati na sustav koji ne funkcionira!
Nekoć stup preživljavanja, krava je danas tehnološki asistent i terapeut otuđenom čovjeku
Škotska goveda vraćaju život zapuštenoj zemlji: Od pašnjaka do agroturizma
Kako su koza, ovca i krava podijelile povijest stočarstva na našim područjima
Havanna: Krava koja je tijekom života proizvela više od 211.000 kilograma mlijeka
Nekoć stup preživljavanja, krava je danas tehnološki asistent i terapeut otuđenom čovjeku
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Mirela Benko Za svoje godine ja sam ti jako neozbiljan, i kada ima problema nekako to volim kroz šalu provesti. Omak ne se meni i na AgroKlubu koja Više [+]
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Mirela Benko Da sam ja gospodin sad bi sjedio na Havajima 🤣🤣🤣🤣 i lovio cure🙊. Ma u svakome selu ima problema, ovo sa domačim svinjama itd..zakazali Više [+]
