• Pregonski pašnjaci
  • 31.07.2019. 07:30

Pregoni na pašnjacima su velika prednost za životinje i biljke, a povećavaju i dobit

Napasivanje smanjuje godišnje potrebe za sijenom ili silažom što dodatno štedi vrijeme, a i novac. Kod velikih stada, primjerice onih koji broje od 250 do 500 grla prebacivanje na drugi pregon ne traje značajno dulje od prebacivanja manjeg broja grla. No, kod pregonskog napasivanja dobije se veći prinos pašnjaka, kaže prof.dr.sc. Josip Leto.

Foto: Damir Rukovanjski
  • 1.444
  • 163
  • 0

Trenutno se u Hrvatskoj najčešće susrećemo s pašnjacima koji se slobodno napasuju. U pravilu ili ih čuva pastir ili su ograđeni, ali nema pregona, nema planskog iskorištavanja. Možda možemo reći bolje ikako nego nikako, ali ipak se radi o stihijskoj upotrebi važne i kvalitetne hrane u uzgoju stoke. Kao što nam je rekao prof.dr.sc. Josip Leto, s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prirodno je da krava pase. To smo im i omogućili. Kod nekih nailazimo i gradu s tzv. električnim pastirom, ali ne i pregonom čime smo osigurali samo čuvanje stoke, ali ne i planiranu upotrebu krme na pašnjaku. 

"Životinja bira što joj je ukusnije i kvalitetnije pa ne dira ono loše i korove, a oni se vrlo brzo šire i prevladavaju na pašnjaku. Ima tada mnogo zaraslih površina i puno vrsta koje životinje izbjegavaju pasti i zato uvijek trebamo težiti pregonskom napasivanju", istaknuo je profesor Leto na jednom predavanju uzgajivačima goveda u sustavu krava-tele.

Rotiranje stoke u pregonskom napasivanju 

"Još je nešto važno za istaknuti, a što će u budućnosti biti jako važno. Kada jedemo meso stoke koja se hrani industrijski proizvedenom hranom nedostaje mnogih kiselina koje sadrži meso od životinja s paše. I oni koji kupuju meso životinja koje su pasle, manje su gojazni", kaže Leto.

U pregonskom napasivanju stoka se rotira nekoliko puta u godini

U pregonskom napasivanju rotira se stoka nekoliko puta u godini, a bit je da se travnjaku da vrijeme koje mu je potrebno da se obnovi. Pustiti ih kada je negdje visina trave 20-tak cm, a prebaciti u drugi pregon kada je visina trave 10-tak centimetara. Valja znati da spremanje krme i hranidba u štali čini preko 60 posto troškova u ukupnoj proizvodnji. Držanjem na paši, po jednom grlu se neto dobit povećava za čak 200 dolara po istraživanju američkih stručnjaka. Profesor Josip Leto ističe i kako se u govedarstvu povećava dobit pregonskim napasivanjem, posebno u mesnom gdje prevlavadavaju pasmine koje veliki dio godine mogu biti na pašnjaku, a trava s pašnjaka je tada jedini obrok. Ograđivanje kod takvog uzgoja je najveći trošak. Stupovi, žica i slično ili pak kupnja električnog pastira. No to je jednokratni trošak.

"Mnogi proizvođači nevoljko uvode pregonsko napasivanje jer misle da se puno vremena troši na prebacivanje životinja iz pregona u pregon", istaknuo je Leto na Seminaru uzgajivača goveda sustava krava-tele. Ako se pravilno projektira raspored pregona i ograda, ne treba više od 15 minuta dnevno za taj posao. U suprotnom, hranidba silažom i sijenom u štali uzima značajno više vremena ovisno o broju životinja i opremi. Napasivanje smanjuje godišnje potrebe za sijenom ili silažom što dodatno štedi vrijeme, a i novac. Kod velikih stada, primjerice onih koji broje od 250 do 500 grla prebacivanje na drugi pregon ne traje značajno dulje od prebacivanja manjeg broja grla.

Životinje treba premještati prateći porast biljaka, a ne po kalendaru

No, kod pregonskog napasivanja dobije se veći prinos pašnjaka. To je tih i miran način proizvodnje, a životinje su zdravije. Imaju više životnog prostora i svježeg zraka, manje su izložene visokim razinama mikroorganizama, a slobodnim kretanjem poboljšavaju fizičko stanje, poboljšavaju krvnu sliku, stanje mišićja, kosti, tkiva i slično, te je i time, manja opasnost od ozljeda i raznih bolesti. Izlučenja iz stada zbog zdravstvenih problema smanjuju se s 35% na oko 10%, kaže ovaj stručnjak.

Kada su ga okupljeni stočari pitali kada početi s pregonskim napasivanjem odgovorio je kako je najbolje vrijeme za napasivanje odmah nakon najbržeg vegetativnog porasta biljaka, a prije klasanja, metličanja i cvatnje, odnosno stvaranja sjemena trava. Početi na 15-20 cm, prekinuti na 7-10 cm.

Ograđivanje je najveći, ali jednokratni trošak 

"Upravljanje ugljikohidratnim ciklusima ključ je za kvalitetan i dugotrajan pašnjak. Prečesto napasivanje dovodi do smanjenja pričuvnih hraniva u korijenu što iscrpljuje i slabi pašnjak. Vrijeme odmora pregona u uskoj vezi je sa sezonskim porastom biomase travnjaka. U proljeće i rano ljeto korištenje traje dva do tri tjedna, a kasnije četiri do šest. Životinje treba premještati prateći porast biljaka, a ne po kalendaru. Prerano napasivanje dovodi do iscrpljivanja poželjnih biljaka vrste i u prednost dolaze nepoželjne vrste. Prekasno napasivanje pak dovodi do situacije da krma pašnjaka preraste i smanjuje njezinu kvalitetu. No, najvažnije je ipak ne dozvoliti prepasivanje pašnjaka i pravilo je prekinuti napasivanje na 10ak cm visine tratine.

Više pregona obično je bolja varijanta i za životinje i za biljke

Ako stočar primijeti da ima puno odbačene krme treba smanjiti veličinu pregona ili produžiti vrijeme napasivanja, a nekada treba pribjeći i sanitarnoj košnji. Koji broj pregona pitaju me često. Nema "najboljeg“ broja pregona. Bilo koji broj pregona bolji je od neprestanog napasivanja. Dijeljenjem pašnjaka na više pregona povećavamo dužinu odmora pregona, a smanjujemo vrijeme napasivanja. Primjerice ako imamo dva pregona tada je sistem 50% napasivanja, 50% odmora; a kod četiri pregona: 25% napasivanja, 75% odmora itd. Više pregona obično je bolja varijanta i za životinje i za biljke", priča nam Josip Leto objašnjavajući i kako izračunati broj grla na površinu pašnjaka.

Kod pregonskog napasivanja dobije se veći prinos pašnjaka

Pregon treba biti dovoljno velik da osigura optimum visokokvalitetne krme za svaki ciklus napasivanja. Računa se da jedno odraslo govedo ili ovca dnevno pojede krme izražene u suhoj tvari 2,5-3 % od vlastite tjelesne težine. Primjerice krava teška 600 kg konzumira 15-18 kg ST krme što je oko 100-125 kg zelene krme.


Fotoprilog


Tagovi

Pregonski pašnjaci prof.dr.sc. Josip Leto Pašnjak Napasivanje Pregon


Autor

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Jutros sam za Agroklub pripremao materijal za zanimljivu reportažu o jednom od najljepših pašnjaka n... Pročitaj cijelu bilješku »